Malo tko zna za Gunung Padang, zanimljivo arheološko nalazište na zapadnom dijelu indonezijskog otoka Jave.
Smješteno na vrhu brdu na 885 metara nadmorske visine, nalazište se sastoji od niza od pet terasa međusobno povezanih središnjim stubištem. Prekriveno je masivnim stupastim šesterokutnim kamenim blokovima vulkanskog porijekla. Čini se da su ti blokovi bili dio davno srušenih građevina koje su zadržale nešto od svog izvornog rasporeda, sa još uvijek vidljivim zidovima i podjelama.
Legenda kaže da je drevni kralj Siliwagni pokušao sagraditi palaču u jednoj noći. To neobično podsjeća na legendu o nalazištu Nan Madol u Tihom oceanu koje je također napravljeno od istog tipa kamena, a i tamošnja predaja govori da je izgrađeno za jednu noć.
Na Zapadu ga prvi put spominje nizozemski povjesničar Rogier Verbeek u svojoj knjizi Starine Jave iz 1891. godine, a na temelju posjeta i izvješća Mattea Della Cortea iz 1890. godine. Zatim ga spominje nizozemski arheolog Nicolaas Johannes Krom u Izvješću Odjela za starine iz 1914. godine, da bi bilo zaboravljeno do 1979. godine kada ga ponovo “otkrivaju” ljudi iz obližnjih sela. Iskapanja su započela početkom 1980-ih.
Što se tiče starosti lokaliteta, mišljenja su neusuglašena. Indonezijski nacionalni arheološki institut prvotno ga je smjestio u razdoblje između II. i V. stoljeća nove ere, no zbog pronađenih fragmenata keramike revidirana je starost na razdoblje između 45. g. pr. Kr. do 22. g. po. Kr. Iako su arheolozi suglasni da su strukture na površini brda megalitske, većina ih smatra da je brdo oblikovano vulkanom prirodno, dok neki istraživači sugeriraju da ono skriva strukture koje je oko ugaslog vulkana izgradila nepoznata drevna civilizacija daleko ranije.
Naime, istraživački tim koji je vodio indonezijski geolog Danny Hilman Natawidjaja u studiji objavljenoj u listopadu 2023. u američkom znanstvenom časopisu Archaeological Prospection tvrdi da nalazište predstavlja stepenastu piramidu i da se čini da su najdublji sloj “isklesali” ljudi prije dvadeset sedam tisuća godina! Od 2011. do 2015. godine njegov je tim proučavao lokalitet pomoću seizmičke tomografije, tomografije električnog otpora i radara koji prodire u zemlju. Također su bušili brdo i ispitivali materijal tehnikom radiokarbonskog datiranja kako bi saznali starost slojeva koji čine brdo. Na osnovu tih podataka, istraživački tim je pronašao ono što opisuju kao jasne dokaze da je Gunung Padang napravljen uglavnom ljudskim rukama. Pronašli su i pokazatelje koji upućuju na to da unutar strukture postoje šupljine, što ukazuje na moguće skrivene komore.
Natawidjajova studija pokrenula je burne rasprave u znanstvenim krugovima o starosti i značaju Gunung Padanga.
Ovaj zagonetan ostatak prošlosti i dalje ostaje obavijen velom misterija i kontroverzi. U svakom slučaju, za stanovnike tog kraja to je oduvijek bilo sveto mjesto, što potvrđuje i samo ime Gunung Padang u značenju “Planina prosvjetljenja”.
Priredio: Damir Krivdić
