Tko je bio Buddha?

Pitanje koje je izazivalo velike dvojbe i rasprave između Buddhinih neposrednih učenika i sljedbenika bilo je: Tko je bio Buddha – ljudsko ili božansko biće? Ako je samo ljudsko biće, kako je mogao dosegnuti takvu razinu moralnog savršenstva i spoznati tako duboke istine? To je dovelo do podjela unutar budizma tako da južna škola uzvišenog učitelja smatra ljudskim bićem, a sjeverna božanskim, što pojašnjava Daisetz Teitaro Suzuki u svojoj knjizi Osnove mahāyāna-budizma.

Više

Snaga jedinstva

Život u svojoj cjelovitosti primjer je jedinstva iz kojeg ništa nije izuzeto, jer ništa ne može opstati izdvojeno. Sve je povezano poput karika u lancu i ima svoju ulogu. Stoga se rastućem separatizmu, razdvajanju i otuđenju treba suprotstaviti snaženjem humanih odnosa, razvijanjem međusobnog povjerenja, solidarnosti i velikodušnosti. Trebamo graditi jedinstvo kako bismo se opet osjetili članovima velike složne obitelji koja se zove čovječanstvo.

Više

Čovjekove želje

Želja je pokretač čovjekova života, ona vodi i usmjerava njegovo djelovanje. Čovjekove su želje dvosmjerne: on želi prolazne materijalne stvari, ali i duhovne. Postoje različite prepreke koje onemogućuju ispunjavanje naših osobnih želja što vodi frustraciji, agresiji, depresiji. No, uistinu human način života podrazumijeva nadilaženje osobnih želja te djelovanje za dobrobit drugih živih bića. Takav način života pokreće prirodna potreba i volja, a ne želja za ugodom.

Više

Danas sam vidjela kapljicu vode

U današnjem užurbanom načinu života, prirodu s njezinim oblicima i bojama obično zamjećujemo sasvim usputno. No, da bismo zaista vidjeli, potreban je suptilniji način gledanja koji zahtijeva prisutnost pažnje. Gledati s pažnjom znači otkrivati ono bitno iza oblika i boja, otkrivati zakone koji vladaju životom i jedinstvo svega. Tada ćemo prepoznati da se u blistavoj kapljici vode krije cijeli univerzum i da vlada ista harmonija koja vlada univerzumom.

Više

Pamćenje i imaginacija

Drevno umijeće pamćenja i imaginacije doživljava procvat u renesansi, a posebno u filozofiji Giordana Bruna. Pamćenje je blisko povezano s umijećem življenja. Umjesto pasivnog prepuštanja rijeci života, bitno je pamtiti, asimilirati i koristiti prošla iskustva kako bismo ovladali umijećem življenja i napredovali na putu. Imaginacija nam otvara vrata prema onom božanskom, omogućujući nam dohvatiti uzvišene ideje, ugraditi ih u sebe te ih reproducirati u stvarnost ovozemaljskog postojanja.

Više

Nutarnja čistoća

Prema Plotinu čovjekovo istinsko biće blistavo je i čisto poput dijamanta. Iako njegova bit ostaje netaknuta, na njega se dnevno kaleme različiti sadržaji koji mu ne pripadaju i zato ih treba čistiti. No, prethodno treba naučiti razlučivati ono istinsko od nakalemljenog da bismo znali što je potrebno ukloniti. Uklanjanje svega suvišnog podrazumijeva nutarnju borbu sa samim sobom, kako bismo se izborili za prevlast onog najboljeg ljudskog u nama.

Više

Giordano Bruno

Giordano Bruno, renesansni filozof, pjesnik, vizionar, simbol slobode misli, nazivan je Prometejem renesanse. Borio se protiv vjerskog fanatizma i sljepila tadašnje službene znanosti, za preporod vrijednosti ljudskog duha, dajući snažan obol izlasku iz mraka srednjeg vijeka. Četiri stoljeća kasnije, našem razjedinjenom i umornom svijetu bez vizije i zanosa Brunova veličanstvena vizija jedinstva svega te herojski zanos o kojem govori mogli bi poslužiti kao nadahnuće za toliko potreban novi smjer.

Više

Teško i lako

Talijanski filozof i humanist Marsilio Ficino, glavni promicatelj renesansnog neoplatonizma, svoje filozofske ideje iznosi u djelu Platonova teologija te u Pismima. Mnoga njegova moralna pisma bave se vječnim životnim pitanjima kao što su: kako živjeti ispravno i sretno, kako se uzdići nad nedaćama, itd. U 55. pismu treće knjige Pisama obraća se svom suvremeniku Pieru del Neru, razmatrajući pozadinu onoga što je u životu teško i lako.

Više

Mit o Psihi

Sve tradicije govore o čovjekovoj dvojnoj prirodi između kojih posreduje psiha. Unutar nje susreću se impulsi duhovnog i materijalnog svijeta, a o njenoj čistoći ovisi prenošenje duhovnih impulsa u svakodnevni život čovjeka te tako ostvarenje harmonije. Mit o Psihi govori nam o putu koji prolazi svaka ljudska duša da bi ostvarila svoju svrhu, a to je konačno uspostavljanje harmonije između vlastite duhovne i materijalne prirode.

Više

Platonovo učenje o duši – II. dio

Platon nam prenosi da naša osnovna briga u životu mora biti briga o duši, jer smrt čovjeku oduzima sve osim duše. To je prije svega briga o njenom pročišćenju, što Platon povezuje s disciplinom tijela i uma koja čovjeka usavršava. Obnova početne čistoće i vraćanje izgubljene cjelovitosti duše je i glavna zadaća filozofa i zalog njegovog oslobađanja od okova neznanja.

Više

Platonovo učenje o duši – I. dio

Polazeći od stava da je duša besmrtna i da je smrt samo prijelaz s ovog u drugi svijet, Platon opisuje taj drugi svijet oslanjajući se na drevne tradicije. Oslobodivši se tijela, duša se susreće sama sa sobom i svojim djelima. Tada postaju vidljive sve njezine vrline i mane, koje su zapravo jedina imovina duše koju ona nosi sa sobom. Posmrtno postojanje proces je pročišćenja i obnavljanja snaga duše da bi, vrativši se na zemlju, nastavila dugi put upoznavanja sebe i svoje istinske prirode.

Više

Pitagorejsko obrazovanje

Pitagorejsko obrazovanje slijedilo je osnovno načelo njihove filozofije, a to je harmonija. Ključnu ulogu u obrazovanju pitagorejaca imali su znanje i pravila čistog života. Cilj je bio uspostaviti harmoniju čovjeka sa samim sobom i sa zajednicom u kojoj živi. Simbol harmonije u svim odnosima bilo je prijateljstvo; biti prijatelj svemu bio je pokazatelj da čovjek može živjeti u harmoniji s čitavim kozmosom.

Više