Grčke oslikane vaze dio su zanatske umjetnosti, ali su i mnogo više od toga jer su neke od njih prava umjetnička djela. Od slikarstva drevne Grčke malo je toga sačuvano i zato su vaze vrijedan materijalni izvor za proučavanje grčkog slikarstva, a ujedno nam pružaju zanimljive podatke o religiji, običajima i svakodnevnom životu starih Grka.
U razvoju grčkog slikarstva možemo pratiti nekoliko razvojnih faza koje se međusobno razlikuju u stilu i tehnici oslikavanja.
Početkom VII. st. pr. Kr. isprva je u korintskim radionicama korištena crnofiguralna tehnika, ali su je antički majstori usavršili i od VI. st. pr. Kr. potpuno je zavladala tadašnjim tržištem. Atenski majstori uvode vlastite standarde: unapređuju tehniku rada, kvalitetu pečenja i sjaj crnog firnisa, oplemenjuju crtež, jasnije izražavaju pokret i usklađuju prikaze figura s ukrasnim elementima i detaljima.Vaze su izrađivane u specijaliziranim radionicama, a bile su djelo keramičara i slikara, od kojih su neki ostavili i svoje potpise.
Eksekija (Exekias) je stvarao, otprilike, u razdoblju između 550. – 525. g. pr. Kr. Nažalost, nema sačuvanih podataka o njegovom životu, ali je ostavio pečat u vremenu kroz svoj rad i umjetnost. Bio je lončar i slikar i uvodio je novine na oba polja djelovanja. Istraživao je nove oblike posuda i tehnike, poput pojačavanja boje koraljnocrvenim premazom. Crnofiguralnu tehniku doveo je do savršenstva. Njegova se djela odlikuju detaljima, preciznošću i jasnom kompozicijom. Mnoga su pronađena na atenskoj Agori, te na Akropoli – što govori o njegovom ugledu. Akropola je bila mjesto vjerskih svečanosti za čije su se potrebe tražili birani predmeti. Osim u Grčkoj, njegova su djela bila cijenjena i u Italiji. Jedan Eksekijin rad pronađen je na tlu Etrurije.
Sačuvano je šesnaest njegovih potpisanih djela i mnogo onih koja mu se ili pripisuju ili su nastala pod njegovim utjecajem.
Među poznatijim radovima je tzv. Dionizov brod koji se danas čuva u Münchenu. Unutrašnjost prikazuje boga Dioniza na brodu. Koraljnocrveni premaz ispunjava cijeli prostor. Dno posude Eksekija koristi kao površinu za glavni scenarij: brod na kojem je Dioniz putovao u Atenu oteli su gusari i Dioniza namjeravali prodati u roblje. Međutim, Bog je učinio da iz jarbola izraste loza, što je gusare toliko prestrašilo da su skočili u more i pretvorili se u dupine.
![Eksekijin potpis na vazi: ΕΧΣΕΚΙΑΣΕΠΟΙΕΣΕ (Eksekija napravio [me]), oko 550. - 540. g. pr. Kr., Louvre.](https://nova-akropola.com/wp-content/uploads/2015/01/Signature_Exekias_Louvre_F53.jpg)
Eksekijin potpis na vazi: ΕΧΣΕΚΙΑΣΕΠΟΙΕΣΕ (Eksekija napravio [me]), oko 550. – 540. g. pr. Kr., Louvre.
Eksekija vaze potpisuje riječima: Eksekija napravio [me]. Osobitost potpisa je u tome što je uobličen tako da izgleda kao da se promatraču ne obraća umjetnik, već sama vaza, njegovo živo umjetničko djelo.
Autor: Linda Cvitanić