Categories: Aktualno|Tags: 02-2026, Aleksandrijska knjižnica, algoritamska diskriminacija, algoritmi, Aristotel, automati, automaton, Bafomet, Cambridge Analytic, Carlo Collodi, čip, Dedalovi kipovi, digitalizacija, dr. Victor Frankenstein, društvene predrasude, emocionalna inteligencija, empatija, etičke smjernice, etičke vrijednosti, Facebook, film Terminator, fizički rad, fotografija, Gelatea, glazba, Golem, grčki mitovi, Hefestovi tronošci, homunkule, inovacije, Ivica Rosić, jezik, Juan Carlos del Rio, kalkulator, kontrola, kreativnost, legende, logičke upute, manipulacija, Mary Shelley, mašta, matematički obrasci, Medeja, mentalna iskra, mentalne sposobnosti, obrada podataka, odgovornost, pametni telefon, Paracelzus, Pigmalion, Pinocchio, politika, prevođenje, programer, prostorna orijentacija, robot, ropstvo, samosvijest, slika, socijalna inteligencija, statistički obrasci, stolar Gepetto, strah, strojevi, strojno učenje, sustav Skynet, Talos, tehnologija, Templari, transparentnost, Venera, videozapisi, vitezovi, vlade, vojna sila, zakonodavstvo, znanje, znanost, znanstvena zajednica|
Umjetna inteligencija postaje neizbježan alat u svakodnevnom životu, od rutinskih zadataka do predviđanja trendova, od obrade jezika, preko medicinske dijagnostike, do društva usamljenima. Izaziva divljenje, ali i strah od posljedica automatizacije te otvara niz etičkih pitanja: odgovornost za pogrešne odluke algoritama, pristranost podataka, mogućnost zloupotrebe. Uvođenje zakonskih okvira i etičkih smjernica nužan je korak da bi se osigurala pouzdanost i sigurnost sustava.
