Svaka kultura ima svoje rođenje, razvoj, zrelo doba, starost i na kraju smrt. To je izraz prirodnih zakona koji se ne odnose samo na materijalne, nego i na kulturne forme. U tom kontekstu, renesansa je periodični preporod humanih i kulturnih vrijednosti.
Marsilio Ficino jedna je od središnjih ličnosti renesanse. Prijevodima Platonovih djela, svojim filozofskim sustavom i Akademijom u Careggiu dao je velik doprinos popularizaciji platoničke tradicije u zapadnoj misli. Osnovni aspekti njegove filozofije su shvaćanje Univerzuma kao jedinstvenog organizma s uređenom hijerarhijom, učenje o Dobru, Ljepoti i Ljubavi te učenje o duši koje se oslanja na Platonova učenja.
Najbolji lijek za očuvanje zdravlja je poznavanje svojih navika prehrane, sna, aktivnosti, odnosno naše vlastito zapažanje što nam čini dobro, a što nam škodi te odluka što možemo uzimati, a što je bolje ostaviti. Bacon upozorava da je potrebno čuvati se naglih promjena te da je potrebno razlikovati ono što se općenito smatra dobrim i zdravim od onoga što odgovara našem tijelu.
Svi imamo određenu količinu energije koja se troši i obnavlja. Nedostatak svijesti u onome što radimo, automatizam u radu, posao koji nas ne zanima ili ga ne znamo učiniti zanimljivim, raspršuju našu energiju, umaraju nas i ostavljaju osjećaj praznine i zbunjenosti. Nasuprot tomu, energija koja se svjesno pokrene stvara automatski nove izvore energije koji nas osnažuju i omogućuju da ostanemo smireni, stabilni i vedri.
Claude Oscar Monet jedan je od najvažnijih predstavnika francuskog impresionizma, pokreta koji je naziv dobio upravo prema njegovoj slici Impresija, zalazak sunca. Inspiriran svojim vrtovima u Givernyju, koje je sam uređivao, Monet je neumorno slikao uvijek iznova gotovo isti motiv i isti prizor nastojeći zahvatiti ljepotu prirode i promjene intenziteta svjetlosti.
Impresivna je udaljenost koju tijekom svojih migracija prevale određene životinjske vrste, ali je zapravo čudesna i nevjerojatna njihova navigacijska sposobnost pronalaska puta, čak i ako njime nisu nikada prošle. Puno je hipoteza koje nastoje objasniti taj fenomen, ali su se pokazale bezuspješnim jer se tajne prirode prije mogu intuitivno razumjeti nego što se mogu objasniti materijalističkim jezikom znanosti.
Uređenjem grada Nevşehira u Kapadokiji je nedavno otkriven još jedan podzemni grad čija se starost procjenjuje na oko 5000 godina. Opremljen je cjelovitom infrastrukturom te nalikuje podzemnoj metropoli. Ne znamo tko su bili njegovi graditelji, ali sudeći prema tom značajnom arheološkom otkriću, Kapadokija krije još tajni u svojim podzemnim labirintima.
ožujak 2016