potražnja

O podjeli rada – Adam Smith naspram Platona

Categories: Aktualno|Tags: 11-2024, Ana Mustać, Bogatstvo naroda, društvena korist, društvo, država, ekonomski rast, filozof-političar, kapitalizam, kolektiv, Konfucije, kriterij, mudrost, ponuda, potražnja, pravda, škotski filozof i ekonomist, slobodna trgovina, Sokrat, specijalizacija rada, vođenje društva, zakon tržišta|

Adam Smith, škotski filozof i ekonomist kojeg se smatra ocem političke ekonomije, u svojoj knjizi Bogatstvo naroda govori, kao i Platon u svojoj Državi, o podjeli rada. Dok je Smithova glavna premisa stvaranje ekonomske vrijednosti koja prednjači pred ostalima, Platonova je izgradnja uređenog, pravednog društva. Platon smatra da pretjerano bogatstvo, kao i siromaštvo, vodi degradaciji ljudskog bića, a u obrazovanju filozofa-vladara za mudro upravljanje državom vidi najbolji način za postizanje pravednog društva.

Edward Bernays ili upravljanje javnim mnijenjem

Categories: Antropologija|Tags: 10-2023, American Tobacco, američka vlada, američki doručak, američko javno mnijenje, baklje slobode, banana republika, Bijela kuća, Broadway, CIA i State Department, čovjekovo nesvjesno, demokracija, demokratska društva, dezinformiranje, državni udar, Enrico Caruso, filmske zvijezde, imidž, industrijska proizvodnja, infantilizacija društva, instinkt krda, inženjering pristanka, Ivy Lee, kompulzivni potrošač, komunistička opasnost, Kristaliziranje javnog mišljenja, manipuliranje masom, medijske kampanje, nacistička Njemačka, nagoni, nametnute želje, Nataša Žaja, novinarstvo, novine, Odbor za javno informiranje, odnosi s javnošću, oglašavanje, Otac odnosa s javnošću, ponuda, potražnja, predsjednik Arbenz, predsjednik Arévalo, predsjednik Coolidge, predsjednik Wilson, prodaja, proizvodnja pristanka, promjena mentaliteta, propaganda, Prvi svjetski rat, reforme, reklame, Samuel Zemurray, Sigmund Freud, slučaj Gvatemala, tržište banana, United Fruit, Uvod u psihoanalizu, Walter Lippman|

Američki novinar Edward Bernays, začetnik modernih promidžbenih tehnika, otac "odnosa s javnošću", isticao je da učinkovita propaganda zahtijeva znanstveni pristup. Oslanja se na analizu ljudske psihe svog ujaka Sigmunda Freuda, s fokusom na psihologiju mase i nesvjesni mehanizam koji je pokreće. Te uvide stavlja u službu oglašavanja u različite svrhe, vješto manipulirajući javnim mnijenjem u korist svoje široke klijentele. Posljedice su globalne: nezaustavljivi konzumerizam i infantilizacija društva.