Categories: Religije i kultovi|Tags: 03-2023, Acqua Mercurii ("Merkurova voda"), Agatha Dea ("Dobra božica"), Blaženka Grgić, bog Apolon, bog Mars, bog Merkur, božica Anna Perenna ("Plodna godina"), božica cvijeća i bilja, božica plodova i vegetacije, Cerera, Damia, Damiatrix, Demetra, duhovi mrtvih, etruščanska božica groma i munje, Floralia, Fortunae Virilis, Higija, italsko božanstvo plodnosti, Iunoni Lucinae Esquiliis, Junona Lucina, Jupiterov glasnik, lac, Lemuria, lemurijski obredi, liba (žrtveni kolači), Liber Pater (Otac Liber), Libera Mater (Majka Libera), Liberalia, lišće vinove loze, Maia, Maja i Bona Dea, Maja i Merkur, majske idae, Mars i Minerva, Martius, martovske idae, martovske kalendae, Mater Flora, Matronalia, mellaria, Ovidije, ožujak, pater familias, praetexta, proljetna svečanost plodnosti, Quinquatrus, Rimski kalendar, svečanost, svetkovina proljetnog ekvinocija, tunike, Varon, Venera, Venera Verticordia (Ona koja Mijenja Srca), Veneralia, virilis|
Svetkovine u Rimu bile su važan dio života i jedno od glavnih obilježja starog rimskog kalendara. Godina je počinjala s proljetnim ekvinocijem, a ožujak (Martius) bio je prvi mjesec u godini, vrijeme kad se priroda ponovno budi. Marsa su posebno štovali jer je kao otac Romula i Rema bio povezan s legendama o nastanku Rima. Proljetnim svečanostima slavili su novi početak i zazivali plodnost, rodnost i zdravlje. Glavni izvor na tu temu Ovidijevo je djelo Fasti u kojem pjesnički opisuje svečanosti i obrede potekle iz drevne baštine.
