Dolina kraljeva i kraljica – 1. dio
Dolina kraljeva i kraljica bila je dio drevne egipatske Tebe koja se prostirala duž obala Nila: uz istočnu stranu kao boravište živih, a uz zapadnu kao boravište mrtvih. Za Egipćane je život bio jedan, a sastojao se od zemaljskih i nebeskih dionica istoga evolucijskog puta na kojem je duša osvještavala svoju besmrtnu bit. Živo oslikani i ispisani zidovi grobnica prepuni simboličkog značenja govore o putovanju duše, kao i o civilizaciji koja je puno veću važnost pridavala vječnim nego prolaznim životnim vrijednostima.
C. G. Jung – Čovjek koji je “vratio” simbole
Psiholog i psihijatar Carl Gustav Jung sam se nazivao istraživačem zagonetke ljudske duše. Tim tragom, proučava filozofiju, religiju, različita stara učenja i utemeljuje arhetipsku psihologiju. Otkriva da je nesvjesni dio čovjekova života ništa manje stvaran od svjesnog, te da iz kolektivno nesvjesnog potječu urođeni obrasci ponašanja ili arhetipovi. Posrednici između te dvije stvarnosti jesu simboli. Jung ističe važnost simbola u osvještavanju i oslobađanju od nesvjesnog na putu čovjekova nutarnjeg odrastanja i samospoznaje.
Danas sam vidjela more…
Pogled na more nikoga ne ostavlja ravnodušnim, bilo da blista u jutarnjem suncu ili se zlati u sutonu, bilo da miruje u bonaci ili bjesni u oluji. Moćno je i nepredvidivo, zastrašuje, zadivljuje i zove… Vezuje se uz prvobitnu materiju, u svojim njedrima čuva sjećanje na prošla vremena i na začetke života. Njegov široki beskraj ispunjava neizrecivom čežnjom, kao i zvjezdano nebo. More je simbol vječnosti i beskonačnosti koji u čovjeku budi pjesnika i filozofa.
Tajanstveni Yggdrasil
Stara nordijska pjesma Voluspa govori o rođenju, životu i kraju univerzuma. U njegovom središtu nalazi se veličanstveno Stablo života, jasen Yggdrasil, koje ga povezuje i podupire. Njegovi korijeni i grane kolijevka su devet svjetova nordijske kozmologije. O Stablu brinu tri sestre proročice zalijevajući ga svetom vodom iz Izvora sudbine. Tako je Yggdrasil vječno zelen. Stablo života će preživjeti i kraj svijeta, a u njegovom će deblu utočište pronaći i nekoliko ljudi koji će naseliti svijet u novom ciklusu Života.
Amfiteatar u Puli
Rimski amfiteatar u Puli, koji se od srednjovjekovlja naziva Arenom, remek je djelo antičke arhitekture. Započet je u vrijeme cara Augusta, a dovršen za Vespazijanove vladavine u I. stoljeću. U amfiteatrima su održavane gladijatorske i druge igre. Padom Rimskog Carstva gubi svoju funkciju i značaj, a njegov kamen postaje izvorom građevinskog materijala. U novije vrijeme brojna kulturna događanja vratila su Arenu u život, dok se istodobno nastavljaju restauratorsko-konzervatorski radovi.
Purpur – kraljevska boja
Starim su narodima boje bile sredstva izažavanja unutarnjih sadržaja i simboličkih vrijednosti. Purpur, drugo ime za kraljevsku boju, označava ravnotežu između zemaljske crvene i nebeske plave boje. Stoga je purpur bio simbol plemstva duha, nosili su ga kraljevi, svećenici i dostojanstvenici. Proizvodnja purpura nekada je cvjetala u feničkom gradu Tiru, iako se proizvodio i cijenio i izvan sredozemnog kulturnog kruga. Ljepotu tirskog purpura opjevali su veliki antički i rimski pisci, a spominje se i u Bibliji.
Sveta stabla Buddhina života
Svi ključni događaji u Buddhinom životu odvijali su se pod stablima: rođen je pod stablom ašoke; svoju prvu duboku meditaciju doživio je pod stablom džambua, nakon čega se odlučio klonuti krajnosti; njegovo se prosvjetljenje dogodilo ispod bodhija, stabla indijske smokve; oprostio se od ovoga svijeta pod stablom sala. Neka od spomenutih stabala smatrana su svetima i u hinduizmu, prije njegova vremena, a neka su takvima postala zbog samog Buddhe.
Zoroastrizam – religija drevne Perzije
Zoroastrizam, izdanak stare indoiranske religije, nosi ime po reformatoru Zaratustri, a zbog kulta vatre naziva se i religijom Vatre. U njoj središnje mjesto zauzima bog Ahura Mazda, koji u vidljivom svijetu predstavlja Sunce na nebu, odnosno vatru na zemlji, te Asha – nepromjenjivi kozmički zakon koji upravlja svijetom. Srž Zaratustrina učenja sadržana je u trojedinom putu dobrih misli, riječi i djela. Čovjek može slobodno birati način svoga djelovanja, ali svako djelo povlači posljedice u skladu s Ashom.
Povijest šaha
Šah potječe iz Indije gdje o njegovu nastanku postoji više legendi. Od Indijaca su ga preuzeli Perzijanci, potom Arapi koji su ga u 9. stoljeću donijeli u Europu. Ova simbolička igra života, utemeljena na staroindijskoj filozofiji, potiče logičko zaključivanje, maštu, intuiciju i upornost u traženju skrivenih mogućnosti do pobjede. Nekad je bila igra dvora i učenih ljudi, igrali su je radže, kalifi, veziri, sultani, umjetnici i znanstvenici, da bi danas postala igrom svih društvenih slojeva.
Zagonetke kamenog doba
Donedavno se smatralo da je čovjek kamenog doba izrađivao oružje i oruđe od kamena te da je živio u špiljama zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom. Također se vjerovalo da nije posjedovao tehnološka znanja i vještine niti poznavao umjetnost i duhovnost. Otkrića iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća donose novu sliku ljudske prapovijesti. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike i posjedovao kultove, najrazličitija znanja i tehnološke vještine. Nova otkrića polako mijenjaju uvriježene stavove.
Inicijacija
Moderno društvo, okupirano materijalnim napretkom, živi u osiromašenom, desakraliziranom kozmosu u kojem nema inicijacije pa niti znanja o onom bitnom. Inicijacija kao most između profanog i sakralnog u tradicionalnim je društvima imala izuzetno važnu ulogu. Smatrali su je načinom približavanja čovjeka vlastitoj biti i biti svijeta koji ga okružuje. Gotovo svi veliki filozofi, umjetnici, znanstvenici bili su inicirani te tako upućeni u svrhu i smisao života, a taj duboki uvid progovarao je kroz njihovo stvaralaštvo.
Značaj simbola – temelja humanoga reda
Ohrabren uspjehom znanosti i tehnologije i prenaglašavajući važnost razuma, moderni je čovjek sustavno odstranio sveto. Svijet je postao – svjetovan, a životu i čovjeku oduzeta je duhovna dimenzija. No, čovjek je istovremeno racionalan i intuitivan. Zaborav vlastitih duhovnih korijena doveo je do duboke krize identiteta i dezorijentiranosti. Simboli i mitovi koji povezuju vidljivu i nevidljivu stvarnost pružaju čovjeku mogućnost obnoviti višedimenzionalnu sliku svijeta, razotkrivajući mu ujedno njegovu sudbinu.