Vile u našim krajevima
Narodne predaje diljem svijeta obiluju pričama o nadnaravnim bićima, čarobnim, dobrim ili zlim, pokatkad vidljivim, a najčešće nevidljivim. U hrvatskoj predaji priče su to o vilama koje je zabilježio povjesničar i književnik Ivan Kukuljević-Sakcinski iz 19. stoljeća. Opisivane su kao nezemaljski lijepe djevojke s krilima koje su posjedovale različita znanja. Rijetki bi se zbližili s vilama i tada bi ih one podučile mnogim vještinama pa su ih zvali "vilenici". To davno vrijeme u kojem su živjele vile u narodu se spominjalo kao zlatno doba.
Sumer – zemlja majstora znanja
Prvi nama poznati narod koji je naseljavao plodnu dolinu između Eufrata i Tigrisa bili su Sumerani. Oni su svoju zemlju nazivali "Zemljom majstora znanja" i kao takvi snažno su utjecali na sve kulture koje će ih naslijedili na ovom području. Sumerani su čovječanstvu u nasljeđe ostavili spoznaje koje su postale temelj svim kasnijim tradicionalnim i modernim znanostima, medicini i filozofiji.
Umjetnost i poezija bardskog ideala
Keltska tradicija, gotovo izumrla s Rimskim Carstvom, najduže se očuvala na britanskom i irskom otočju u vidu bardske umjetnosti. U keltskom društvu pjesnici ili bardi bili su zaduženi za čuvanje sjećanja i učenja o miru, istini i pravdi. Najvećim umijećem smatrali su sažeti određeni smisao u malo riječi, u obliku trijada, sjedinjujući pritom ljepotu s pravdom. Ideal barda ima korijene u pažljivom promatranju Prirode, a ključne sastavnice pjesničkog genija bile su: oko za vidjeti Prirodu, srce za osjetiti Prirodu i odlučnost za slijediti Prirodu.
Akbar – Veliki mirotvorac
Akbar Veliki treći je i najslavniji car mogulske dinastije koja je vladala Indijom od 16. do 18. stoljeća. U mladosti je bio sklon razonodama da bi se nakon duhovnog buđenja okrenuo religiji i filozofiji. Na svom je dvoru okupljao teologe, pjesnike, učenjake i filozofe različitih vjera u međureligijskom dijalogu. Zagovarao je ideju da sve religije vode istom Bogu te je težio ostvarenju suživota između ljudi različitih religija unutar svog carstva. Akbarova mirotvorna politika uzajamnog poštovanja i tolerancije nadahnjujući je podsjetnik da je takav društveni model ostvariv.
Svibanjsko stablo
Svibanjski ples oko stabla postavljenog u središtu naselja jedna je od velikih godišnjih svetkovina pretkršćanske Europe. Ta se tradicija drevnih korijena u nekim krajevima sačuvala do danas. Stablo s korijenjem u zemlji i granama u nebu simbol je veze između neba i zemlje, osi svijeta, stupa stabilnosti, vertikalnosti. Raznobojne vrpce kojima se ukrašava stablo i sam ples predstavljaju pokret, vrijeme, horizontalnost. Ples prikazuje koloplet života oko osovine svijeta i slavi njegovu periodičnu obnovu.
Dioklecijan – vojskovođa, državnik i graditelj
Kasno doba Rimskog Carstva početak je njegova kraja. Rimski duh tada žive carevi-vojnici ilirskog podrijetla. Jedan od njih bio je i Dioklecijan iz plemena Delmata koji je proglašen carem 284. godine. Uviđajući da je veličina Carstva izvor nestabilnosti, dijeli ga na istočni i zapadni dio, a ratnog druga Maksimijana proglašava suvladarom. Sam je vladao iz Nikomedije u današnjoj Turskoj. Vladavina mu je bila ispunjena ratovanjem, no ostao je zapamćen kao sposoban vojskovođa i državnik koji je reorganizacijom državne uprave produžio život Carstva.
Proljetne svetkovine u Rimu
Svetkovine u Rimu bile su važan dio života i jedno od glavnih obilježja starog rimskog kalendara. Godina je počinjala s proljetnim ekvinocijem, a ožujak (Martius) bio je prvi mjesec u godini, vrijeme kad se priroda ponovno budi. Marsa su posebno štovali jer je kao otac Romula i Rema bio povezan s legendama o nastanku Rima. Proljetnim svečanostima slavili su novi početak i zazivali plodnost, rodnost i zdravlje. Glavni izvor na tu temu Ovidijevo je djelo Fasti u kojem pjesnički opisuje svečanosti i obrede potekle iz drevne baštine.
Uranija – Muza astronomije
U antici su zvjezdoznanstvo i prirodoznanstvo bili istodobno znanost i umjetnost, a zaštitnica im je bila muza Uranija. Danas u vrevi svakodnevnice zaboravljamo da postoje nebo i zvijezde i zakoni koji vladaju univerzumom. Podignemo li pogled, vidjet ćemo čudesni svijet prepun života, u kojem je sve povezano sa svime. Mi dolje, zvijezde gore, nismo odvojeni svjetovi, njihova svjetla trepere u ritmu otkucaja našeg srca. Nebeska muza Uranija nadahnjuje na spoznaju tih nevidljivih veza u prirodi.
Dolina kraljeva i kraljica – 2. dio
Smještena na zapadnoj obali Nila, gdje zalazi Sunce, Dolina kraljeva i kraljica označavala je početak novog, zagrobnog života za kraljeve, kraljice i plemstvo Novog kraljevstva. Oslikane grobnice svjedoče o razrađenim pripremama za život poslije smrti. Ponavljajući motiv je noćno putovanje Sunca kroz podzemni svijet i njegovo ponovno rađanje na istoku. Analogno tome, umiranje se sastoji u nestajanju jednog oblika postojanja iz čega slijedi rađanje u drugom, što sugerira neprekidnost života.
Lindisfarnska evanđelja – Sveto Pismo u slikama
Plimni otok Lindisfarne na sjeveroistoku Engleske bio je važno središte ranog engleskog kršćanstva. Irski redovnici su na otoku utemeljili samostan u 7. stoljeću kada nastaju izvanredni primjerci iluminiranih rukopisa, među kojima se posebno ističu Lindisfarnska evanđelja. Zlatna boja iluminacija simbolizira božansku svjetlost i duhovno nebo, a iluminirani rukopisi u koje je utkana predana vjera izraz su težnje da božanske poruke i vizualnim putem dopru do svih onih koji traže božansko svjetlo.
Zimski solsticij
Zimski solsticij označava najtamnije razdoblje u godini kada je Sunčevo svjetlo najslabije, dan najkraći, nakon čega nastupa preokret. Upravo taj trenutak preokreta religije mnogih kultura vežu uz rođenje bogova i velikih učitelja koji su svijetu donosili plamen svjetla, snagu preporoda i obnove. Različiti narodni običaji slave to nevidljivo događanje u prirodi. U starom Rimu to je bio rođendan Nepobjedivog Sunca. To je prigoda da i sami probudimo božansku iskru koju nosimo u sebi, svoje vlastito nepobjedivo Sunce.
Tutankhamonova grobnica – Stogodišnjica otkrića
Ove je godine obilježena stogodišnjica senzacionalnog otkrića neopljačkane grobnice faraona Tutankhamona. U grobnici je pronađeno neprocjenjivo blago koje se sastoji od preko pet tisuća predmeta, veliki dio od zlata. Najvažniji nalazi danas se nalaze u Egipatskom muzeju u Kairu i u Luxoru, a sarkofag s mumificiranim faraonovim tijelom još uvijek počiva u grobnoj komori u Dolini kraljeva.