01-2015

Divovske građevine

Stare građevine koje nas iznenađuju veličinom i masivnošću svojih kamenih blokova te načinom gradnje, u zapadnoj su tradiciji pripisane – kiklopima. Prema grčkoj mitologiji to je mitska ljudska rasa divovskog rasta koja je u pradavnoj prošlosti živjela na Zemlji. U ovom članku navodimo samo neke primjere megalitskih građevina razasutih širom svijeta.

Christian Jacq – živa mudrost drevnog Egipta

Suvremeni francuski egiptolog Christian Jacq u svojoj knjizi Živa mudrost drevnog Egipta napravio je izbor iz bogate riznice starih egipatskih zapisa. Oni govore o osobitoj pažnji koju su Egipćani posvećivali etičkim pitanjima: ispravnom životu, pravednosti, pravilnom ophođenju s drugima, te iznad svega čistoći srca. U kratkom intervjuu autor ističe vrijednosti egipatske civilizacije kao model od kojega možemo učiti.

Sfinga

Sfinge pronalazimo u legendama i pričama koje su inspirirale slikare i kipare antičkog svijeta od Egipta i Grčke, preko Mezopotamije, sve do Indije i Indokine. Sfinga je simbol čovjekova bića u procesu evolucije svijesti koja se odvija kroz brojne reinkarnacije. Ona predstavlja borbu između humanih elemenata s jedne strane, te animalnih, nagonskih elemenata s druge. Divlja sfinga simbol je čovjeka kojim vladaju nagoni, a ona zaštitnički nastrojena predstavlja čovjeka koji vlada sobom, tj. pobjedu ljudskog nad animalnim.

Eksekija

Od slikarstva drevne Grčke malo je toga sačuvano i zato su vaze vrijedan materijalni izvor za proučavanje grčkog slikarstva, ali i općenito života starih Grka. Vaze su bile djelo keramičara i slikara, od kojih su neki ostavili i svoje potpise, a najpoznatiji od njih je Eksekija (550.-525. g. pr. Kr.). Njegova se djela odlikuju detaljima, preciznošću i jasnom kompozicijom.

Simpozij

Kao važan dio stare grčke kulture, simpozij je podrazumijevao druženje uz glazbu i ples, te rasprave o filozofiji, ljubavi, poeziji, glazbi, politici, mitovima, kao i o životnim problemima. Recitirale su se pjesme i pjevale himne u čast bogovima. Vođenje privatnih razgovora smatralo se neprimjerenim. Svaki je govor trebao biti izrečen pred svima i s pravom mjerom.

Filozofski govor kao duhovna vježba

Suvremeni francuski filozof Pierre Hadot filozofiji vraća životnost. On smatra da je filozofija vježba, kako u smislu nutarnjeg dijaloga koji usmjerava naše djelovanje, tako i u smislu vanjskog, filozofskog govora. To je oblik odgovora na pitanje zaobilaznim putem pri čemu se temeljito upoznaje predmet istraživanja. Filozofski govor tako prerasta u duhovnu vježbu koja uči zdravom rasuđivanju i vodi nutarnjoj preobrazbi pojedinca.

01/2015

siječanj 2015