Categories: Književnost|Tags: 01-2025, aetos, Agrigento, Ahil, Ajant, Apolon, Argonauti, Aristoklid Eginjanin, Arkesilaj iz Korine, Asklepije, Atena, Atena Lindska, atletika, Bakhil, Belerofont, Beotija, Delfi, Dioniz, Dioskuri, ditiramb, djevojački korovi, enkomij, epinikij, epopeja, etika, Filakid Eginjanin, filozofija, grčke kolonije, grčki pjesnik, Heraklo, Hermann Fränkel, Herodot, Hijeron, Himera, himne, Hiperborejci, hiporhema, Homer, Horacije, ideal, Istmijske igre, jahanje, kalokagatija, Kinoskefala, književnost, Ksenofont Korinćanin, lirika, Marta Mihičić, maslina, Menon, mitologija, Nemejske igre, Ode, Olimpijska I. oda, Olimpijske igre, pankratij, partenije, Pauzanija, pean, Pegaz, petoboj, Pitijske igre, pjesnikinja Korina, Platon, Plutarh, pobjeda, pobjednik, Posejdon, prozodija, šakanje, Sicilija, Simonida, Sirakuza, slava, Sokrat, sportska natjecanja, stara Grčka, Teba, Teokrit, trčanje, trene, Troja, tužaljke, vrline, zbor, Zeus|
Atletska natjecanja bila su osebujan aspekt grčke kulture, a glavna nagrada bio je vijenac od grančica masline ili lovora kao simbol slave. Pobjednici su bili ponos svojih polisa, a pjesnici su im epinikijama iskazivali poštovanje. Pindar slavi pobjedu kao izraz vrline, a pobjednika kao onoga koji je u sebi uskladio lijepo i dobro, tjelesno i duhovno, atletiku i etiku. Slaveći pobjednike, Pindar stječe i vlastitu slavu jer su epinikije kruna njegova stvaralaštva.
