Istarski Newgrange

Preciznost u prapovijesnoj gradnji može nam puno toga reći i o odnosu graditelja prema životu i smrti. Nedaleko od Rovinja nalazi se Maklavun, tumul iz brončanog doba kojeg uspoređuju s irskim Newgrangeom. U oba tumula samo na dan zimskog solsticija Sunčeva svjetlost pada kroz hodnik i obasjava grobnu komoru, simbolizirajući tako pobjedu svjetla i života i u najdubljoj tami.

Više

Moderna mitologija

Suprotno modernim uvjerenjima da je mit samo priča koju je suvremeni čovjek nadišao, popularnost Ratova zvijezda, Gospodara prstenova, Harry Pottera, Matrixa samo potvrđuje da mitovi i dalje nadahnjuju ljude i podučavaju ih kako se nositi sa životnim kušnjama.

Više

Bajkoviti Alberobello

Alberobello, gradić u talijanskoj pokrajini Apuliji, jedinstvenim čine neobična kamena zdanja konusnih krovova, tzv. trulli. Ovaj dragocjeni primjer građevinskih konstrukcija i tehnika primjenjivanih u prapovijesti i sačuvanih do danas, uvršten je na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine.

Više

Josip Juraj Strossmayer

Ove godine obilježena je stota obljetnica rođenja đakovačkog biskupa J. J. Strossmayera. Strossmayer je utemeljio Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti, potaknuo je osnivanje Sveučilišta u Zagrebu, radio je na zbližavanju slavenskih naroda te se zalagao za reformu Crkve, što su samo neke od činjenica koje ga čine neizostavnom ličnosti hrvatske povijesti i kulture.

Više

Gandalf – Sivi lutalica

Gandalf, zagonetni čarobnjak i arhetip mudraca, jedan je od najsloženijih likova engleskog književnika J. R. R. Tolkiena. Gandalf pomaže snagama Dobra u velikom iskušenju kroz koje prolazi Srednji svijet, ali i sam biva iskušavan. Iskušenja u Dol Gulduru i prolazak kroz Moriju dio su njegovog inicijatskog puta s kojeg se vraća kao Gandalf Bijeli i nastavlja svoju misiju.

Više

Brihadisvara – Remek djelo dravidske arhitekture

Grad Thanjavur na jugu Indije diči se s preko stotinu hramova, a među njima posebno mjesto zauzima Brihadisvara. To je prvi hram sagrađen je u potpunosti od granita, a njegov toranj ukrašen gustom ornamentikom smatra se remek-djelom dravidske arhitekture.

Više

Otkrića robota Tlaloca

U drevnom astečkom gradu Teotihuacánu tijekom jakih kiša 2003. godine otkriven je ulaz u tunel nedaleko od hrama boga Quetzalcoatla. Od 2011. godine u arheološkim je istraživanjima pomoću robota Tlaloca istražen veći dio tunela koji završava trima, do sada neistraženim prostorijama.

Više

Arheološki park “Riječki principij”

Antička Tarsatica u III. stoljeću bila je važan dio obrambenog sustava središta Rimskoga Carstva od barbarskih naroda. To potvrđuju i arheološka istraživanja na lokalitetu principija, kompleksa zgrada vojnog zapovjedništva u samom srcu današnje Rijeke, koji je prošle godine pretvoren u arheološki park.

Više

Tolteci – čuvari tradicije drevnog Meksika

Tolteci su narod koji uglavnom poznajemo preko astečkih i majanskih legendi, pa je vezano uz njih teško razlučiti povijesnu zbilju od legen­di. Službena arheologija ih stavlja u vremenski okvir od 950.–1150. godine. Tolteci su prihvatili kulturu Teotihuacána i na njenim su temeljima izgradili carstvo koje je bilo snažno nadahnuće Aztecima.

Više

Mjesec i vrijeme

Mjesec, Zemljin prirodni satelit i nama najbliže nebesko tijelo, uvijek je istim licem okrenut prema Zemlji. Na svom putu oko Zemlje Mjesec pokazuje četiri mijene. Vrijeme mjereno Mjesečevim mijenama u tijesnoj je vezi sa stvarnošću života i prirodom, plimom i osekom, kišom, sjetvom i žetvom te s godišnjim proslavama.

Više

Astečki kalendar

Kalendar koji potječe od tajanstvenih Olmeka koristile su sve kulture Srednje Amerike, preuzimajući ga jedna od druge. Astečki kalendar ili Kamen Sunca, kako su Azteci nazivali kameni monolit, najpoznatiji je prikaz kalendarskog sustava predkolumbovskih kultura. U njemu su pohranjene duboke kozmološke i astrološke spoznaje srednjoameričkih civilizacija.

Više

Azteci – nasljednici bogate povijesti

Azteci su se pojavili na povijesnoj pozornici u XII. st. Preuzevši bogatu ostavštinu svojih prethodnika, razvili su iznimno originalnu i bogatu kulturu. Astečka civilizacija posljednja je u nizu velikih civilizacija Srednje Amerike – ona koju su zatekli španjolski osvajači kada su stupili na meksičko tlo.

Više