Retorika Marka Tulija Cicerona

Retorika kao umijeće ispravnog i lijepog izražavanja govorom drevna je vještina o kojoj tek stari Grci iznose sustavnije spoznaje. Govor može nagovoriti, opčiniti i preobratiti, utječe na dušu ponekad kao lijek, a ponekad kao otrov. Da bi bio koristan, mora se temeljiti na istinskom poznavanju stvari i treba pozivati na razboritost, srce i svijest. Stoga najveći rimski retor Marko Tulije Ciceron naglašava važnost povezivanja i prožimanja retorike i filozofije.

Više

Ciceron – O govorniku

Ciceronova knjiga O govorniku (De oratore) glasoviti je retorički priručnik. Napisan u obliku dijaloške rasprave među istaknutim rimskim govornicima koji su prethodili Ciceronovom vremenu, obrađuje gotovo sve aspekte govorništva. Ističe se da govornik mora imati u vidu opće interese zajednice i biti odgovoran za izrečeno. Treba poticati na vrlinu, a da bi govor bio vjerodostojan, govornik mora stajati iza svojih riječi.

Više

Kako su konfucijanizam, taoizam i budizam oblikovali kinesku kulturu

Drevni su kineski mudraci spoznali da je sve u stalnom pokretu i mijeni uslijed neprekidnog djelovanja kozmičkih polariteta yin i yang i da je jedino promjena postojana. Stoga je u kinesku kulturu usađeno prihvaćanje promjenjive prirode života. U njenom oblikovanju ključan je troplet konfucijanizma, taoizma i budizma, a na osobnoj razini to su tri načina transformacije i usavršavanja čovjeka. Ipak, tijekom posljednjih dvije tisuće godina najdublji trag ostavilo je Konfucijevo učenje koje ponovno oživljava u XXI. stoljeću.

Više

Lao Tzu – Tao Te Ching: Knjiga Puta i Vrline

Lao Tzu se smatra osnivačem taoizma, a pripisuje mu se i bezvremeno djelo kineske mudrosti Tao Te Ching – Knjiga puta i vrline. Ova knjižica kratkim i sažetim stihovima koji vrve prividnim proturječjima izražava svu dubinu i smisao taoističke filozofije. Ona je poticaj "tihom promatranju" vanjskog i našeg nutarnjeg svijeta te uspostavi ravnoteže između njih, iz čega proistječe ispravno življenje, a to je put do neizrecivog Tao.

Više

Filozofija povijesti – ključ prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Prošlost, sadašnjost i budućnost doživljavamo kao odvojene vremenske faze. Prema istočnjačkom viđenju to su dijelovi istodobne stvarnosti u kojoj vlada logika, događaji se nižu s razlogom, a nikako slučajno. Povijest je stoga bogata riznica pouka i učiteljica života. Zapadna filozofija povijesti istražuje smisao, strukturu i smjer povijesnih tokova te razotkriva obrasce i zakonitosti koji njom vladaju. No, prvenstveno je posvećena razumijevanju prirode i sudbine čovječanstva.

Više

Rimski Sokrat – Gaj Muzonije Ruf – II. dio

Rimski stoik Muzonije Ruf, uziman kao uzor časnog života, u sačuvanim raspravama daje odgovore na niz konkretnih pitanja svojih učenika. Posebno se osvrće na pitanje hrane te stol smatra mjestom za vježbanje umjerenosti i vladanja sobom, a po pitanju ostalih životnih potreba savjetuje krajnju jednostavnost. Jednim od glavnih zadataka filozofije smatrao je otkrivanje naših vlastitih nedostatka, da bismo ih ustrajnom vježbom mogli nadvladati i živjeti ispravno.

Više

Aktualnost Platonove dijalektike

Što je dobro, pravedno, lijepo itd., pitanja su s kojima je Sokrat suočavao svoje sugrađane te im dijalektičkim putem pomagao doći do ispravnih spoznaja. Platon razrađuje dijalektiku u stupnjevit put traženja istine koji čovjeka usmjerava prema ideji dobra. Put počinje priznavanjem neznanja te vodi preko oslobađanja od površnog mnijenja do konačnog razumijevanja stvari i odnosa. Uz upitne kriterije današnjice koji nesvjesno upravljaju našim odabirima, potrebno je oživjeti dijalektiku koja unosi misaoni red i vraća nas trajnim vrijednostima.

Više

Aristotelova praktična filozofija

Platonov učenik Aristotel bio je jedan od najsvestranijih i najsistematičnijih filozofa starog vijeka s kojim će grčka filozofija doseći svoju punu zrelost. Ideal koji mu je usadila Platonova Akademija bio je vladavina duha i vrline kako u životu pojedinca tako i u životu države. Izgrađena na tim temeljima, njegova praktična filozofija bila je sprega etike i politike, znanosti o individualnom i društvenom životu, jer su obje imale isti cilj: brigu za dušu i odgoj građana.

Više

Rimski Sokrat – Gaj Muzonije Ruf – I. dio

Muzonija Rufa uglavnom znamo kao učitelja slavnog Epikteta, no on je bio vodeći stoik svog vremena te primjer uzvišenog života. Etika je bila početak i kraj njegove filozofije koju je shvaćao kao umijeće dobrog i časnog življenja. Zbog života usklađena sa stoičkim učenjem, poticanjem na vrlinu i hrabrosti u suočenju s posljedicama vlastitih stavova nazivali su ga rimskim Sokratom. Zagovarao je vraćanje jednostavnom životu u skladu s vrlinama svojstvenim ljudskoj prirodi jer samo tako čovjek može ispuniti vlastitu ulogu.

Više

Karl Jaspers – Duhovna situacija vremena

Njemački filozof i psihijatar Karl Jaspers jedan je od istaknutih europskih mislioca XX. stoljeća. Glavne teme njegovih razmatranja su smisao ljudske egzistencije, čovjekova sloboda i samoostvarenje. Knjigom Duhovna situacija vremena, napisanoj 1930. godine, predviđa i sagledava ključne probleme modernog svijeta. Govori o tehnificiranom i birokratiziranom vremenu u kojoj je čovjek odvojen od tradicije, istrgnut iz korijena, posljedica čega je praznina i besciljnost. Zaključuje da je svijet na prekretnici koja obiluje mogućnostima i opasnostima te da čovjeku preostaje da pronađe put iz vlastitog izvora.

Više

Jesmo li ljudska bića ili ljudska djela?

Brzo moderno društvo pokretano profitom veliča aktivnost, užurbanost i stalnu zauzetost poslovima jer daju osjećaj djelovanja i produktivnosti. Pritom se često žrtvuje kvalitet za kvantitet, radi se površno i zanemaruje dubina stvari. Naglašenu izvanjsku aktivnost obično prati nutarnja pasivnost pa previđamo ljudske vrijednosti i mogućnosti. Važno je uspostaviti ravnotežu između vanjskih aktivnosti i našeg nutarnjeg svijeta te u svemu onome što radimo više biti nego odrađivati, kako bismo živjeli svjesnije i otkrivali našu pravu svrhu i zadaću u životu.

Više

Meden agan – Ničeg previše

Meden agan je drugi najslavniji natpis na Apolonovu hramu u Delfima. Prvi, nama poznatiji, Gnothiseauton ili Upoznaj samoga sebe, Sokrat je prihvatio kao glavnu vodilju svoje filozofije.

Izreka Meden agan poznata je još i u obliku […]

Više