Suzana Dobrić Žaja

Slavoluci u Rimskom Carstvu

Rimljani su od grada-države neumornim osvajanjima stvorili moćno carstvo koje se protezalo na tri kontinenta. Po povratku iz osvajačkih pohoda, najveća čast za vojskovođe bio je prolazak u svečanoj povorci kroz trijumfalni luk – slavoluk. Prolazak kroz slavoluk simbolički je označavao ulazak u nove zemlje. Vremenom su slavoluci postali simbol Rimskog Carstva i njegovih pobjedonosnih osvajanja.

Grčki hram

Grčki hram svojom arhitekturom predstavlja vrhunac klasičnog graditeljstva, ali i klasičnog idealizma koji se bavi idealnom formom hrama i idealnom formom ljudskog tijela. Grčki su mislioci otkrili da postoje iste zakonitosti unutar čovjeka i prirode te da harmonični razmjer zlatnog reza postoji u prirodi kao i u mjerama ljudskog tijela. Taj je razmjer postao osnova za proporcioniranje hrama. Stoga je grčki hram istovremeno simbolička slika čovjeka i slika prirode, odnosno svijeta, što govori o dubini i širini imaginacije starih Grka.

Buddhin rođendan u Japanu

Budisti širom svijeta obilježavaju dan Buddhina rođenja. Ovisno o kalendaru, u različitim zemljama taj se dan slavi na različite datume, različito se naziva i ima drugačija obilježja. U Japanu se naziva Hana Matsuri ili Festival cvijeća, a obilježava se ceremonijom kan-butsu-e (Kupanje Buddhe), kojom se simbolički obnavlja legenda o Buddhinom rođenju, i povorkama djece koja ulicama pronose kipić Buddhe.

Slikar i njegov vrt

Claude Oscar Monet jedan je od najvažnijih predstavnika francuskog impresionizma, pokreta koji je naziv dobio upravo prema njegovoj slici Impresija, zalazak sunca. Inspiriran svojim vrtovima u Givernyju, koje je sam uređivao, Monet je neumorno slikao uvijek iznova gotovo isti motiv i isti prizor nastojeći zahvatiti ljepotu prirode i promjene intenziteta svjetlosti.

Sveti otok Itsukushima

Jedno od najvažnijih šintoističkih svetišta izgrađeno je u VI. stoljeću na otoku Itsukushimi, a posvećeno je trima božicama mora, kćerima boga vjetra i oluja Susanooa. Osim glavnog svetišta, po cijelom otoku je razasut niz manjih svetišta. Do glavnog svetišta dolazilo se simboličkim pročišćenjem: prolaskom kroz torii koji je razdvajao svjetovni i sveti prostor. Kao mjesto iznimne prirodne ljepote i povijesne vrijednosti, svetište na Itsukushimi smatra se dijelom svjetske kulturne baštine.

Seigaiha – Ocean u svili

U Japanu okruženom morem, najtipičniji i najčešće korišteni motiv oponaša valove i naziva se seigaiha. To je ujedno jedan od nekoliko tradicionalnih japanskih motiva "povoljnog predznaka" za koje se vjerovalo da donose sreću i mir.

Bajkoviti Alberobello

Alberobello, gradić u talijanskoj pokrajini Apuliji, jedinstvenim čine neobična kamena zdanja konusnih krovova, tzv. trulli. Ovaj dragocjeni primjer građevinskih konstrukcija i tehnika primjenjivanih u prapovijesti i sačuvanih do danas, uvršten je na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine.

Kineski vrtovi

Najglasovitiji kineski vrtovi nalaze se na popisu svjetske kulturne baštine, iako se doimaju poput netaknutog, spokojnog krajobraza. U kineskoj vrtnoj umjetnosti, koja je plod pažljivog promišljanja i velike vještine, ogleda se tradicionalna saživljenost čovjeka i prirode.

Grčki polis

Priroda grada nije određena brojem njegovih stanovnika, nego onim što su ostvarili na području kulture, umjetnosti i političke misli. Ključni trenutak u nastanku grčkog grada jest pojava zajedničkog trga, agore. To je središte društvenog života grada i mjesto na kojem su se rješavali problemi koji su nadilazili pojedinačne interese građana.

Polikletov Kanon

Uz Mirona i Fidiju, Poliklet iz Arga najznačajniji je grčki kipar zlatnog ili klasičnog razdoblja. Proslavio se brončanim skulpturama atleta idealnih proporcija, od kojih su najpoznatiji Kopljonoša (Dorifor), Tezej (Dijadumen) i Nosač diska (Diskofor). Bio je poznat i kao filozof te autor Kanona, teoretske rasprave o idealnim proporcijama ljudskog tijela.