Aristotel – Stranica 2 – Nova Akropola

Retorika – Umjetnost uvjeravanja

Categories: Filozofija|Tags: 09-2024, Aristotel, Ciceron, Daniela Devčić, dijalektika, emocije, etika, Fedar, filozofija, Francis Bacon, Gorgija, govor, govornik, gramatika, Istvan Orban, John F. Kennedy, logika, mediji, moderne komunikacije, oglašavanje, Platon, retorička vještina, retoričke tehnike, sofisti, Thomas Hobbes, trivium, Vergilije, Winston Churchill|

Uvjerljiv govor ima veliku moć pa je retorika glavni alat prenošenja poruka javnosti. Cilj i svrha retorike još od antičkih vremena je uvjeriti slušatelja u ono što govornik zagovara. Tijekom povijesti bila je uzdizana i obezvrjeđivana, a s pojavom modernih sredstava komunikacija i konzumerizma doživljava preporod. U mnoštvu raznorodnih retorika dobro se prisjetiti da je dobra retorika argumentiranje u svrhu korisnog i pravednog, i da se vjerodostojan govor temelji na karakteru govornika.

Retorika – Umijeće vođenja duše

Categories: Filozofija|Tags: 09-2024, Agora, Ahilej, akropola, Alkibijad, Aristid, Aristotel, Branko Zorić, Brutus (Brut), Ciceron, De oratore (O govorniku), Demosten, dijalektika, Eneida, estetika, Fedar, filipike, filozof, filozofija, glasnogovorništvo, Gorgija, govor, govornik, gramatika, Hektor, Hipija, Homer, informatičke tehnologije, Institutio oratoria (Obrazovanje govornika), komunikacijska znanost, komunikologija, komunikolozi, konzumerizam, lingvistika, lobiranje, logika, Mahabharata, manipulacija, Marko Fabije Kvintilijan, mediji, medijski studiji, moralnost, Odisej, Orator (Govornik), Periklo, Platon, Pniks, pregovaranje, Prodik, Protagora, Psiha, psihagogija, psihologija, Ramayana, retori, samokontrola, skepticizam, sociologija, sofisti, Sokrat, sv. Augustin, Temistoklo, umjetne potrebe, urbanitas, Vergilije, vještina uvjeravanja|

Retorika je od vremena antičke Grčke do kraja 19. stoljeća bila sastavni dio humanističkog obrazovanja. Kada se koristila u plemenite svrhe, budila je čovjekovu uspavanu dušu i poticala ga na dobro. U protivnom je postajala sredstvo obmane. Najplemenitiji izraz dao joj je Sokrat koji je svojim govorima poticao Atenjane na preispitivanje i upoznavanje samih sebe, te na traženje odgovora na pitanje kako treba živjeti.

Marko Marulić – otac hrvatske književnosti

Categories: Književnost|Tags: 01-2024, Ad Xarcum Araxoevium, Aristotel, Augustin Zlatousti, Biblija, Božanstvena komedija, Ciceron, Ciprijan, Cvito Fisković, Dalmacija, Dante, David, Davidijada, De institutione bene vivendi (Upute za dobar i čestit život), Dmino Papalić, Dobri nauci, Eneida, epilij Susana, Evanđelistar, Franjo Božičević Natalis, Golijat, Herodot, Horacije, hrvatska književnost, humanist Tideo Acciarini, humanistička kultura, humanizam, Jefrem Sirski, Judita, Juvenal, kršćanski moral, Ladislav Napuljac, leutaši, Livije, Lodovico Ariosto, Michelangelo Buonarroti, Mletci, Molitva suprotiva Turkom, Nauci sv. Bernarda k sestri svojoj, Niccolo Machiavelli, Origen, papa Hadrijan VI., Petar Hektorović, Petar Zoranić, Pismo Papi Hadrijanu VI, Platon, Plinije, poezija trubadura, praktična kršćanska filozofija, Prigovaranje razuma i človika, Propercije, Republika sv. Marka, Seneka, Siniša Bencetić, srednjovjekovna kršćanska filozofija, srednjovjekovni Split, Suprot slasti od blaga, talijanska renesansa, Tit, Toma Akvinski, Traženje grada Hjerozolima, Turci, Ureke duhovne, Vergilije, začinjavci, Životopis svetog Jerolima|

Sa svojim epovima Judita, Davidijada i Susana, Marko Marulić predstavlja početke hrvatske književnosti pa je nazvan "ocem hrvatske književnosti". No, njegova latinska djela daleko nadmašuju rad na hrvatskom jeziku. Prevođena su i doživjela su brojna izdanja, što mu je pronijelo ime širom tadašnje Europe. U doba punog zamaha talijanske renesanse, i pored humanističke naobrazbe, Marulić je ostao vezan za srednjovjekovnu tradiciju i najveći dio svog književnog rada posvetio je učvršćivanju kršćanskog morala i duhovnosti.

Empatija – dragocjena ljudska kvaliteta

Categories: Psihologija|Tags: 07-2023, Aristotel, brahmavihare, budizam, daya, duboka empatija, emocije, emocionalna empatija, filozofija, intersubjektivnost, Kant, kognitivna empatija, kršćanstvo, Martin Buber, međuljudski odnosi, mentalno zdravlje, milosrđe, Nikša Đerek, Platon, plitka empatija, prosvjetljenje, psihologija, razum, religija, simpatija, suosjećanje|

Pojam empatije, aktualiziran krizom kroz koju prolazimo, označava suosjećanje kao sposobnost uživljavanja u emocionalna stanja, mišljenje i ponašanje drugih ljudi. Suosjećanje nalazimo u središtu svih religijskih i etičkih tradicija koje nalažu da postupamo prema drugima onako kako želimo da se postupa prema nama. Djelotvorno suosjećanje olakšava dublje povezivanje i razumijevanje drugih, a time i nas samih, ključ je suživota i ostvarenja čovjekove ljudskosti.

Filozofija VUCA svijeta

Categories: Aktualno|Tags: 12-2021, Ambiguity, Aristotel, biotehnologija, budistička filozofija, Complexity, domino efekt, Dvosmislenost, filozofija, Julian Scott, Keats, Marko Aurelije, Melanija Rogar, Neizvjesnost, Nestalnost, Oda slavuju, pandemija Covid-19, Platon, potrošačko društvo, Robert Burns, Simone de Beauvoir, Složenost, umjetna inteligencija, Uncertainty, Volatility|

Nestalan, neizvjestan, složen i dvosmislen svijet značenje je akronima VUCA kojim je američka vojska okarakterizirala svijet po završetku hladnog rata. Akronim je preuzeo poslovni svijet za opis promjenjivog, nepredvidljivog poslovnog okruženja. Ipak, osim rijetkih povijesnih razdoblja mira i blagostanja, svijet je oduvijek takav. Filozofski gledano, on nam je kao takav namijenjen sa svrhom i razlogom, da bismo potražili oslonac u vlastitoj nutrini, prepoznali neprolazne vrijednosti i dokučili smisao Života.

Meden agan – Ničeg previše

Categories: Filozofija|Tags: 09-2020, Aristotel, Delfi, grčka filozofija, Maja Tokić, Nikomahova etika, Sokrat, srednji put|

Meden agan je drugi najslavniji natpis na Apolonovu hramu u Delfima. Prvi, nama poznatiji, Gnothiseauton ili Upoznaj samoga sebe, Sokrat

Rođenje zapadne glazbe

Categories: Glazba|Tags: 06-2019, Aristotel, Boetije, ethos, glazba Grčke, glazbena kultura, glazbena teorija, glazbene ljestvice, Maja Pehar, melodija, musica humana, musica instrumentalis, musica mundana, muzika, pitagorejska filozofija, Platon, tetrakord|

Iako su se na području istočnog Mediterana, Male Azije i Bliskog istoka stoljećima stapali razni etnički i kulturni utjecaji, Grci su bili ti koji su utemeljili prvi znanstveni i filozofski pristup glazbi, na čemu počiva današnja glazbena teorija i zvukovni ideal zapadne glazbe. Također su joj pridavali veliki odgojno-pedagoški značaj. Posredstvom Rima i islamske kulture temelji grčke glazbe preneseni su u srednji vijek, gdje su se asimilirani sačuvali do današnjih dana.

Galileo Galilei

Categories: Znanost|Tags: 12-2017, Aristotel, Atila Barta, De Orbium Coelestium Revolutionibus, Dialogo, geocentrični sustav, heliocentrični sustav, Il Saggiatore, Kopernik, Rasprave o dva nova učenja, Sidereus Nuncius - Zvjezdani glasnik|

Galileo Galilei, talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof, jedan je od prvih znanstvenika modernog tipa koji u istraživanje uvodi eksperiment i mjerne instrumente. Na osnovi Kopernikova učenja o heliocentričnom sustavu i rezultata vlastitih istraživanja gradi novu sliku svijeta, za što je trebala velika hrabrost jer je sukob s neistomišljenicima u ono vrijeme najčešće bio koban.

Katarza

Categories: Psihologija|Tags: 10-2017, Aristotel, katharsis, lustracije, pitagorejci, Platon, Plotin, Poetika, Snježana Tomašević|

Katarza dolazi od grčke riječi katharsis, što znači pročišćenje. U tradiciji katarza predstavlja proces "nevidljivog", nutarnjeg pročišćenja. Bila je nužna priprema za obrede u proročištima i u inicijatskim središtima. Odbacivanjem svega dotrajalog, beskorisnog i prolaznog postaje se boljim, sličnijim onom božanskom. O potrebi i važnosti katarze govori i činjenica da je u različitim formama možemo pronaći u svim kulturama i civilizacijama.

Arhita iz Taranta – filozof i vladar

Categories: Filozofija|Tags: 02-2017, Aristoksen, Aristotel, Ciceron, država, Eudoks s Knida, Filolaj, filozof vladar, kvadrivium, Magna Graecia, matematika, mjera, muzika, O biću, O duši, O počelima, O prijateljstvu, O suprotnostima, O svemiru, pitagorejska škola, Platon, Sofija Stepanovska, trivium|

Platonov suvremenik, grčki filozof i vladar, Arhita iz IV. st. pr. Kr. predstavnik je pitagorejske filozofske škole i karika je u lancu prijenosa pitagorejskog učenja sve do renesanse. Ostvario je značajan doprinos na područjima aritmetike, geometrije, mehanike, fizike i glazbe. Matematiku povezuje s etikom i politikom pomoću umijeća mjerenja, antičkog ideala povezanog s vrlinom umjerenosti. Arhita je poslužio Platonu kao uzor vladara filozofa koji u njegovoj Državi ostvaruje ideal pravednosti.