mudrost – Stranica 2 – Nova Akropola

O podjeli rada – Adam Smith naspram Platona

Categories: Aktualno|Tags: 11-2024, Ana Mustać, Bogatstvo naroda, društvena korist, društvo, država, ekonomski rast, filozof-političar, kapitalizam, kolektiv, Konfucije, kriterij, mudrost, ponuda, potražnja, pravda, škotski filozof i ekonomist, slobodna trgovina, Sokrat, specijalizacija rada, vođenje društva, zakon tržišta|

Adam Smith, škotski filozof i ekonomist kojeg se smatra ocem političke ekonomije, u svojoj knjizi Bogatstvo naroda govori, kao i Platon u svojoj Državi, o podjeli rada. Dok je Smithova glavna premisa stvaranje ekonomske vrijednosti koja prednjači pred ostalima, Platonova je izgradnja uređenog, pravednog društva. Platon smatra da pretjerano bogatstvo, kao i siromaštvo, vodi degradaciji ljudskog bića, a u obrazovanju filozofa-vladara za mudro upravljanje državom vidi najbolji način za postizanje pravednog društva.

Noviteti i vječnost

Categories: Aktualno|Tags: 09-2024, Aristotel, Delia Steinberg Guzmán, filozofija, Helena Blavatsky, ideje, ljudska evolucija, moda, mudrost, Nives Lozar, vrlina|

Vladajući konzumerizam kreira posredstvom medija potrošačke navike i pokreće želje potrošača, dok se sve manje razlikuju stvarne potrebe od želja. Stalno novim proizvodima, uslugama i doživljajima pokušava se ispuniti nutarnju prazninu, stvoriti dinamiku kao protutežu nutarnjoj statičnosti. Na putu otkrivanju istina, staro i novo su iluzija, a fascinacija prolaznim udaljava nas od onog neprolaznog, od pronicanja u neiscrpnu, vječnu tajnu života.

Osnove Mahāyānskog buddhizma

Categories: Ex libris|Tags: 05-2024, ālaya, avidyā, bhūtakoṭi, bhūtatathatā, bit bića, bodhi, bodhićitta, Buddha, Buddhino učenje, buddhisti, buddhistička filozofija, ćitta, Daisetz Teitaro Suzuki, dharma, dharma-kāya, doktrina o ne-ātmanu ili ne-egu, duša, hīnayānizam, inteligencija, južni budizam, karma, karuṇā, konačno spasenje (mokša ili nirvāṇa), kuśala, Kyoto, ljudska evolucija, ljudski um, mādhyamārga, mahayana, mahāyānizam, mahāyānska škola buddhizma, manas, māya, mudrost, najviše dobro, Nataša Žaja, neznanje, nirvana, paramārtha, patnja, prađñā, praznina, religija, Śākyamuni, samosvijest, sjeverni budizam, srce inteligencije, srednji put, sudbina, summum bonum, šunyata, suosjećanje, Sveučilište Otani, takvost, Tat Tvam Asi, Tathāgata-garba, vrhovna istina, zen-buddhizam|

Profesor budističke filozofije Daisetz Teitaro Suzuki bio je prvi veliki znanstveni tumač Istoka Zapadu. Kao autor nekoliko vrlo utjecajnih djela smatra se najzaslužnijim za širenje zanimanja za zen filozofiju na Zapadu 1950-ih. U svojoj knjizi Osnove mahāyānskog buddhizma pruža sveobuhvatan uvod u misao te škole budizma, ali daje i sustavan pregled istočne filozofije, povlačeći paralele sa zapadnom filozofijom i književnosti.

Epiktet – O pitanjima karaktera i moralnog života

Categories: Ex libris|Tags: 03-2024, Anđela Sekulić, Arijan Flavije, Domicijan, Epafrodit, etika, filozofski pravac, Hadrijan, mudrost, O pitanjima karaktera i moralnog izbora, praktična filozofija, sloboda, sreća, stoicizam, vrlina|

Iako rođen kao rob, Epiktet je postao jedan od tri najutjecajnija stoička filozofa Rimskoga Carstva. Snagom vlastitog primjera i učenjem ističe važnost postizanja nutarnjeg mira i sreće prihvaćanjem životnih okolnosti. Zato savjetuje jasno razabiranje onoga što ovisi o nama te dosljednost u tome. Epiktetovo učenje sačuvano je u bilješkama njegova učenika Arijana Flavija, a izdanje O pitanjima karaktera i moralnog izbora sadrži dio njegovih predavanja i odgovora na pitanja učenika.

Giordano Bruno – O istini

Categories: Ex libris|Tags: 02-2024, alegorija, bogovi, Izgon trijumfirajuće zvijeri, Jupiter, Merkur, mudrost, nebeski svod, Nolanac, razboritost, renesansa, Saulino, Sofija, supstancija, Titani, Vedrana Novović, zakon, zviježđa|

U slojevitoj alegorijskoj raspravi Izgon trijumfirajuće zvijeri Giordano Bruno ukazuje na potrebu za moralnom obnovom svijeta. Vrhovni bog Jupiter saziva savjet bogova u namjeri da obnovi nebeski svod i zaustavi njegovo propadanje. Odlučuje protjerati poroke, trijumfirajuće zvijeri, i zamijeniti ih vrlinama. Na najuzvišenije mjesto postavlja Istinu koju izjednačava s božanskim jedinstvom kojemu sve prethodi, dobrotom i ljepotom. Uređenje nebeskog svijeta preduvjet je i ishodište obnove zemaljskog reda i vrline.

Sokrat – ili kako se postaje filozof?

Categories: Filozofija|Tags: 11-2023, Alkibijad, Atena, Daimon, Delfi, demokracija, dijalektika, dijalog, Dobro, dostojanstvo, Fernand Schwarz, filozofija, hoplit, istinito, izgnanstvo, Ksenofon, lijepo, majeutika, Mario Milas, melankolija, mudrost, neznanje, nutarnja sloboda, nutarnji glas, Peloponeski ratovi, Periklo, Pitija, Platon, pravedno, primaljstvo, savjest, Silen, smrt, sofisti, Sokratove metode, Sparta, stara Grčka, svijest, transformacija, vrlina, zlatno doba Grčke|

Sokrat je ostavio dubok trag na zapadnu filozofiju bez ijednog zapisa. Nije izgradio ni filozofski sustav niti je držao zaokružena predavanja; služio se umijećem raspravljanja u živom razgovoru. Svoje je sugrađane poticao na kritičko razmišljanje, nutarnje preispitivanje i razotkrivanje samoobmana jer bez ispravnih uvida nema ispravnog djelovanja. Priznavanje vlastitog neznanja, tragom njegove izreke Znam da ništa ne znam, polazište je za učenje koje otvara put filozofiji i samospoznaji.

Vile u našim krajevima

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 08-2023, biljarice, bura, gorske vile, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivanje, izvorkinje, jezerkinje, Jurjevo, ljekovito bilje, ljepota, mjesečina, mudrost, nagorkinja, narodna predaja, podgorkinja, poljske vile, poluribe-poludjevojke, povodkinje, proročice, ratnice, sestra Čeha i Leha, špilja Vindija, Tatjana Prebeg, tradicija, vide ladarice, vila planinkinja, vila posestrima, Vilčić, vile bojovnice, vile oblakinje, vile poledice, vile vidarice, vile vjetrenice, vilenici, Vilenjak, vilin luk, vilina kosa, vilina metla, vilina vodica, Vilindolac, vilino kolo, vilino sito, vilinske pjesme, vilinski izvori, vilinski sabori, vilinski svijet, vilinsko doba, Vilište, vilovnjača, Vlašići (Plejade), vodene vile, vrzino kolo, Vulina, zagorkinja, zemne vile, zorina rosa, zračne vile|

Narodne predaje diljem svijeta obiluju pričama o nadnaravnim bićima, čarobnim, dobrim ili zlim, pokatkad vidljivim, a najčešće nevidljivim. U hrvatskoj predaji priče su to o vilama koje je zabilježio povjesničar i književnik Ivan Kukuljević-Sakcinski iz 19. stoljeća. Opisivane su kao nezemaljski lijepe djevojke s krilima koje su posjedovale različita znanja. Rijetki bi se zbližili s vilama i tada bi ih one podučile mnogim vještinama pa su ih zvali "vilenici". To davno vrijeme u kojem su živjele vile u narodu se spominjalo kao zlatno doba.

Stabilnost u krizi

Categories: Aktualno|Tags: 03-2022, Albert Einstein, Angela Glavan, civilizacija, Delia Steinberg Guzmán, filozofi, imaginacija, inicijativa, kreativnost, mudrost, povijest, promjena, samopouzdanje|

Današnji svijet suočen je sa sveobuhvatnom krizom koja protresa njegove temelje. No, sve civilizacije prošlosti imale su svoje uspone i padove popraćene krizama. Kriza označava prekretnicu i promjenu, a povezana je sa strahom od neizvjesnosti, s patnjom i gubitkom. Za prebroditi krizu potrebno je strpljenjem i ustrajnošću stvoriti stabilno uporište. Stabilnost, koju prate smirenost, imaginacija, kreativnost i inicijativa, jamči izlaz iz krize te promjenu na bolje.

Aktualnost Platonove dijalektike

Categories: Filozofija|Tags: 11-2020, dijalektika, Hannes Weinelt, kriteriji, majeutika, Marta Levak, mudrost, Platon, Sokrat|

Što je dobro, pravedno, lijepo itd., pitanja su s kojima je Sokrat suočavao svoje sugrađane te im dijalektičkim putem pomagao doći do ispravnih spoznaja. Platon razrađuje dijalektiku u stupnjevit put traženja istine koji čovjeka usmjerava prema ideji dobra. Put počinje priznavanjem neznanja te vodi preko oslobađanja od površnog mnijenja do konačnog razumijevanja stvari i odnosa. Uz upitne kriterije današnjice koji nesvjesno upravljaju našim odabirima, potrebno je oživjeti dijalektiku koja unosi misaoni red i vraća nas trajnim vrijednostima.

Francis Bacon – O zaljubljenosti

Categories: Psihologija|Tags: 09-2015, eseji, Francis Bacon, ljubav, mudrost, Vlasta Nedela, zaljubljenost|

U ovom eseju Bacon nam razotkriva svoj stav o zaljubljenosti koju naziva kolebljivom strašću. Savjetuje držati je u granicama jer njome obuzet čovjek više ne raspoznaje vlastite ciljeve i djeluje nerazumno, a stvoren je za uzvišenije stvari.