Trebamo li tradiciju?
U modernom svijetu koji živi u uvjerenju o linearnom napretku, tradicija je sinonimom za nešto zastarjelo, a društva prošlosti obično se smatraju nazadnima i neukima. No, tijekom duge ljudske prošlosti društva su nastajala i nestajala, civilizacije dosezale vrhunce i tonule u zaborav, a iza sebe su ostavile vrijedna iskustva koja su ugrađena u temelje našeg današnjeg društva. Tradicija kao prijenos iskustava ne samo da je potrebna, nego je ključna za razvoj i opstanak civilizacije jer je sadašnjost karika dugog lanca koji povezuje prošlost i budućnost.
Sunčana božanstva
Sunce koje se svakog jutra iznova rađa na istočnom horizontu i putuje nebom u svojoj sunčanoj barci ili kočiji, izvor je svjetlosti, topline i sveukupnog života. Nazivan je vladarom Neba, vidljivim bogom, svevidećim... Suncu posvećena božanstva imala su središnje mjesto u panteonima svih drevnih kultura. U Egiptu je to bio Ra, Helije u Grčkoj, Šamaš u Mezopotamiji, Surya u Indiji, Amaterasu u Japanu, Inti kod Inka... Smatrao se božanskim pretkom prvih kraljeva jer je kao gospodar neba imao svoje predstavnike na zemlji – sinove Sunca – koji su imali ulogu posrednika između neba i zemlje.
Čovjek – slika svemira
Egipćanima je univerzum bio živ organizam sastavljen od bezbroj živih sastavnih dijelova, pri čemu je čovjek samo jedna od karika u lancu postojanja. Usporediv s univerzumom, čovjek se sastoji od dijelova koji su hijerarhijski gradirani od najgrubljeg, fizičkog do najsuptilnijeg, nevidljivog plana postojanja, tj. njegova duhovnog uzroka ili besmrtne božanske iskre. Te dijelove povezuju svijest i volja u harmoničnu i dinamičnu cjelinu, a svrha čovjekova postojanja jest transformacija u više razine postojanja.
Pojam vladara i kraljevske vlasti u starom Egiptu
Egipćani su vjerovali u jedinstvo svega što postoji, a uređenost kozmosa održavali su bogovi. To je na zemlji održavao faraon, oponašajući nebeski red i pravdu. On se nalazio na vrhu svećeničke hijerarhije koja mu je pomagala u izvršavanju njegove kozmičke dužnosti čuvanja ravnoteže pred kaosom. Takvo je vjerovanje životu davalo smisao i činilo ga ispunjenim, zahvaljujući čemu se Egipat održao više tisuća godina.
Navajo iscjelitelj – Hosteen Klah
Navajo Indijanac Hosteen Klah, iscjelitelj i vrstan tkalac tradicionalnih tapiserija, prvi je objedinio tkanje tapiserija i izradu simboličkih crteža u pijesku, što je ključan element ceremonija iscjeljenja. U pokušaju očuvanja drevnih učenja od zaborava, istkao je sedamdesetak ceremonijalnih slika. Njegove tapiserije govore o drevnoj tradiciji koja je posjedovala duboka znanja o onom nevidljivom i današnjem čovjeku nedokučivom. Suosnivač je Muzeja Navajo ceremonijalne umjetnosti.
Magični svijet Kelta
Kelti nikada nisu stvorili državu, a na vrhuncu razvoja razgranali su se od Irske do Turske. Antički susjedi doživljavali su ih kao neprijatelje i barbare, ali tragovi koje su ostavili kao i zapisi njihovih suvremenika, otkrivaju nam danas drukčiju sliku. Predmeti ukrašeni gustom ornamentikom uvode nas u njihov svijet bogat simbolima, svijet u kojem su pjesnici i proroci uz svećenike bili stupovi društva i čuvari dubokih znanja, oko čega je isprepleteno mnoštvo priča i legendi između sna i jave.
Asseria
Asseria je jedno od najvažnijih liburnskih i kasnije rimskih naselja na zadarskom području. O prosperitetu grada svjedoče bedemi i gradska vrata te kamenoklesarski radovi od kojih su najdojmljiviji cilindrični nadgrobni spomenici – liburnski cipusi. Raspadom Rimskog Carstva ovaj nekoć velebni grad propada te je u VII. st. gotovo u potpunosti napušten. No, teško je pretpostaviti što se sve krije pod ruševinama, unutar megalitskih obrambenih zidina jer je Asseria još uvijek tek djelomično istražena.
Vremenski ciklusi – Ritam povijesnog vremena
Kalendari i satovi nam gotovo savršeno mjere vrijeme, ali znamo li zapravo što je vrijeme? Obično ga doživljavamo kao kontinuum, nešto što teče, nezadrživo dolazi i nepovratno nestaje... No, ništa u prirodi ne ide linearno u beskonačnost, sve kruži: od elektrona do planeta i cijelih svemirskih sustava koji se gibaju oko svog središta, a toj je zakonitosti podložno i vrijeme. Sve velike tradicije čovječanstva naglašavaju cikličnost vremena i prenose učenje o vremenskim ciklusima, krugovima vremena unutar kojih se očituju svi aspekti jedne stvarnosti.
Mila Gojsalić – Poljička heroina
Poljička legenda kaže da je Mila iz roda Gojsalića poput Marulićeve alegorijske Judite svojom hrabrošću spasila slavna Poljica od turske opsade. Milu je oteo turski paša, a ona je za osvetu zbog okaljane časti u osmanskom taboru zapalila skladište baruta, pri čemu je uz pašu i njegove časnike poginula i sama. Ostatak turske vojske ostao je zatečen i zbunjen pa su ih Poljičani uspjeli poraziti. Njoj u čast u njenom rodnom Kostanju svake se godine održava manifestacija "Dani Mile Gojsalić".
Machu Picchu – Skriveni grad Inka
Machu Picchu, najviše svetište Inka, nalazi se u peruanskim Andama nedaleko od drevne prijestolnice Cusco. Španjolci nisu znali za njegovo postojanje te je otkriven tek u XX. stoljeću. Bio je značajno mjesto astronomskih promatranja i kompleksan kultni centar. Izgrađen je nevjerojatnom preciznošću u obradi kamena i u skladu s načelima sakralne geografije Inka te zadivljuje i danas, iako je ostao sačuvan tek njegov kameni kostur.
Kraljica Jelena Slavna
Krajem XIX. stoljeća u Solinu otkriveni su ostaci trobrodne starohrvatske bazilike u čijem se predvorju nalazio polomljeni sarkofag hrvatske kraljice Jelene iz X. stoljeća. Kraljica Jelena, navodno rodom iz tada najmoćnije zadarske patricijske porodice Madijevaca, bila je žena kralja Mihajla Krešimira II. Zapamćena je kao milosrdna kraljica koju su nazvali "majka sirota i zaštitnica udovica".
Helenistički svijet
Helenističko razdoblje započelo je osvajanjima Aleksandra Makedonskog 334. g. pr. Kr. i vrijeme je vojne i političke dominacije grčkih Makedonaca na području Mediterana te Bliskog i Srednjeg istoka. Utemeljeno je na ideji povezivanja naroda, religija i svjetonazora u homonoiu, jedinstvo duha i srca gdje će svi narodi živjeti bratski. Iako se danas smatra sintezom grčke i istočnih kultura u kojoj dominira grčka kultura, važno je istaknuti da je grčki utjecaj bio ravnopravan i ništa više helenski negoli perzijski, egipatski ili čak indijski.
