Apolonije – O usklađenosti
Apolonije iz Tijane bio je grčki neopitagorejac, putujući učitelj, isposnik, mistik iz 1. stoljeća. O njemu se malo zna sa sigurnošću. Prikaz njegova života koji su okruživale brojne legende nalazimo u djelu Flavija Filostrata, Život Apolonija iz Tijane. U izvatku iz knjige, Apolonije poučava o važnosti sloge ukazujući na štetnost stranačke podijeljenosti za opće dobro.
Francis Bacon – O osveti
U eseju O osveti Francis Bacon razmatra pitanje osvete za učinjene nepravde, uvrede, poniženja. Želju za osvetom smatra prirodnim impulsom koji se može razumjeti, ali ga treba obuzdavati jer ne vodi dobru. Kao i počinjena nepravda, osveta je sebičan čin kojim se izjednačavamo s počiniteljem. Bacon savjetuje nepravdu ili uvredu zakopati u prošlost, a osvetu pretvoriti u oprost jer je ona nečasna, divlja pravda, a oprost velikodušan i plemenit.
Pisma oca sinu
Sumerske glinene pločice ispisane klinastim pismom otkrivaju, između ostalog, da su se roditelji koji su živjeli dvije tisuće godina prije Krista susretali s istim iskušenjima kao i današnji. U napisu pronađenom na sedamnaest pločica zabrinuti otac nastoji uputama i savjetima nastoji navesti sina na pravi put, da postane čovjekom.
Albert Einstein – o čovječanstvu, životu i smrti
Albert Einstein je u nastupajućem dobu znanosti dao golemi doprinos njezinu razvoju. Ipak, njegovi su interesi i obzori nadilazili okvire moderne znanosti. U nastojanju da iza mnoštva raznolikih pojava dokuči zakone prirode, njegove su znanstvene teorije, posebno o prostoru i vremenu, imale polazište u filozofskim razmatranjima. Njegov temeljno filozofski pogled na svijet vidljiv je i u njegovim promišljanjima o čovječanstvu, životu i smrti.
Iz djela Giordana Bruna
Suprotstavljajući se okoštalim srednjovjekovnim pogledima, renesansi filozofi su težili sveobuhvatnoj obnovi čovjeka i društva utemeljenoj na slobodi misli i čitanju iz knjige prirode. Kruna tih nastojanja je filozofija Giordana Bruna. Filozof, pjesnik, vizionar, simbol uzvišenog slobodoumlja, Bruno otvara nove neslućene horizonte i dovodi u pitanje aristotelovsko-ptolomejsku sliku svijeta zbog čega je optužen za herezu. Donosimo izvatke iz njegovih rasprava, od kojih neke pripadaju podjednako filozofiji i književnosti.
Plotin – Razine našeg ja
Plotinove Eneade sadrže prikaz osnovnih elemenata njegova učenja, ali i njegovo mistično iskustvo duhovnog svijeta koji je zapravo njegovo najdublje ja. Kroz to iskustvo otkriva da se naše ja proteže od najviše razine, Boga, do najniže razine, materije. Iako nismo svjesni ni najniže ni najviše razine, već sredine ili međuprostora, te razine stvarnosti su razine našeg nutarnjeg života. Taj potencijal koristimo tek kada prema njemu usmjerimo svijest i kada dotakne naša osjetila.
Francis Bacon – O smrti
Racionalist Francis Bacon u eseju O smrti obrazlaže da je strah od smrti nerazuman jer da smrt strašnijom čini sve ono što je prati nego što ona sama po sebi jest. Argumentira da je prirodno umrijeti kao i biti rođen, da se strahovanjem ništa ne postiže te da je stoga treba mirno prihvatiti. Svoje argumente pojačava i potkrjepljuje odgovarajućim usporedbama te primjerima rimskih careva koji su dostojanstveno dočekali smrt.
Erich Fromm: Umijeće ljubavi
Psihoanalitičar i filozof Erich Fromm u djelu Umijeće ljubavi sveobuhvatno istražuje temu ljubavi i raskrinkava stereotipe. Razlikuje zrele od nezrelih oblika ljubavi. Ako čovjek voli samo jednu osobu, a ravnodušan je prema svima drugima, to naziva pseudoljubav. Čovjek ne može istinski voljeti drugu osobu ako ne voli cijelo čovječanstvo, uključujući sebe. Zrela ljubav doživljaj je jedinstva sa svim ljudima, to je za njega vrlina o kojoj govore svi veliki religijski i filozofski sustavi. To je umijeće za čiji je razvoj potrebno znanje i trud.
Govor poglavice Medvjeda Koji Stoji
Indijanci Lakota bili su pravi ljubitelji prirode. Voljeli su zemlju i sve stvari što pripadaju zemlji, a što su bivali
Aksiomi kozmologijskog modela u Timeju
Pitanje nastanka svemira oduvijek je okupiralo čovječanstvo. Jedan od ranih modela nastajanja i razvoja svega postojećeg nalazimo u Platonovom Timeju. Povjesničar filozofije i antropolog Luc Brisson i filozof moderne znanosti Walter Meyerstein u knjizi Inventing the Universe rekonstruiraju Platonovu kozmologiju te paralelno istražuju modernu znanstvenu kozmologiju izvodeći niz aksioma.
Knjiga viteškog reda
Viteštvo povezujemo uz prošlost i gledamo s ponešto nostalgije. Knjiga viteškog reda Ramona Llulla, španjolskog filozofa, mistika, pjesnika i alkemičara, govori o službi i pravilima ponašanja koja su morali usvojiti oni koji su pristupali viteškom redu. Knjiga je dala poticaj obnovi duha viteštva, vrlina časti, hrabrosti i služenju za opće dobro.
Ciceron – O govorniku
Ciceronova knjiga O govorniku (De oratore) glasoviti je retorički priručnik. Napisan u obliku dijaloške rasprave među istaknutim rimskim govornicima koji su prethodili Ciceronovom vremenu, obrađuje gotovo sve aspekte govorništva. Ističe se da govornik mora imati u vidu opće interese zajednice i biti odgovoran za izrečeno. Treba poticati na vrlinu, a da bi govor bio vjerodostojan, govornik mora stajati iza svojih riječi.