12-2017

Dati smisao svojim koracima

Mnogi započinju različite aktivnosti u pokušaju osmišljavanja vlastitog života. No, ako te aktivnosti imaju za cilj samo ispunjavanje praznine ili utišavanje tjeskobe, neće unijeti smisao u život. Ako čovjek ne poznaje razlog svog djelovanja, svakoj njegovoj aktivnosti nedostajat će vrijednost. Zato je važno pitati se zašto i kamo. Zašto daje smisao našem kretanju, a kamo pokazuje smjer kojim trebamo ići da bismo stigli do zacrtanog cilja.

Sindrom panike – I. dio

Strah je mehanizam upozorenja koji sva naša osjetila stavlja u stanje pripravnosti za obranu. On naše reakcije može aktivirati ili inhibirati, što je slučaj kod panike koja paralizira sposobnost rasuđivanja. Tada reagiramo instinktivno, poput životinje, što se svodi na reflekse bijega ili agresije. Humanizacija se sastoji u upravljanju našim strahovima koje trebamo prepoznati i prihvatiti, što znači kanalizirati izazove života.

Zmajevi i zmije u tradicijama

Zmajevi i zmije česti su motivi u mitovima, legendama i predajama mnogih starih kultura, a imaju i sličan simbolizam. Zmija predstavlja pasivne iskonske snage, mrak i prvobitni kaos, ali je i simbol obnove. Zmaj kao spoj zmije i ptice ujedinjuje u sebi snage neba i zemlje. U zapadnim kulturama ima negativan predznak jer on je taj kojeg junak mora savladati da bi došao do skrivenog blaga. Na Dalekom istoku simbol je snage i moći, stoga i carski amblem.

Arthur Rackham – ilustrator vilinskog pera

Arthur Rackham, engleski ilustrator viktorijanskog doba, proslavio se još za života oslikavanjem priča, bajki i poznatih književnih klasika. Njegove ilustracije prate skrivenu dušu priče, a mnoštvom detalja daje uvjerljivost i živost slikama i likovima. Likovi su mu najčešće čudesna stvorenja poput vila, vilenjaka, gnoma, goblina, patuljaka. Rackhamove ilustracije podsjećaju nas da je svijet koji nas okružuje daleko bogatiji, ispunjeniji i življi nego što nam se to čini.

Tajna vikinških mačeva Ulfberht

Vikinški mačevi koji nose natpis "Ulfberht", nastali u razdoblju od IX. do XI. stoljeća, metalurškim sastavom nalikuju najmodernijim čelicima, a kvalitetom najboljim japanskim mačevima. S obzirom na to da su se prvi takvi mačevi pojavili nakon što su Vikinzi rijekom Volgom stvorili trgovačke veze s Bliskim i Srednjim istokom, a prestali se proizvoditi kada je ta ruta zatvorena, govore u prilog tome da su čelične šipke dobavljane s Istoka i obrađivane u Skandinaviji.

12/2017

prosinac 2017