Snježana Tomašević

Eckhart Tolle – Govor tišine i moć sadašnjeg trenutka

Eckhart Tolle, suvremeni pisac njemačkog podrijetla, autor je popularnih djela Moć sadašnjeg trenutka i Govor Tišine. U njima u sažetom obliku jednostavnim jezikom daje smjernice i odgovore na temeljna životna pitanja, duboko dotičući ono bitno. Glavna je ideja postizanje unutrašnje sreće i zadovoljstva usredotočujući se na sadašnji trenutak.

Katarza

Katarza dolazi od grčke riječi katharsis, što znači pročišćenje. U tradiciji katarza predstavlja proces "nevidljivog", nutarnjeg pročišćenja. Bila je nužna priprema za obrede u proročištima i u inicijatskim središtima. Odbacivanjem svega dotrajalog, beskorisnog i prolaznog postaje se boljim, sličnijim onom božanskom. O potrebi i važnosti katarze govori i činjenica da je u različitim formama možemo pronaći u svim kulturama i civilizacijama.

Moć navike

Navike su moćni mehanizmi koji služe nama ili kojima mi služimo, ovisno s koliko im svijesti pristupamo. Osim dobrih i korisnih navika koje nam mogu olakšati život, postoje i one koje ga mogu otežati, a najčešće nastaju nesvjesnim usvajanjem gotovih obrazaca razmišljanja i osjećanja. Te navike možemo pobijediti tako da ih postupno slabimo ulaganjem energije i svijesti u vrline.

Asklepijevo svetište u Epidauru

Epidaur, poznat po kazalištu s izvanrednom akustikom, nekada je bio svetište boga Asklepija (rimski Eskulap) i najčuvenije antičko lječilište. Bolesnici su nakon ceremonijalne pripreme noć provodili u posebnoj prostoriji, a izlječenje je dolazilo u snu. O Asklepijevim čudima saznajemo iz zavjetnih natpisa.

Boetije – Utjeha filozofije

Manlije Anicije Severin Boetije, posljednji veliki filozof antike, svojom će Utjehom filozofije omogućiti da makar dio antičke učenosti bude prenijet u stoljeća srednjeg vijeka. Zahvaljujući ovom djelu, Zapad je upoznao Platonovu, Aristotelovu i općenito antičku filozofsku misao.

Aristotel – O vrlini

U učenjima ovog velikog grčkog filozofa vrlina zauzima važno mjesto. Za društvo ona je temelj idealne ljudske zajednice, a za čovjeka pojedinca ona je put koji ga vodi ostvarenju njegove uloge.

Mencije – o dobroti ljudske prirode

U središtu Mencijevog učenja je dobrota ljudske prirode. On kaže da svaki čovjek prirodno teži dobru kao što voda teži naniže. Kao što se vodu pomoću crpki može natjerati da ide uzbrdo, tako je moguće i čovjeka navesti na zlo – međutim, to je posljedica okolnosti, a ne izraz njegove istinske prirode.