Za razliku od ranijih predviđanja da će XXI. stoljeće biti doba prosvijetljenog napretka i racionalnog razmišljanja, suočeni smo s jačanjem fundamentalizma i fanatizma.

Uspon fundamentalizma djelomično je posljedica neuspjeha racionalizma da zadovolji dublje duhovne potrebe čovječanstva.

Fundamentalista je uvijek bilo. U Bhagavad Giti, svetom tekstu drevne Indije, nailazimo na rečenicu koja sažima takav stav:

Ima ljudi bez vizije,
ali rječitih. Oni slijede slovo
Veda i kažu: “To je sve što postoji.”
Njihova je duša ogrnuta
plaštem sebičnih želja,
a njihovo je nebo sebičnost.

Možda se razlog porasta fundamentalizma nalazi u tome što ljudi tragaju za sigurnošću u nesigurnom svijetu. Sekularno društvo proizvodi nestabilnost jer, rušeći tradicionalna uvjerenja koja ne mijenja novima, otvara put vlastitom raspadu i dezorijentaciji pojedinca. Međutim, fundamentalizam nije stvarno rješenje ovoga problema. Upravo suprotno, fundamentalizam ubrzava proces raspadanja potičući neprijateljstvo i rat.

Tolerancija je daleko bolji pristup, ali što se pod time zapravo misli? Tolerancija ne može značiti popustljivost baš prema svemu jer bi time obuhvatila i sve vrste zala. Tolerancija znači prihvatiti drugoga; prihvatiti da su ljudi različiti i dopustiti im da takvima budu. Tolerantna osoba čak može vidjeti i nešto vrijedno u fundamentalizmu koji traga za postojanošću i jedinstvom te istovremeno putove prema njima podvrgava kritici.

Neki tvrde da su religije po svojoj prirodi dogmatske i isključive, ali to nije povijesno utemeljeno. Primjerice, u starom Egiptu ili Rimu mnoge su religije koegzistirale jedna uz drugu. Povijest pokazuje da je moguće biti religiozan, a istovremeno ne biti fanatičan.

Važno je živjeti i njegovati neke bezvremene i univerzalne vrijednosti koje možemo pronaći u različitim tradicijama, kao što su na primjer:

Mržnja se ne svladava mržnjom. Mržnja se pobjeđuje ljubavlju. To je vječni zakon.
Buddha

Ne čini drugima ono što ne želiš da drugi čine tebi.
Konfucije

Kako siješ, tako ćeš i žeti.
Isus

Ne priklanjaj se nasilju, ne budi pohlepan.
Egipatska i židovska tradicija

 

Drugi važan korak bio bi pokušaj da se ponovno uspostave zdravi običaji jer oni imaju stabilizirajući utjecaj u društvu i stvaraju ozračje uzajamnog poštovanja i solidarnosti. Načela kao što su umjerenost u jelu i piću, uljudnost, čistoća, poštovanje među naraštajima i spolovima, kao i poštenje u trgovini i javnoj službi, pomogla bi ljudima da izbjegnu drastičnija, fundamentalistička, revolucionarna ili reakcionarna rješenja.

Inventivnost i kreativnostIpak, takva su pravila nedovoljna sama po sebi. Ljudska bića moraju biti nadahnuta višim idealima iz istog zajedničkog duhovnog korijena čovječanstva, božanske iskre ili duše koja nam je svima zajednička. Razum i rasuđivanje, premda iznimno važni, nisu dovoljni.

U vremenima kada su fundamentalizam i fanatizam u porastu, nužno je osnažiti filozofski i tolerantan pristup kao protutežu ovom negativnom trendu. Čak i ako trenutno nismo u stanju zaustaviti val nesnošljivosti koji je već u pokretu, možemo postaviti temelje za svjetlije sutra, baš kao što su neki srednjovjekovni i renesansni mislioci stvorili temelje modernog svijeta.

Autor: Julian Scott
S engleskog preveo: Zoran Peh