Categories: Znanost|Tags: "pametni materijali", "Teorija o Gaji", 10-2026, ambicija, Ankh, antropocentrizam, atomi, biolog Nasif Nahle, časopis Times, David Peat, dijagnostika, druga industrijska revolucija, Egipat, ekosustav, energija, entropija, Eric Drexler, evolucija, filozofija, filteri za pročišćavanje vode, Fritjof Capra, Hermes Trismegistos, James Lovelock, John von Neumann, kozmos, kvantno stanje, kvantnomehanička svojstva, Leonardo Santelices, liječenje, makrokozmos, manipulacija, materija, medicinska tehnologija, mikrokozmos, mit, modificiranje materijala, molekule, nanokontaminacija, nanoskala, nanotehnologija, nanouređaji, nanoznanost, neravnoteža, Niels Bohr, nobelovac Ilja Prigožin, obrada podataka, onečišćenje, otac nanoznanosti, prevencija bolesti, priroda, proizvodnja materijala, Sinkronicitet, sistemski pristup, solarni paneli, tehnika, teorijski fizičar Richard P. Feynman, termodinamička svojstva, termodinamika, živa bića, život, znanost|
Tradicije govore o analogiji između velikog i malog, no dok u makrokozmosu prepoznajemo povezanosti, u mikrokozmosu su te veze nejasnije. Nanoznanost prodire u te najmanje dimenzije, manipulirajući atomima i molekulama radi stvaranja "pametnih materijala". Takav razvoj otvara nove horizonte, ali nosi i rizike od narušavanja prirodne ravnoteže i stvaranja novih oblika onečišćenja. Potrebno je usvojiti filozofiju koja će nam omogućiti otkrivanje nevidljivih veza života, kako bi se dostignuća znanosti mogla koristiti za dobrobit čovječanstva.
