Eksekija

Grčke oslikane vaze dio su zanatske umjetnosti, ali su i mnogo više od toga jer su neke od njih prava umjetnička djela. Od slikarstva drevne Grčke malo je toga sačuvano i zato su vaze vrijedan materijalni izvor za proučavanje grčkog slikarstva, a ujedno nam pružaju zanimljive podatke o religiji, običajima i svakodnevnom životu starih Grka.

U razvoju grčkog slikarstva možemo pratiti nekoliko razvojnih faza koje se međusobno razlikuju u stilu i tehnici oslikavanja.

Početkom VII. st. pr. Kr. ispr­va je u korintskim radionicama korištena crnofiguralna tehnika, ali su je antički majstori usavršili i od VI. st. pr. Kr. potpuno je zavladala tadašnjim tržištem. Atenski majstori uvode vlastite standarde: unapređuju tehniku rada, kvalitetu pečenja i sjaj crnog firnisa, oplemenjuju crtež, jasnije izražavaju pokret i usklađuju prikaze figura s ukrasnim elementima i detaljima.

Vaze su izrađivane u specijali­ziranim radionicama, a bile su djelo keramičara i slikara, od kojih su neki ostavili i svoje potpise.

Eksekija (Exekias) je stvarao, otprilike, u razdoblju između 550. – 525. g. pr. Kr. Nažalost, nema sačuvanih podataka o njegovom životu, ali je ostavio pečat u vremenu kroz svoj rad i umjetnost. Bio je lončar i slikar i uvodio je novine na oba polja djelovanja. Istraživao je nove oblike posuda i tehnike, poput pojačavanja boje koraljnocrvenim premazom. Crnofiguralnu tehniku doveo je do savršenstva. Njegova se djela odlikuju detaljima, preciznošću i jasnom kompozicijom. Mnoga su pronađena na atenskoj Agori, te na Akropoli – što govori o njegovom ugledu. Akropola je bila mjesto vjerskih svečanosti za čije su se potrebe tražili birani predmeti. Osim u Grčkoj, njegova su djela bila cijenjena i u Italiji. Jedan Eksekijin rad pronađen je na tlu Etrurije.

Sačuvano je šesnaest njegovih potpisanih djela i mnogo onih koja mu se ili pripisuju ili su nastala pod njegovim utjecajem.

Među poznatijim radovima je tzv. Dionizov brod koji se danas čuva u Münchenu. Unutrašnjost prikazuje boga Dioniza na brodu. Koraljnocrveni premaz ispunjava cijeli prostor. Dno posude Eksekija koristi kao površinu za glavni scenarij: brod na kojem je Dioniz putovao u Atenu oteli su gusari i Dioniza namjeravali prodati u roblje. Međutim, Bog je učinio da iz jarbola izraste loza, što je gusare toliko prestrašilo da su skočili u more i pretvorili se u dupine.

Na amfori koja se čuva u Vatikanskom muzeju može se vidjeti prikaz iz Ilijade. Amfora prikazuje ahejske junake, Ahileja i Ajanta, koji u predahu između borbi, pred Trojom, sjede jedan nasuprot drugom igrajući na ploči igru košćicama. Vidljivo je da su na dužnosti, nose oklop i drže koplja. Ostalo se njihovo oružje nalazi u neposrednoj blizini, što upućuje na to da su spremni za bitku. Ova je amfora lijep primjer Eksekijinog umijeća i prepoznatljivosti njegovog rada: on popunjava figure likova s mnogo pažljivo urezanih finih linija, obraćajući pritom pozornost na detalje i ukrase. Ahilej i Ajant nose bogato ukrašenu odjeću na kojoj je gotovo svaki ukras i detalj jasno vidljiv unatoč maloj površini.

Eksekija vaze potpisuje riječima: Eksekija napravio [me]. Osobitost potpisa je u tome što je uobličen tako da izgleda kao da se promatraču ne obraća umjetnik, već sama vaza, njegovo živo umjetničko djelo.

Autor: Linda Cvitanić