U Kapadokiji, povijesnoj regiji smještenoj na istoku Anatolije, čudesne su snage prirode oblikovale jedan od najneobičnijih krajolika svijeta. U turističkim vodičima oslikana je neobičnim geološkim formacijama poznatim kao vilinski dimnjaci, mekim stijenama od vulkanskog pepela s izdubljenim pećinama i podzemnim hodnicima.
Tijekom minulih tisućljeća, u kojima su nastajale i nestajale civilizacije i carstva, život stanovnika te regije odvijao se i u brojnim podzemnim gradovima, a sudeći prema zadnjim arheološkim otkrićima, njezini podzemni labirinti još i danas skrivaju mnoge tajne.
Urbanom obnovom glavnog grada Nevşehira u istoimenoj pokrajini, ispod utvrde iz bizantskog razdoblja, neočekivano je otkriven veliki podzemni grad, premrežen s najmanje sedam kilometara tunela, dok mu se starost procjenjuje na oko 5000 godina.
Iako je još u velikoj mjeri neistražen, početna istraživanja daju naslutiti da se novootkriveni podzemni grad veličinom i značenjem može usporediti s tridesetak kilometara udaljenim Derinkuyuom, do sada najvećim otkrivenim podzemnim gradom u Kapadokiji koji je nekoć naseljavalo preko 20 000 stanovnika.
Tko je prvi izdubio ove podzemne gradove i kada, ostaje zagonetkom. Arheolozi kao moguće graditelje navode Frigijce, Perzijance, ali i Hetite iz XV. st. pr. Kr. Prvi pisani podatak o njima nalazimo kod grčkog pisca Ksenofonta iz V. st. pr. Kr. u njegovom djelu Anabaza (Anabasis), gdje navodi da su kuće u tom području u obliku “podzemnih struktura s malim otvorima kroz koje se ulazi, ali su pod zemljom široke i prostrane”.
Prema zadnjim procjenama geofizičara sa Sveučilišta Nevşehir, područje novootkrivenog podzemnog grada rasprostire se na gotovo 460 000 kvadratnih metara, a podzemni hodnici poniru u dubinu od 113 metara.
Turski su arheolozi u posljednjih godinu dana otkrili da se radi o nevjerojatno kompleksnom i strukturiranom gradu u kojem se život odvijao na najmanje pet razina. Opremljen cjelovitom infrastrukturom, od crkava i radionica do stambenih prostora, s ventilacijskim sustavom i kanalima za dopremu vode, nalik je podzemnoj metropoli.
Ako se početna mjerenja pokažu točnim, grad bi mogao veličinom nadići Derinkuyu za trećinu i postati najvećim podzemnim gradom na svijetu, a izjava Hasana Ünvera, gradonačelnika Nevşehira, da drugi podzemni gradovi u pokrajini Nevşehir veličinom nisu čak ni “kuhinja” ovog novootkrivenog podzemnog grada, dobila bi i svoje konkretno značenje.
Priredio: Luka Marić[/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]
