Sačuvani hramovi i piramide te njihova precizna orijentacija govore o velikom matematičkom znanju starih Egipćana, ali i o nastojanju uspostave sklada između univerzuma, hrama i čovjeka prema matematičkim kanonima. U podlozi te matematike prirode bilo je shvaćanje da sve što postoji nastaje iz nevidljivog svijeta ideja. Odnos između nevidljivog i vidljivog svijeta izražavali su pomoću brojeva. Brojevima su opisivali zakonitosti prema kojima sve nastaje i nestaje…
Tehnološki uzlet, globalizacija informacija te prožimanje spoznaja iz različitih grana znanosti doveli su do zapanjujućih otkrića na području arheologije. Utvrđeno je da je špiljska umjetnost bila stariji i globalniji fenomen nego što se mislilo, čime su ujedno pomaknute granice starosti samog čovjeka. Također je uzdrmano stablo evolucije te su ostvareni značajni pomaci u razumijevanju genetske prošlosti čovječanstva. Tko zna koja će sve čuda iznjedriti treće tisućljeće, ali jedno je sigurno: znanost je postala globalnija, a znanstvena zajednica povezanija u otkrivanju tajni prirode.