Prihvaćanje naših razlika i sebe samih

U životu imamo različite uloge i proživljavamo različita iskustva. Bez obzira na to o kojoj se ulozi radi, nitko nema cjelovito životno iskustvo, nego samo različite perspektive života, pa je tako svaki svjetonazor nepotpun. Te različite perspektive predstavljaju dijelove velike slagalice života. Uvažavajući i poštujući različite poglede i načine života, širimo i produbljujemo sliku stvarnosti, a nadopunjujući jedni druge gradimo skladan suživot.

Više

Nikolaj Berdjajev – O filozofiji i filozofima

Ruski filozof Nikolaj Berdjajev u svom djelu Ja i svijet objekata govori o mjestu i ulozi filozofije i filozofa. Iako je filozofija većini ljudi strana, a sama riječ filozof često ima površan predznak, Berdjajev smatra da je svaki čovjek filozof jer se pita o ljudskoj sudbini i smislu postojanja. Tvrdi da pravi filozof ne želi samo spoznati svijet, nego i mijenjati ga nabolje, a za ocjenu i spoznaju smisla stvari ključni su srce i savjest.

Više

Teorem dostojanstva

Dostojanstvo, kako to gordo zvuči! Obično se povezuje s društvenim položajem i časti, no manje s ljudskom nutrinom. Fernand Schwarz razmatra pojam dostojanstva kroz povijest iz filozofske perspektive. Ukazuje na često prisutno lažno dostojanstvo te potrebu vraćanja značaja dostojanstva kao nečega što dolikuje čovjeku. Jer sve što ne promiče dostojanstvo, vraća čovječanstvo unatrag i ugrožava njegov evolucijski doseg, dok nas djelovanje usklađeno s moralnim zakonom u nama uzdiže u dostojanstvu i vraća životu smisao.

Više

Filozofija Upanišada

Upanišade, jedan od najstarijih filozofskih tekstova, zaključni su dio Veda i sadrže sintezu temeljnih učenja drevne indijske misli. Upanišade daju odgovore na pitanja o životu i smrti, o vezi između čovjeka i univerzuma te pokazuju put koji ima polaznu točku, ali i cilj, a to je spoznaja apsolutne stvarnosti. Središnja ideja Upanišada jest da je najdublja bit čovjeka istovjetna biti univerzuma. Spoznajom toga jedinstva čovjek se oslobađa kruga rođenja i smrti.

Više

Erich Fromm: Zdravo društvo – 2. dio

Fromm suvremeno društvo smatra nezdravim zbog sve veće dehumanizacije, pa naglašava važnost njegove korjenite promjene i ozdravljenja. U tom kontekstu govori o dvije osnovne orijentacije koje određuju ljudske težnje i ciljeve: imati ili biti. Jedino promjenom životne orijentacije s imati na biti moguće je humanizirati društvo. Preduvjet zdravog društva uspostava je sklada sa samim sobom, kao i s drugima. Fromm ističe da svatko od nas svojim ponašanjem i primjerom može i treba doprinijeti zdravom društvu.

Više

Uspon prema unutarnjem vrhu

Ljepota i mir kojim odišu planinski vrhunci magnetski privlače, a ujedno nam omogućuju zamijetiti nutarnji glas koji u vrevi svakodnevice zatomljujemo. Uspon na planinu izaziva strahopoštovanje prema snazi i raskoši prirode, dok nas istovremeno izvana i iznutra suočava s njezinim zakonima. Uspon tjera na preispitivanje te odbacivanje briga, strahova i sumnji koje sputavaju naše nutarnje biće i otežavaju uspinjanje. Tako rasterećeni možemo osjetiti ljepotu života i približiti se vlastitom nutarnjem vrhu – našem pravom ja.

Više

Erich Fromm: Zdravo društvo – 1. dio

Filozof i psihoanalitičar Erich Fromm u svojim knjigama, a prije svega u knjizi Zdravo društvo, bavi se problemom zdravlja suvremenog društva koje obilježava duboka otuđenost i u kojem zabrinjavajuće raste broj onih koji se odaju različitim ovisnostima, pate od tjeskobe i depresije, itd. Problem je izraženiji u bogatijim nego u siromašnijim društvima. Čovjek nije sretan jer suvremeno potrošačko društvo zanemaruje i zapostavlja temeljnu ljudsku potrebu za smislom te onim što nadilazi ono prolazno i nadahnjuje ga, kao i težnju da to dosegne.

Više

Francis Bacon: O hvali

U svom eseju o hvali Francis Bacon sagledava različite izvore i motive pohvala, ističući kako je važno procijeniti karakter onoga koji daje pohvale i istinitost njegovih riječi. Hvale su često potaknute laskanjem i nerijetko se upućuju onima koji ih ne zaslužuju pa ih treba uzimati s podozrenjem, a ako su uistinu odraz vrline, tada se šire poput mirisa dragocjenog ulja. Pretjerana hvala rađa zavist i izaziva osporavanje. Pohvala je dobra samo ako je umjerena i umjesna.

Više

Ono si što misliš

Da duh oblikuje materiju i da naše misli stvaraju naš svijet, stara je istina koju prenose tradicije, a sve više priznaje i suvremena znanost. Neuroznanstvenici danas dokazuju da misli imaju vitalnu energiju te da pozitivne misli jačaju imunitet, a negativne ga slabe. Budući da sve počinje u mislima, važno je što ulazi u naš misaoni svijet i kako ga oblikujemo. Njegujemo li svijetle, pozitivne misli, i svijet i sebe vidjet ćemo u tom pozitivnom svjetlu, što je podloga za zdravlje i sreću. Zato je važno kakve su nam misli.

Više

Francis Bacon – O visokom položaju

U svom eseju O visokom položaju Francis Bacon govori o usponu, životu i ponašanju ljudi na položajima. Kao državni odvjetnik i lord kancelar na dvoru kraljice Elizabete I., u obavljanju dužnosti naglašava važnost primjera. Ističe da visokim položajem dobivamo moć činjenja dobra i zla, a činjenje dobra smatra najvišim izrazom ljudskosti. Govori o porocima vlasti, posebno upozoravajući na podmitljivost, te da položaj i čast otkrivaju karakter čovjeka, čineći plemenitog još boljim.

Više

Marko Tulije Ciceron – O prirodi bogova

Rimski državnik i filozof Ciceron u knjizi O prirodi bogova sučeljava mišljenja glavnih filozofskih pravaca svoga vremena: epikurejsko, stoičko i ono atenske Akademije. Trojica sudionika raspravljaju o tome postoje li bogovi ili Bog, kakva je njihova ili njegova priroda, upravljaju li univerzumom i kakav je njihov odnos prema ljudima. Izvadak stoičkog izlaganja predstavlja rijetko sačuvan antički pokušaj dokazivanja postojanja Boga.

Više

O glazbi

Dramaturg, scenarist, filmski redatelj i publicist Zvonimir Berković britkim perom i istančanim duhom obrađuje najraznovrsniju tematiku. U knjizi O glazbi prikupljeni su tekstovi koje je Zvonimir Berković pisao za razne novine i časopise tijekom nekoliko desetljeća. Oni obuhvaćaju glazbene kritike, portrete glazbenih ličnosti, razgovore... Njegova razmatranja o glazbi obogaćuju dušu kao i slušanje same glazbe.

Više