Antroponimija – O značenju i podrijetlu imena

Ime je sastavnica identiteta svakog čovjeka. U nekim je zajednicama ime bilo trajni pratilac i simbol osobnosti, a ponegdje se mijenjalo tijekom odrastanja. Uz davanje imena nekada su postojali zanimljivi običaji, jer se vjerovalo da ime može djetetu biti štit od svih zala te mu osigurati dobar život. Različite kulture i civilizacije imaju raznolike običaje nadijevanja imena. Proučavanjem osobnih imena, njihovim značenjima i podrijetlom bavi se lingvistička grana antroponimija.

Više

Filozofija VUCA svijeta

Nestalan, neizvjestan, složen i dvosmislen svijet značenje je akronima VUCA kojim je američka vojska okarakterizirala svijet po završetku hladnog rata. Akronim je preuzeo poslovni svijet za opis promjenjivog, nepredvidljivog poslovnog okruženja. Ipak, osim rijetkih povijesnih razdoblja mira i blagostanja, svijet je oduvijek takav. Filozofski gledano, on nam je kao takav namijenjen sa svrhom i razlogom, da bismo potražili oslonac u vlastitoj nutrini, prepoznali neprolazne vrijednosti i dokučili smisao Života.

Više

Živjeti prilike

Psihološko ubrzanje vremena posljedica je brzih promjena okolnosti u kojima se nalazimo, što stvara dojam o njegovom ubrzanju. Stalna promjena, osobito kad se ne vide ni razlozi ni svrha, vodi gubitku ravnoteže. Stoga se važno ne prepustiti njegovoj bujici da nas nosi poput trupaca. Naučiti živjeti u takvom svijetu znači ne tratiti sadašnjost već koristiti prilike za ispravno i pravodobno djelovanje ovdje i sada te svjesnije odlučivati o tome u što ćemo ulagati vrijeme koje nam je na raspolaganju.

Više

Sloboda govora ili kultura odbacivanja?

Kultura odbacivanja moderni je fenomen izopćenja ili uskraćivanja podrške na društvenim mrežama javnim osobama ili tvrtkama nakon nekog postupka ili izjave koji se smatraju neprihvatljivim ili uvredljivim. Taj oblik bojkota nerijetko je i izraz netolerancije i kažnjavanja neistomišljenika. Sloboda govora se čini suvremenom temom, no o njoj su govorile različite filozofske tradicije koje sve ističu važnost promišljenosti u govoru i odgovornosti za ono što se govori jer ispravan govor temelj je dobrih međuljudskih odnosa.

Više

Obrazovanje i tehnologija

Obrazovanje je postalo nepovratno isprepleteno s tehnologijom koja ima ogromne prednosti u motiviranju mladih. Za svako nastavno područje postoji obilje internetskih stranica, interaktivnih igara i video sadržaja. No, to ima i negativne strane. Mladi izravnu komunikaciju smatraju sve težom, a sve veća zaokupljenost tehnologijom umanjuje im mogućnost dragocjenog boravka u prirodi. Upitno je i jesu li moderne generacije zahvaljujući tehnologiji obrazovanije jer pravo je obrazovanje daleko dublje od prikupljanja informacija.

Više

Usudi se živjeti u harmoniji

Život pod pandemijskim ograničenjima bio je pun izazova, ali i prilika. Prilika da se zaustavimo i poslušamo naš nutarnji glas, preispitamo vlastite stavove i postupke, zapitamo se koliko smo zadovoljni svojim načinom života. Prilika uvidjeti potrebu za vanjskim i nutarnjim promjenama i novim životnim smjerom koji uključuje više altruizma i harmonije, a koji zauzvrat pružaju neočekivani izvor sreće.

Više

Jesu li nutarnji i vanjski mir mogući?

Odsustvo mira obilježje je modernog svijeta i čovjeka. Za mir u svijetu ključan je mir u čovjeku. Za to je potrebno uskladiti misli, osjećaje, riječi i djela te slijediti ono što smatramo ispravnim. Pronalaženju nutarnjeg mira pomaže promatranje Prirode da bismo uvidjeli da je sve stvoreno povezano i dio božanskog plana te da svatko ima svoj put, svoj način postojanja i izražavanja. To uklanja nerazumijevanje i vodi izgradnji mirnog suživota s drugim ljudima i svime stvorenim.

Više

Albert Schweitzer

Albert Schweitzer, liječnik, glazbenik i filozof, svijetli je primjer humanosti u vrijeme bezdušnog kolonijalizma. Napušta uspješnu karijeru u Francuskoj da bi postao liječnikom u afričkoj prašumi gdje je djelovao preko četrdeset godina. Osim liječenja, prosvjećivao je crnačko stanovništvo, borio se protiv rasnih predrasuda i kolonijalizma. Za svoje životno djelo dobio je Nobelovu nagradu za mir 1953. godine. Pokazao je da je moguće vlastitim naporom i požrtvovnošću ostaviti svijet malo boljim i ljepšim nego što smo ga zatekli.

Više

Znanje ili mudrost

Moderno doba u prvi plan stavlja stjecanje znanja, dok se u svim velikim filozofskim i religijskim tradicijama najviše vrednovala iskustvena mudrost. Ipak, nagomilani problemi našeg vremena potiču na okretanje prema mudrosti kao sposobnosti šireg i dubljeg sagledavanja problema i poimanja posljedica. Britanski filozof Nicholas Maxwell predvodi međunarodno udruženje Prijatelji mudrosti koje se zalaže za to da akademsko obrazovanje bude usmjereno na stjecanje mudrosti, s ciljem stvaranja boljeg svijeta.

Više

Ne radi se o stvaranju antitijela

Zagađenje okoliša je golemi globalni problem. Prisutan je i na psihološkoj i mentalnoj razini, što se očituje kroz nasilje, agresivnost i krajnju sebičnost. Za obranu, stvaramo antitijela na svim razinama koja uzrokuju ravnodušnost i gotovo se prirodno navikavamo na protuprirodno. Iako nam antitijela pomažu u preživljavanju, taj način života nije prirodan. Pošasti se treba suprotstaviti iznalaženjem rješenja za pročišćavanje naše životne sredine, kao i naših osjećaja i ideja.

Više

Znanost silovito napreduje?

Znanost i tehnika toliko napreduju da se nameće pitanje koja je svrha i smisao tog napretka te koliko je prisutan upliv savjesti. Napredak nije ni dobar ni loš, nego ovisi o namjeri s kojom se koristi, a tu namjeru određuju pojedinci. Znanost ne smije biti usmjerena prema pojedinačnim prikrivenim interesima, nego prema zajedničkom dobru. Stoga je podjednako važno ulaganje u znanost, kao i formiranje čovjeka i razvoj humanih vrijednosti društva.

Više

Kolapsologija

Današnji je svijet suočen s toliko ozbiljnih prijetnji njegovoj održivosti da je nastala kovanica kolapsologija. Kolapsologija ne plaši smakom svijeta nego realno sagledava goruće probleme, procjenjuje moguće ishode i upozorava da sadašnje usmjerenje naše industrijske civilizacije neminovno vodi kolapsu. Na nama je odlučiti se za promjene ili ćemo biti prisiljeni na promjene. Povijest nas uči da civilizacije kolabiraju kada potone njihov vrijednosni sustav, a obnovljene i zdrave vrijednosti temelj su uzdizanja nove.

Više