Da se zvijezde, umjesto što uvijek sjaje nad našim glavama, mogu vidjeti samo s jedne točke zemaljske kugle, ljudi ne bi prestali u gomilama tamo putovati, promatrati nebo i diviti se njegovim čudesima. ~ Seneka

EGIPAT

Jedan od najstarijih astronomskih prikaza iz drevnog Egipta jest zviježđe poznato kao Sjeverna grupa. Ta veličanstvena zbirka nebeskih stanovnika uključuje, između ostaloga, i prikaze bika (ili češće samo njegovih prednjih nogu), čovjeka s glavom sokola, Horusa, koji katkada drži koplje, i uspravljenu ženku vodenkonja ogrnutu kožom krokodila. U nekim se prikazima vodenkonj oslanja na zagonetni predmet koji izgleda poput štapa ili noža. To je takozvani Jutarnji stup koji simbolički predstavlja sjeverni pol na nebu. Zvijezde Sjeverne grupe nalaze se oko današnje Polarne zvijezde.1 Za Egipćane one su bile neprolazne ili besmrtne zvijezde jer nikada nisu zalazile ispod horizonta, u podzemni svijet (Duat).

Zviježđe Velikog medvjeda bilo je prikazano bikom ili njegovom prednjom nogom. On je bio vezan kono­pom za Jutarnji stup, što je simbolički prikaz kretanja zviježđa oko nebeskog pola. Zviježđe Vodenkonja najvećim je dijelom obuhvaćalo zvijezde Zmaja (Draco).

U jednom od Tekstova piramida kaže se: Dođoh da mogu slaviti Ozirisa. Moja je duša zlatna zvijezda i s njom ću vječno nebom ploviti. Oziris koji stoji na barci po astronomskom je ključu zviježđe Orion, dok je Izida zvijezda Sirius. Egipćanima su Sirius (Sotis) i Orion bili posebno važni jer je njihovo ponovno pojavljivanje – nakon sedamdeset dana spuštanja ispod obzora – označavalo početak poplava Nila.

U prilog tome idu i novija proučavanja Velike piramide koja pokazuju da je južni otvor iz Kraljeve odaje bio usmjeren prema Orionu, a sjeverni prema cirkumpolarnim zvijezdama. Južni otvor iz Kraljičine odaje gledao je točno na zvijezdu Sirius.

BABILON

Babilonski su astronomi bilježili svoja promatranja i na osnovu njih sastavljali kataloge, tako da i danas na glinenim pločicama možemo vidjeti njihove popise zviježđa. Pločice govore o nazivima zviježđa i njihovim položajima. Mnogi od ovih prikaza su nam poznati: Blizanci, Škorpion, Bik, Strijelac1, dok su Labuda, Liru i Kočijaša prikazivali kao Panteru, Kozu i Tavu.

U Babilonu su granični kamenovi, kudurru, prikazivali i neka zviježđa kao što su Kozoriba i Škorpion.

Zanimljivo je primijetiti da znakovi Kozoribe, Vodenjaka i Strijelca odgovaraju egipatskim znakovima sa zodijaka iz Dendere.

U Sumeru i Akadu je uz konstelaciju Oriona bio povezan bog Ningirsu ili Ninurta (Enlilov sin). Ni­nurta je vrhovnik nebeskih bogova, onaj koji uništava neprijatelja, a njegovo oružje bila je neka vrsta toljage s dvije zmije u obliku slova S.

KINA

Prema kineskim vjerovanjima, preokrenuta kugla nebeskog svoda okreće se oko jedne osi – zvijezde Sjevernjače. Ona, sjeverni pol ili polarno sazviježđe su Tian Ji – vrh neba. To je obitavalište Vrhovnog Jedinstva, Tai Ji. Polarnu zvijezdu uspoređivali su s vladarom koji upravlja kretanjem zvijezda kao što car upravlja ljudima na zemlji. Kao i mnogi narodi, Mliječni put su smatrali Nebeskom rijekom. Zviježđe Velikog medvjeda isprva su predstavljali kao Vagu ili Mjericu koja, okrećući se oko središta neba, svojom ručkom označava četiri dijela dana ili četiri godišnja doba. Postoji i drugačiji prikaz Velikog medvjeda kao nebeskog činovnika koji sjedi na oblaku, a na njegovu kružnom putu oko Sjevernog pola prate ga stalni molitelji puni nade.

I ostala zviježđa imala su svoje uloge. Tako postoji legenda o Nebeskoj djevojci (α u Liri) i Nebeskom pastiru (δ i γ u Orlu), koji zbog ljubavi zanemaruju svoje dužnosti zbog čega ih Gospodar žada razdvaja. Smješta ih na suprotne strane Nebeske rijeke, uz obećanje da će se viđati jednom godišnje.

INDIJA

Stari Indijci bili su iznimni astronomi. To im je omogućilo da mitološke i povijesne događaje točno odrede prema astronomskom vremenu. Tako u Mahabharati nalazimo opise poput: Zviježđe Arundhati je okrenulo leđa mudrome Vasišthi, a planet Sanaisćara ugrožava zviježđe Rohini. Arundhati je bila žena mudraca i pjesnika Vasišthe. Na nebu je Arundhati zvijezda Alcor u Velikom medvjedu, a Vasištha je zvijezda z u Velikom medvjedu za koju se Alcor “vjerno” drži. Sanaisćara je Saturn, a Rohini je Aldebaran u Biku.

Zvijezda Dhruva blješti velikim sjajem i kreće se udesno. Dhruva je postojana zvijezda najbliža polu, vjerojatno Sjevernjača. Možemo se zapitati je li početak Kali Yuge (3102. g. pr. Kr.) stvarno bio obilježen tako vidljivim pomicanjem Sjevernjače?

Ne pitamo se u kakve korisne svrhe pjevaju ptice, jer poj je pticama zadovoljstvo budući da su stvorene da pjevaju. Isto tako, ne bi se trebalo pitati zašto se ljudski um muči proniknuti u tajne nebesa… Raznovrsnost pojava u prirodi toliko je velika, a riznice skrivene na nebesima toliko bogate da ljudski um nikada neće oskudijevati svježom hranom. ~ Johannes Kepler

Zviježđe Velikog medvjeda (Sapta-rikša) prikazano je kao sedam Rishija tj. Sedam mudraca. Ono je boravište besmrtnika i središte u kojem se čuva tradicionalno znanje (boravište predaka, simbol mudrosti i prvobitne tradicije.

SREDNJA AMERIKA

Trinaest nebesa iz kozmogonije Azteka i Maya povezano je s trinaest nebeskih konstelacija. Vanjski krug sadrži osam konstelacija, a nutarnji pet i one su
“srce” neba.

Posebno su bili važni deveto i sedmo nebo. Deveto nebo (Citlaltlachitli) sastavljeno je od dijelova zvije­žđa Velikog medvjeda, Zmaja i Blizanaca. U vrijeme kada se ova konstelacija nalazila u zenitu, održavala se magijska igra pelota koja je simbolički prikazivala kretanje zvijezda i drugih nebeskih tijela.

Sedmo nebo (Xoneculli) sačinjavaju dijelovi Psa i Oriona. Posebno je važna konstelacija Psa, koja ima oblik slova S i u kojoj se nalazi i Sirius koji je, prema vjerovanju starih Meksikanaca, usko vezan za sudbinu Zemlje.

Zanimljiva je i njihova Svečanost nove vatre koja se slavila svake pedeset i dvije godine. Tom prilikom, kada bi zviježđe Zvečarkin rep (Plejade) ponovno bilo u središtu neba, svećenici bi u ponoć palili “novu vatru” koja je trebala preporoditi sve što živi.

INKE

Mliječni put plovi u podzemni svijet i vraćajući se donosi mrak i plodni mulj na nebo, tvoreći lokve oko kojih se okupljaju životinje (zviježđa) poput zmije, žabe, ljame s mladunčetom, lisice i drugih životinja.

Zviježđe Plejada igralo je važnu ulogu u kozmogonijsko-religijskom sustavu Inka. Godina je počinjala ponovnom pojavom Plejada na obzoru (u lipnju). Smatralo ih se božanstvima koja štite od bolesti, posebno od močvarne groznice. Ujedno su bile i čuvarice žetve koje bdiju nad kukuruzom da se ne bi osušio, slično kao što su u staroj Grčkoj bile zaštitnice ratarstva.1

GRČKA

Mnogobrojni antički mitovi i legende povezani su s likovima zviježđa. Orion je bio lijep mladić u kojega se zaljubila božica Aurora (Zora). Bogovi su mu zavidjeli na ljepoti zbog čega ga je božica lova Diana usmrtila svojim strijelama na otoku Ortigiji. U narodnoj priči postavljen je na nebo među zvijezde. Mali pas (zvije­žđe u kojem se nalazi zvijezda Procyon) je pas pratilac Oriona, dok su Plejade, prema priči, sedam kćeri božice Plejone. Konstelacija Bika predstavlja samog Zeusa, koji je to obličje uzeo kako bi zaveo ljepoticu Europu, a koju je ljubomorna Zeusova žena Hera pretvorila u kravu.

Posebnu ulogu imalo je dvanaest znakova zodijaka kroz koje Sunce, Mjesec i planeti (za Grke zvijezde lutalice) prividno prolaze tijekom godine.

SJEVERNA AMERIKA

Prema jednoj legendi plemena Assiniboine, Plejade su sedmorica braće siročadi koja su tražila način da postanu vječni. Pomogao im je pauk isplevši mrežu pomoću koje su se popeli na nebo.

Druga legenda kaže da su zvijezde Velikog med­vjeda nastale od sedam sestara čiji se brat pretvorio u medvjeda pa su one od straha pobjegle na nebo.

Pleme Meskwaki ili Fox tumači da četiri zvijezde u Velikom medvjedu predstavljaju medvjeda i tri lovca koji ga gone. Pomaže im pas čije je ime Drži Čvrsto. Neke priče kažu da krv Velikog medvjeda ujesen, kada je blizu Zemlje, boji lišće u crveno.

Orion je za mnoga plemena bio nebeski ratnik, sličan grčkom junaku, a jugozapadna su plemena vjerovala da na svojim leđima nosi Sunce. Pleme Pima vidjelo je u Orionu kojota koji preko neba goni Plejade.

OCEANIJA

U australskoj sjeverozapadnoj Victoriji, α i β Kentaura su heroji, braća Bram-bram-bult, koji su nakon slavnih podviga dospjeli na nebo. Njihova je majka postala
α Križa.

Maori pričaju o nastanku Orionova pojasa. Dvije su žene napustile svoga muža i pobjegle drugom muškarcu. Kako bi izbjegle osvetu srditog muža, svi troje su otišli na nebo i postali zvijezde koje se i danas mogu vidjeti.

Narod Euahlayi iz Novog Južnog Walesa ima sličnu legendu: muž je pokušao spriječiti ženu da se kupa s drugim muškarcem pa je ona pobjegla na nebo, gdje je postala zvijezda. Muž ju je slijedio, vodeći u svakoj ruci jedno dijete. Oni su se pretvorili u tri zvijezde Orionova pojasa, no žena ih nije htjela prihvatiti pa je ostala na drugom kraju neba.

Zanimljivo je spomenuti i Kazahe koji smatraju da je Polarna zvijezda nepomična na nebu, zbog čega je nazivaju Željezni kolac. Druge dvije sjajne zvijezde u Malom medvjedu nazivali su Bijeli ždrijebac i Sivi ždrijebac, a Velikog medvjeda predstavljala je družba Sedmorice konjokradica. Prema legendi Bijeli i Sivi ždrijebac pasu na livadi, užetom privezani za Željezni kolac. Čuva ih pastir koji jaše na konju, dok ih Sedmorica konjokradica pokušavaju ukrasti. U tom stalnom kruženju stigne i zora, a konjokradice ne uspijevaju ostvariti svoj naum. I tako to biva svake noći.

Kazaški kozmički mit: "Željezni kolac i sedmorica konjokradica"Ilustracija generirana pomoću AI

Kazaški kozmički mit: “Željezni kolac i sedmorica konjokradica”
Ilustracija generirana pomoću AI

1 Današnji astronomi tvrde da je u vrijeme starih Egipćana polarna zvijezda bila α Zmaja. Od tada se nebeski pol, zbog gibanja Zemljine osi (precesije), pomaknuo do sadašnjeg položaja.
2 Čini se da su Grci, čije nazive zviježđa danas koristimo, preuzeli astro­nomiju od Babilonaca. Naziv αστερ (aster – zvijezda) vjerojatno vuče porijeklo od akadske božice Ištar.
3 Astronomska važnost Plejada može se objasniti time što je oko 3. tisućljeća pr. Kr. to zviježđe najavljivalo proljeće.

Priredio: Damir Krivdić