Zmajevi su česti motivi u mitovima, legendama i predajama mnogih starih kultura. Obično su prikazivani kao bića nalik zmijama ili gmazovima, s izduženim tijelima prekrivenim ljuskama, velikih krila i očiju te kako rigaju vatru.

Predstavljaju određene kvalitete i snage koje čovjek treba izraziti, određena iskušenja ili ograničenja koja treba nadići. U zapadnim kulturama zmaj ima općenito negativan predznak kao zastrašujuće čudovište i simbol zla, dok je na Istoku simbol snage, moći i promjena.

Zmaj je podzemna, vodena i nebeska životinja. U bliskom je srodstvu sa zmijom i imaju sličan simbolizam. Kao spoj zmije i ptice predstavlja vezu Neba i Zemlje. U mnogim tradicijama, poput tibetske i indijske, zmije zvane Nage predstavljaju prosvijetljena bića, velike kraljeve ljudi koji su čovječanstvu predali sveukupno znanje o svijetu i univerzumu.

U mnogim mitovima, legendama i bajkama susrećemo junaka koji se bori sa zmajem. Mora ga pobijediti da bi došao do neizmjernog blaga koje čuva zmaj – bilo da se radi o zlatnom runu na Zapadu ili biseru u Kini. To blago predstavlja istinsko znanje, svjetlo mudrosti koje rasvjetljava smisao života.

Zmaj u kineskoj kulturi

kineski-zmajZmaj kao simbol duboko je utkan i sveprisutan u kineskoj tradiciji i kulturi, pa se Kinezi i nazivaju potomcima zmaja. Simbol je vladara te predstavlja vladarske funkcije koje osiguravaju red i pravedan društveni poredak. Veže se uz pojmove Tao, Chi i Feng-shui.

Prema jednoj legendi, Car od Žada kaznio je četiri zmaja, Dugog, Žutog, Crnog i Bisernog, zarobivši ih ispod četiri planine jer su popili vodu iz Istočnog mora i pustili je na zemlju u obliku kiše da bi pomogli ljudima. Ne žaleći zbog svog postupka, zmajevi su nastavili pomagati ljudima te su se pretvorili u četiri najveće kineske rijeke.

Zmaj je glavni akter i u kineskoj kozmogoniji gdje se stvoritelj kozmosa P’an Ku prikazuje kao patuljak s dva roga ili sa zmajevom glavom i tijelom zmije. Čest je prikaz zmaja sa simbolom yina i yanga u rukama, koji se naziva i zmajev biser.

Zmija u srednjoameričkoj kulturi

pernata-zmija-quetzalcoatlU srednjoameričkim mitovima zmija je čest simbol. Tako je astečki bog Quetzalcoatl koji odgovara majanskom Kukulkanu, predstavljen kao pernata zmija koja simbolizira dvije snage, snagu materije (zmija) i snagu duha (ptica). Zmija je simbol nadilaženja ograničenja materije, vidljivog svijeta, transformacijom, odnosno odbacivanjem stare kože. Odbacujući staro i trošno stvaramo uvjete za primanje novog ili, simboličkim jezikom, dobivamo krila da bismo se mogli vinuti u visine i biti bliži Bogu.

U ostavštini Maya, Tolteka, Azteka i drugih naroda tog područja, često se nalaze prikazi pernate zmije iz čijih razjapljenih ralja izlazi ljudska glava, što asocira na buđenje ili rođenje na novom planu postojanja kao posljedica preobrazbe ili prolaska duše kroz tamu materije. Takve su zmije obično sklupčane u spirali ili se prostiru duž stubišta, evocirajući evolutivni princip transformacije. Također je prisutan motiv dviju isprepletenih zmija koje glavama zatvaraju krug jedna nasuprot drugoj, u vječnoj borbi polariteta.

Zmaj u kršćanstvu

Poznata je kršćanska legenda o svetom Jurju koji ubija zmaja da bi spasio lijepu kraljevnu. Najčešće je prikazivan na bijelom konju u odori rimskog vojnika kako zamahuje mačem (jer legenda potječe iz razdoblja ranog kršćanstva), a podno njegovih nogu leži ranjeni zmaj. Ponekad su na mjestu događaja prikazani ostaci žrtava stradalih u borbi sa zmajem, a pojavljuje se i kraljevna u molitvi za pobjedu svetog Jurja.

Ova arhetipska scena ukazuje na čest motiv nutarnje borbe između viših i nižih snaga u čovjeku za njegovo istinsko biće koje utjelovljuje kraljevna. Ostaci žrtava pokazuju da zmaja nije moguće pobijediti bez odlučne borbe i neizbježnih gubitaka.

zmaj-u-krscanstvu

Zmaj u Grčkoj

Jazon, junak iz mita o Argonautima, okupio je pedeset najglasovitijih grčkih junaka i krenuo lađom u pustolovinu, u potragu za zlatnim runom. Zlatno je runo visjelo na visokom hrastu, a čuvao ga je vječno budni zmaj koji je, ugledavši došljake Jazona i Medeju, zasiktao tako strahovito da su odjeknule riječne obale i veliki gaj. Medeja ga je uspavala svojom čarobnom pjesmom, a Jazon je uzeo runo i njih su se dvoje vratili na lađu.

Put koji vodi ka runu je poput života punog iskušenja, krivudanja i skretanja. Ako kormilom našeg života upravlja viši dio naše svijesti, preko mnogih ćemo kušnji na kraju doći do zlatnog runa, svjetla koje blista u nama poput malog Sunca.

Zmaj u slavenskoj mitologiji

Slavenska mitologija govori o vječnoj borbi gromovnika Peruna i boga prirode Velesa. Na vrhu stabla svijeta je Perun, u krošnjama pčele, golubovi i ptice, a u podzemnom dijelu, među korijenjem je Veles u obličju zmaja, zmije ili vidre. Veles, kao sila podzemlja i tame, stalno izaziva Peruna na dvoboj otimajući mu stoku. Perun kao vrhovni bog uspije ga pobijediti i otjerati u podzemlje, no Veles se periodično vraća obnovljen, u novoj koži poput zmije. Ta se borba ponavlja svake godine i simbolizira cikličnost života, povratak godišnjih doba i borbu suprotnosti.

Hrvatski zmaj

Zmaj postoji i u našoj kulturnoj tradiciji, u bajkama, spomenicima i kultovima.

Ulomak pleterne ornamentike iz crkve u Biskupiji kod Knina, iz razdoblja od IX. do XI. stoljeća prikazuje hrvatskog zmaja. Iz njegovih usta i repa izlazi karakterističan hrvatski pleter – triplet. Označava dinamiku broja tri i povezuje se s trostrukom podjelom svijeta: s nebom, zemljom i podzemnim svijetom; odnosno s čovjekovim duhom, dušom i tijelom. Izlazeći iz usta i repa, pleter čini znak osmice – simbol beskonačnosti..

reljef-u-zmajevoj-spilji-na-bracuU Zmajevoj špilji na Braču, u stijeni dužine oko 5 metara i visine oko 3 metra, uklesan je reljef koji prikazuje zmaja kako u zaletu izlazi iz svog skrovišta otvorenih ralja u kojima je oštri, nazubljeni i plameni jezik. Izgleda kao da će progutati lice žene u obliku polumjeseca, pored kojeg se nalazi i lice muškarca. Iznad zmaja nalazi se lik leoparda s lavljom glavom među šapama. Ne zna se koliko je star reljef u Dragonjinoj špilji, ni tko ga je uklesao, ali se pretpostavlja da se na Braču, pored kulta sv. Vida, štovao i kult špilja.

Zmaj u germanskoj mitologiji

Sličan je simbolizam zmaja i u germanskoj mitologiji. Poput Jazona, germanski junak Sigurd kreće u potragu za zlatom koje čuva zmaj Fafnir. Fafnir je nekad bio čovjek, prema nekim varijantama i patuljak, koji je zbog pohlepe za zlatom ubio oca i otjerao brata. Fafnirov brat Regin usvaja dječaka Sigurda, potom se izuči kovačkim vještinama te iskuje mač kojim će Sigurd ubiti zmaja. Mit je poslužio kao predložak poznatoj njemačkoj Pjesmi o Nibelunzima iz XIII. stoljeća gdje je Sigurd dobio mnogo poznatiju varijantu imena – Siegfried, a i ostali su elementi mita utkani u pjesmu. Djelo je tema i Wagnerove opere Prsten Nibelunga. Zmajevi su važan dio germanskih priča i legendi.

Zmaj u keltskoj mitologiji

zmaj-u-keltskoj-mitologijiKeltska mitologija također obiluje zmajevima kao simbolima moći i mudrosti ili kao alegorijama za stvarne prijeteće okolnosti. Tako u jednoj legendi, u knjizi Čitanje zmajeve utrobe, čarobnjak Merlin tumači kralju Brita, Vortigernu, borbu bijelog i crvenog zmaja, odnosno borbu Germana i Brita. Merlin kaže da se loše piše crvenome zmaju jer će bijeli zmaj uskoro zauzeti njegovu pećinu. No, doći će kralj Arthur i suprotstavit će se bijelome zmaju.

Crveni zmaj na velškoj zastavi vuče podrijetlo od velškog boga Dewija koji je bio prikazivan kao crvena zmija. Isti je simbol i na šljemu kralja Arthura.

Zmaj je bio onaj koji je otvarao vrata prema drugom svijetu te poznavao i štitio velike tajne. Kao simbol moći i mudrosti vidljiv je na mnogim grbovima.

Zmajevi su u keltskoj umjetnosti često prikazani kako sami sebi grizu rep, što simbolizira krug kao cikličnost prirode i besmrtnost.

Zmaj u vikinškoj mitologiji

vikinski-brodU norveškim mitovima zmajevi su vjerni čuvari groblja ratnika, a Vikinzi su ih često slikali na svojim štitovima i urezivali njihove glave na pramcima svojih brzih ratnih brodova. U rimskom zapisu iz IV. stoljeća opisan je trijumfalni ulazak Konstantina Velikog u Rim. Car je bio okružen nepreglednim kohortama vojnika koji su nosili obličja purpurnog zmaja, “kroz čija grla vjetar zviždi kao da su živi, prijeteći svekolikim uništenjem…” I u novijoj povijesti vijorile su se na vjetru zastave s likom zmaja.

Zmaj u Indiji

Poput slavenske mitologije, i indijska govori o borbi gromovnika Indre i demona/zmaja Vritre. Vritru je od vatre i some, ritualnog božanskog napitka, stvorio bog Tvaštar da bi se osvetio Indri zato što mu je ubio sina i ispio veliku količinu some.

Bio je to ogroman zmaj bez nogu i ruku. Opružio se na planini, pod njom zatočio krave, ispio je sve rijeke i rastao potiskujući oceane i proždirući ogromne količine hrane. Indra na molbu bogova krene u borbu protiv zmaja i na kraju ga savladava Višnuovim oružjem. Bio je to najveći Indrin podvig. Budući da je Vritra bio ispio sve vode, nakon njegove smrti počela je padati kiša pa su krave, koje su simbol plodnosti, bile oslobođene. Prema nekim verzijama mita, Indra ponavlja to svoje djelo krajem svake ljetne suše, pa tako simbolizam o cikličnosti i u ovom mitu dobiva svoju potvrdu.

Zmaj u Babilonu i Mezopotamiji

Vrhovno babilonsko božanstvo je Marduk, pobjednik nad prvobitnim kaosom, zmijom Tiamat. Njegov je simbol rogati zmaj čiji su se reljefi nalazili na unutrašnjosti babilonskih zidina. Marduk je pobjedom nad Tiamat pokorio pasivne iskonske snage i tako omogućio kreaciju univerzuma – svijeta i čovjeka.

Zmija u egipatskoj mitologiji

Egipatsko božanstvo Apofis ili Apep prikazivano je u liku zmije. Simbol je mraka i kaosa te je suprotnost bogu Sunca – Rau, stvoritelju. Tijekom dvanaest dnevnih sati, nakon što Sunce izađe, Ra putuje nebom barkom Manjet – barkom od milijun godina.

Tijekom dvanaest noćnih sati Ra putuje u drugoj barci zvanoj Mesektet. Apep, koja živi u dubinama nebeskog Nila, nastoji progutati njegovu nebesku barku. Ra uvijek pobjeđuje Apepa i tako se svakog jutra ponovno pojavljuje kao novorođeno Sunce.

zmaj-i-carobnjakPrincip cikličnosti, vječnog povratka prikazan je i kroz ouroborus – drevni simbol koji prikazuje zmiju ili zmaja koji grize vlastiti rep.

Tolkienovi zmajevi

J. R. R. Tolkien, inspiriran nordijskom, germanskom, keltskom, islandskom i finskom mitologijom, stvorio je svoju u djelima Silmarillion, Hobit te Gospodar prstenova. U Hobitu, Smaug je posebno pohlepan i snažan zmaj kojeg privlači blago patuljaka te ga otima, sakuplja na hrpu i čuva zaspavši na njemu ispod Planine. U letu ga ubija Bard, strijelom svojih predaka, znajući za njegovu slabu točku na trbuhu. Glaurung iz Silmarilliona je otac zmajeva, prvi Morgothov zmaj. Tolkien ga je opisao tako živo, fizički i karakterno, kao da je u njega utkao snagu, veličinu i pakost svih zmajeva svijeta. Pratimo ga kroz priču o junaku Hurinu i njegovoj djeci čije su sudbine bile isprepletene sa zmajevom sve do njihove smrti. Posljednji mu je udarac zadao Turin Turambar, Hurinov sin, i sam podlegavši ranama zadobivenim u borbi.

Autor: Marta Mihičić