U svijesti drevnih Grka heroji su bili povijesne ličnosti, preci čovječanstva iz nekih ­davnih vremena.

Sjećanje na njih održavalo se živim kroz kultove i proslave jer njihove zasluge ne zasta­rijevaju. Joseph Campbell u jednom intervjuu o moći mita navodi: “Heroj je netko tko je dao svoj život nečemu većem od samoga sebe.”

Perzej, Heraklo, Ahilej, Tezej, Odisej, neki su od najznačajnijih grčkih heroja. Svi oni imaju nekoliko zajedničkih karakteristika:

  • Herojima je jedan roditelj božanskog, a drugi ljudskog porijekla, što simbolizira dvojnu ljudsku prirodu. Tako su kao smrtnici bili podložni slabostima, a kao besmrtnici posjedovali su neizmjernu snagu koju su razotkrivali kroz mnogobrojne izazove koje su hrabro i inteligentno nadilazili.
  • Sudbina im je namijenila odlazak na dug i neizvjestan put, gdje su se suočavali s raznim nemanima i čudovištima, najčešće uz pomoć i podršku božanskih ili čak neznanih pomagača te su iz tih bitaka izlazili kao pobjednici. Njihova pobjeda simbolizira nutarnju transformaciju, buđenje dotad nepoznatih vrlina koje postaju izvor dobrobiti za čitavo društvo.
  • Vrativši se kao pobjednici, bili su slavljeni u svom rodnom gradu u kojem su potom kraljevali do­nijevši mu blagostanje, ili su odlazili i osnivali nove gradove, kraljevstva, civilizacije…

Ne zna se tko je bio prvi heroj ni u kojem je razdoblju živio. Ne pripadaju samo grčkoj mitološkoj tradiciji nego ih pronalazimo u mitovima širom svijeta. Porijeklo heroja obavijeno je legendama, a naše ih vrijeme ne prepoznaje kao povijesne nego kao mitske ličnosti.

Mit o Perzeju potvrđuje zajedničke karakteristike svih mitskih heroja, a njegov životni put simbolički ukazuje na to da se čovjek ne rađa kao heroj nego da herojem može postati…

Perzejevo rođenje i mladost

Proročica Pitija je Akriziju, kralju Argosa, prorekla da će umrijeti od ruke svog unuka, Danajinog još nerođenog sina. U želji da spriječi ostvarenje proročanstva, Akrizije kćer zatvara u kavez pod zemljom. Ipak, i njemu, kao ni mnogima prije njega, nije uspjelo pobjeći od proročanstva. Zeus se u obliku zlatne kiše spustio na Danaju i ona je rodila Perzeja, jednog od najvećih grčkih heroja. Bijesan, Akrizije je majku i sina zatvorio u sanduk i bacio u more. Nasukali su se na litice nekog otoka u Polidektovu kraljevstvu.

Tamo je Perzej izrastao u stasitog mladića, a Polidekt se zaljubio u Danaju. Vidjevši u mladiću smetnju, Polidekt ga je poslao na gotovo neizvediv zadatak – da mu donese glavu Gorgone Meduze. Perzej je zadatak prihvatio bez razmišljanja, ne znajući što ga sve čeka. Gorgona Meduza je bila jedina smrtna od triju sestara zastrašujućeg izgleda: nelijepih lica, prodornih očiju, sa živim zmijama na glavi umjesto uvojaka kose. Slovile su kao nesavladive jer bi okamenile svakog koga bi pogledom srele.

Kad je čuo na kakav se zadatak uputio, Hermes mu je poklonio oštar mač koji je i najtvrđi čelik sjekao kao meki vosak, a Atena Palada bakreni štit tako ravan i ­sjajan da se u njemu moglo ogledati kao u ogledalu. Hesperide su mu poklonile Hadovu kacigu koja ga je činila nevidljivim, leteće sandale i čarobnu torbicu koja se širi i skuplja ovisno o sadržaju koji se u njoj nalazi.

Heroj je netko tko je dao svoj život nečemu većem od samoga sebe.

Ubojstvo Gorgone Meduze

Prva prepreka na putu do Gorgona bile su Graje, tri starice koje su jedine znale mjesto gdje Gorgone obitavaju i od kojih je Perzej to doznao posluživši se lukavstvom. Pronašavši Gorgone, Perzeju je Hermes pokazao Meduzu, jedinu smrtnu, i on je ubija gledajući njen odraz u bakrenom štitu. Na taj se način, ­koristeći inteligenciju, neizravno suočio s izazovom koji ga je nadilazio. Izravan okršaj s onim što nadilazi ljudske snage lako se može pretvoriti u poraz.

Iz Meduzine glave tad je izletio krilati konj Pegaz. U jednom ključu on simbolizira uzlet i nadahnuće koje pobjeda u jednoj bitci donosi za započinjanje drugih. Zaštićen Hadovom kacigom, Perzej je odletio s tog mračnog mjesta dok su ga besmrtne Meduzine sestre uzalud tražile pogledom.

Perzej i Atlas

Iako je izvršio sudbinski zadatak, pred njim se nalazio još dug put popločen novim izazovima. Mit dalje prenosi da je naišao na Atlasa. Prema nekim verzijama, Atlas ga nije gostoljubivo primio, a prema drugim, nije vjerovao da je ubio Meduzu. Perzej je izvadio Meduzinu glavu iz svoje torbe i okamenio diva pretvorivši ga u planinu. Od tada Atlas drži nebeski svod i sva zviježđa na svojim plećima.

Herojima je jedan roditelj božanskog, a drugi ljudskog porijekla, što simbolizira dvojnu ljudsku prirodu. Tako su kao smrtnici bili podložni slabostima, a kao besmrtnici posjedovali su neizmjernu snagu koju su raz­otkrivali kroz mnogobrojne izazove koje su hrabro i inteligentno nadilazili.

Perzej i Andromeda

Leteći iznad Etiopije, otoka kojim su vladali kralj Kefej i kraljica Kasiopeja, Perzej je započeo novu bitku. Ishitrena Kasiopejina izjava da je njena kćer Andromeda najljepša na svijetu toliko je rasrdila morske nimfe te je Posejdon, kako bi ih umirio, poslao ogromnu ribu koja je pustošila etiopsko kraljevstvo. Ta pošast je mogla biti zaustavljena jedino tako da kralj i kraljica žrtvuju svoju kćer. Vezana, Andromeda je čekala čudovište Ketus da je proždre. Perzej je ugledao djevojku vezanu za litice koje su zapljuskivali ogromni valovi. Pomislio je da je kip, ali morski vjetar joj je rasplitao kose i suze su joj tekle niz lice. Zaljubio se na prvi pogled, ali heroj ništa ne zadobiva lako nego do svega stiže zaslugom. Čudovište je bilo strašno, a borba nemilosrdna. Snage koje je probudio u proteklim bitkama pomogle su mu da iz ove izađe kao pobjednik. S Meduzinom glavom u torbi i Andromedom uz srce krenuo je dalje na put.

Osveta Polidektu

Trebao se je još suočiti s Polidektom koji je zatočio Danaju i pirovao s prijateljima. Nakon dugotrajne borbe sa svatovima, Meduzinom glavom okamenio je Polidekta i njegove prijatelje.

Ne zna se tko je bio prvi heroj, ni u kojem je razdoblju živio. Ne ­pripadaju samo grčkoj mitološkoj tradiciji nego ih pronalazimo u mitovima širom svijeta. Porijeklo heroja obavijeno je legendama, a naše ih vrijeme ne prepoznaje kao povijesne ličnosti nego kao mitske.

Nakon što je osvijestio i probudio svoje nutarnje snage, izvanjska mu pomoć više mu nije bila potrebna. Hermesu je vratio njegov mač, Hesperidama Hadovu kacigu, leteće sandale i čarobnu torbicu, a Ateni Paladi bakreni štit. Poklonio joj je i Meduzinu glavu koju je stavila na svoju kacigu.

Kako je Perzej ubio djeda Akrizija

Vrativši se s majkom i Andromedom na Argos, saznao je da je njegov djed, kralj Akrizije, pamteći živo što mu je Pitija prorekla, otišao u nepoznatom smjeru. Godine su prolazile, a kraljevina Argos je živjela u blagostanju. Perzej je često organizirao atletska natjecanja u slavu bogova i sam sudjelovao u natjecanjima u drugim zemljama. Jednom je disk bacio tako snažno da je preletio čitav teren i pogodio nepoznatog plemića u publici te ga na licu mjesta usmrtio. Bio je to stari Akrizije koji nije mogao pobjeći od onoga što mu je bilo suđeno. Tužan, Perzej je napustio Argos. Osnovao je novo kraljevstvo, slavnu Mikenu. Imao je mnogo djece s Andromedom, a njihova kćer Alkmena Zeusu je rodila Herakla – jednog od najvećih grčkih heroja svih vremena.

Perzej kao inspiracija umjetnicima i astronomima

Perzejevo ubojstvo Gorgone Meduze dobro je poznat motiv i inspiracija mnogim umjetnicima i astronomima kroz stoljeća. Slike i skulpture iz mita upotpunjuju mnoge svjetske muzeje i galerije, a svojom ­snagom zadivljuju posjetitelje.

Talijanski kipar Benvenuto Cellini (1500. – 1571.) u bronci je izlio Perzejevu statuu koja se nalazi u muzeju Loggia dei Lanzi u Firenci. Antonio Canova (1757. – 1822.) autor je skulpture u bijelom mramoru Perzej s glavom Meduze koja se nalazi u muzeju Metropolitan u New Yorku. Perzej je također inspirirao i Augusta Rodina (1840. – 1917.) pa je u bijelom mramoru izlio skulpturu Andromede koja priljubljena za kamen čeka svoj kraj. Rodin je napravio čak četiri verzije Andromede, a ona izlivena u bronci nalazi se u Bruklinskom muzeju. U slikarskom stvaralaštvu Edwarda Burnea Jonesa (1833. – 1898.) značajno mjesto zauzima Ciklus o Perzeju koji se sastoji od deset slika koje se nalaze u umjetničkoj galeriji u Southamptonu. Mit o Perzeju često je obrađivan i u književnosti (Euripid, Vergilije, Calderón de la Barca, Pierre Corneille i drugi).

Mit o Perzeju potvrđuje zajedničke karakteristike svih mitskih heroja, a njegov životni put simbolički ukazuje da se čovjek ne rađa kao heroj, nego da herojem može postati.

Grčki astronom Ptolemej dodao je u 2. stoljeću zviježđe Perzej na popis zvjezdanog kataloga zajedno s još četrdeset sedam zviježđa. Ove zvijezde su sla­bijega sjaja, a najlakše ćemo ih uočiti kada pronađemo zviježđe Kasiopeje, Andromedine majke, čije sjajne zvijezde imaju oblik slova W. Graniči i sa zviježđima Kefeja i Pegaza… Još jedan fenomen nazvan njegovim imenom fascinira pri pogledu na ljetno noćno nebo. Riječ je Perzeidima ili Suzama svetog Lovre – kiši meteora najbolje vidljivoj sredinom kolovoza pred zoru, a njihova polazišna točka nalazi se upravo u ­zviježđu Perzeja.

Autori: Marta Mihičić i Dragan Savović