Otkad gleda u zvijezde, čovjek se pita od čega je sastavljen svemir koji okružuje naš mali planet. Od religijskih vjerovanja do znanstvenih teorija, prisutni su čuđenje i mnoga neodgovorena pitanja.
Kako su instrumenti napredovali i postali precizniji, omogućavajući nam da gledamo dalje od našeg Sunčevog sustava i galaksije, počeli smo uočavati obrasce, veličine, oblike i kretanja dalekih zvijezda, galaksija i maglica. Slijedom tih promatranja, veliki su umovi došli do teorija koje zakone fizike opisuju u matematičkom obliku. Proučavajući zapažanja Kopernika, Keplera i Newtona, da navedemo samo nekoliko znanstvenika, Einstein je došao do Opće teorije relativnosti. To je dosad najpotpunija teorija koja nam omogućava odrediti kretanja svih objekata u vremenu i prostoru.
U 20. stoljeću uspjeli smo promatrati i druge galaksije, poput Andromede, i otkrili smo da se zvijezde na rubu galaksije okreću brže nego one u njenom središtu. Ovo se protivi zakonima gravitacije zbog čega su astrofizičari pretpostavili da tamo mora postojati nešto što ne možemo vidjeti. To nešto poznato je kao tamna tvar, vrsta materije koja ne apsorbira, ne reflektira i ne emitira svjetlo, a prema Općoj teoriji relativnosti trebala bi postojati. Ali, koliko ima tamne tvari u svemiru? Znanstvenici su procijenili da bi, u skladu s Općom teorijom relativnosti, sveukupna materija trebala sadržavati najmanje 85% tamne tvari. Nažalost, kako tamna tvar ne korespondira sa svjetlom, izrazito ju je teško izmjeriti, a i moramo je tek fizički otkriti.
Ali, to nije sve. Astrofizičari su također primijetili da se svemir širi, što znači da postoji sila jača od same gravitacije (koja djeluje i u vidljivoj i u tamnoj tvari), koja “gura” svemir prema van. I opet bi, prema Općoj teoriji relativnosti, trebala postojati neotkrivena sila koja to postiže. Ta sila nazvana je tamna energija. Koliko je tamne energije potrebno da bi teorija funkcionirala? Prema Einsteinovoj slavnoj jednadžbi “E=mc2”, energija (E) i masa (m) povezane su s brzinom svjetlosti (c). Dakle, 75% onoga od čega je naš svemir sačinjen bila bi tamna energija.
Da zaključimo, prema Općoj teoriji relativnosti i nedavnim promatranjima, naš je svemir sastavljen od samo 5% vidljive materije. Teško je pojmiti da bi 95% našeg svemira moglo biti sastavljeno od nečeg što ne možemo ni vidjeti ni izmjeriti, barem zasad. Ali, to je samo jedna od teorija, poput drugih kao što su MOND (Modificirana Newtonova dinamika) ili teorija struna, koje nastoje protumačiti stvarnost.
Možda tamne tvari i energije nema i samo su plod naše imaginacije. Upravo je to smisao ulaganja velikih napora u razumijevanje svijeta u kojem živimo: to zahtijeva svu moguću imaginaciju, a zatim strpljenje, disciplinu i ljubav prema istini.
Autor: Florimond Krins
S engleskog prevela: Ana Rubin
