Amalija Kranjec Markešić

Gledati, a ne vidjeti

Sve veće onečišćenje okoliša prisutno je od fizičke, psihičke do mentalne razine. Da bismo se zaštitili, postali smo ravnodušni: gledamo, a ne vidimo – jer bismo prosvjedovanjem mogli ugroziti vlastitu sigur­nost. Postoji izbor: prilagoditi se zagađenju ili tražiti načina da se okoliš očisti. Drugi izbor je teži, ali vrijedan truda.

Samuel Hahnemann i homeopatija

Principe homeopatije utemeljio je njemački liječnik Samuel Hahnemann krajem XVIII. stoljeća. Homeopati smatraju da je bolest uzrokovana poremećajem čovjekove nutarnje ravnoteže na dubljim razinama njegova bića, što se očituje kroz različite simptome. Cilj homeopatskog liječenja je vraćanje izgubljene ravnoteže, životne snage, radosti i kreativnosti.

Labirint

Labirint, jedan od drevnih, univerzalnih simbola, nalazimo na svim stranama svijeta, mada nam je najpoznatiji onaj kretski. Vezan je uz čovjekov nutarnji život, a njegov ulazak u labirint, gdje se bori sa svojom nižom prirodom, simbolički predstavlja putovanje prema središtu samoga sebe.

Globalizacija

Htjeli mi to ili ne, naš je život izložen različitim utjecajima globa­lizacije. Protivnici joj zamjeraju da je sveukupni društveni život svela na gole tržišne odnose, a njeni zagovornici ističu da je globalna komunikacija mogućnost za upoznavanje i zbližavanje ljudi sa svih strana svijeta.

Divovske građevine

Stare građevine koje nas iznenađuju veličinom i masivnošću svojih kamenih blokova te načinom gradnje, u zapadnoj su tradiciji pripisane – kiklopima. Prema grčkoj mitologiji to je mitska ljudska rasa divovskog rasta koja je u pradavnoj prošlosti živjela na Zemlji. U ovom članku navodimo samo neke primjere megalitskih građevina razasutih širom svijeta.

Nikolaj Berdjajev i novo srednjovjekovlje

Ruski filozof Nikolaj Berdjajev u svom je djelu Novo srednjovje­kovlje, koje je doživjelo najveći broj prijevoda, iznio gotovo proročansku vi­ziju kraja novovjekovne epohe, čiji je vrhunac bio u XIX. stoljeću, te dolazak epohe koju karakterizira barbarstvo, a on je naziva novim srednjovjekovljem.

Jose Ortega y Gasset – Pobuna masa

Jose Ortega y Gasset, najpoznatiji španjolski filozof XX. stoljeća, u svojoj knjizi Pobuna masa opisuje novu psihološku i sociološku kategoriju čovjeka na svje­tskoj pozornici – pojavu čovjeka-mase.

Gaston Maspero – osnivač egiptologije

Gaston Maspero je zaslužan za najvrednije nalaze egipatske civilizacije. Kao glavni voditelj svih arheoloških iskapanja, posebno se posvetio evidentiranju nalaza i njihovoj zaštiti. Svoja otkrića, prijevode i zaključke objavio je u mnogim djelima, što ga čini pravim osnivačem moderne egiptologije.

Svijet starih Germana

Svijet starih Germana najiscrpnije je prikazao Tacit. Njegova Germanija je svojevrsna studija o tim ljutim neprijateljima Rima. Germani će kroz vlastito carstvo nastojati nastaviti rimsku tradiciju, sjedinjenu s novom, kršćanskom religijom i potaknut će formiranje europskog identiteta.