Sloboda je jedna od onih riječi koje uobičajeno smatramo stopostotno pozitivnima. No, svako naše djelovanje, pa i nedjelovanje, imat će posljedice i to ne samo za nas same, nego i za cjelinu kojoj pripadamo. Zbog toga je uz slobodu usko vezana odgovornost.
Svi se povremeno osjećamo neshvaćenima ili nedovoljno cijenjenima. Tada se trebamo sjetiti okrenuti nutarnje zrcalo, ili "oko duše", jer ono odražava ono prema čemu je usmjereno. Ako je usmjereno prema dolje, odražavat će samo loše stvari ovoga svijeta. Okrenemo li ga prema gore, blistavo nebo donijet će ljepotu i radost u naša srca. Održavanjem ovog odraza neba u našoj duši, sve će nam postati lakše, a naš put postat će ugodniji i radosniji.
Rumi, islamski mistik iz XIII. st., neiscrpnom snagom svoje poetske misli poziva čovjeka na otkrivanje bitnog iza krinke materijalnog. Posebno ističe Ljubav prema Bogu, što podrazumijeva okretanje od prolaznog svijeta i usredotočenost na ono neprolazno, u potrazi za izgubljenim Jednim. Red koji su Rumijevi učenici osnovali nakon njegove smrti utemeljen je na jedinstvu poezije, obrednog plesa i glazbe kao puta prema Bogu.
Fundamentalizam i fanatizam posljedica su urušavanja tradicionalnih vrijednosti koje nisu zamijenjene novima. Protuteža je filozofski, tolerantan pristup koji podsjeća na ono što nam je svima zajedničko: bezvremene i univerzalne vrijednosti koje možemo pronaći u različitim tradicijama.
Gnosticizam je eklektičko učenje koje objedinjuje najbolje elemente iz različitih filozofskih, religijskih i mističkih sustava staroga svijeta. Ključna riječ gnosticizma je gnosis – znanje. To znanje, točnije spoznaja, potječe od mističnog uvida pomoću kojeg razotkrivamo svoj pravi identitet, odnosno otkrivamo Boga u sebi.
Prema gnostičkoj kozmološkoj doktrini najviše božanstvo je bez početka i bez kraja, nespoznatljivo, neopisivo i neizrecivo, a sve ostalo proizlazi iz njega. Čovjek ima mogućnost da vlastitim naporima postane jedno s tim božanskim bićem, ali ne iskupljenjem nego buđenjem duše zatočene u tijelu.