kozmički zakon – Nova Akropola

Sudbina, usud ili slobodna volja

Categories: Psihologija|Tags: 01-2024, Aleksandar Veliki, arhetip, arhetipske ideje, Balder Čisti, bog Odin, božanski um, dharma, Drvo svijeta, E. R. Dodds, Freud, hinduistička filozofija, Homer, inteligencija, iskušenja, Isus, Itaka, Julian Scott, Julije Cezar, karma, kozmički zakon, kozmos, Kralj Edip, legende, Maša Jovanović, mitologija, mitovi, Odisej, Odiseja, Petar, Platon, Plotin, povijest, predodređenost, Ragnarok, Sofoklo, Suđenice, tri Norne, Trojanski rat, univerzum, Yggdrasil|

Je li sve što nam se događa predodređeno neumoljivim zakonima prirode ili imamo slobodu volje? Stari su narodi vjerovali da kozmos ima sudbinu kao i čovječanstvo te da je ta sudbina arhetip kojem težimo. I svako pojedino biće ima svoju sudbinu koja proizlazi iz njegove vlastite prirode. Iako predodređenost postoji, postoji i širok prostor za djelovanje čovjekove slobodne volje. Jedno ne isključuje drugo, čovjek vlastitim izborima i odlukama može utjecati na tijek sudbine i upravljati vlastitim životom.

Tai chi – starokineska slika svijeta

Categories: Filozofija|Tags: 10-2022, Chi (Qi ili Ki), Dàodé Jīng, Drvo, Feng-Shui, Fu Hsi, Guān, Guan Yi, heksagrami, ideogrami, Jerko Grgić, kineska kozmogonija, kineska kultura, kineski jezik, Knjiga pjesama, Knjiga promjena, kontemplacija, kozmički eter, kozmički zakon, Lao Ce, Li, Li-Ki, Mjesečna uputstva, Nebesko tkanje, Paku, pet elemenata, pet sila, promatranje, Središnje kraljevstvo, tai-chi chuan, Tàijí, Tao (Dào), Tao Te Ching, Te (Dé), Tien Wen, trigrami, vatra, voda, wuxing, Yin Hsi, yin-yang, yīnyáng, Zemlja i Metal, ZhongGuo|

Prema starokineskoj slici svijeta, sve ima izvor u Taou, nespoznatljivom kozmičkom uzroku. Tao je izvor pokreta, a kozmička energija Chi nositelj pokreta. Povezivanjem Tao i Chi nastaje Tai Chi – kozmos. Pomoću svoje dvije komplementarne sile, Yin i Yang, Tai Chi aktivira život kozmosa u kojem je sve u neprestanom tijeku i uzročno-posljedično povezano. Uvid u prirodu tih veza i odnosa kineski su mudraci stekli svjesnim promatranjem. Iz takvog promatranja proizašla su mnoga pravila, običaji, umjetnosti i znanosti utkane u tkivo kineskog društva.

Zoroastrizam – religija drevne Perzije

Categories: Religije i kultovi|Tags: "religija planinskog vrha", 03-2022, Abasidi, Ahemenidi, Ahriman, Ahura Mazda i Asha, ahure, Aleksandar Veliki, Arta, Asha, Avesta, bogovi, Bundahishna, Daena, daive, demoni, Dobra religija, etika slobodne volje, Gabari, Gathe, haoma, hukhta, humata, hvarshta, Indoiranci, indoiranska kozmogonija, Khurda Avesta, kozmički zakon, kult vatre, Lada Ilić Puharić, Magi, Mala Avesta, Medijci, mizhdem, Most Cinvat, Most Naplatitelja, Ormuzd, pahlavi, Parsi, Perzepolis, religija Vatre, Rta, Sasanidi, Spenta Mainyu, Vendidad ili Videvdat, Visprat, Vohu Mana, Yasne, Yima, Zaratustra, Zend-Avesta|

Zoroastrizam, izdanak stare indoiranske religije, nosi ime po reformatoru Zaratustri, a zbog kulta vatre naziva se i religijom Vatre. U njoj središnje mjesto zauzima bog Ahura Mazda, koji u vidljivom svijetu predstavlja Sunce na nebu, odnosno vatru na zemlji, te Asha – nepromjenjivi kozmički zakon koji upravlja svijetom. Srž Zaratustrina učenja sadržana je u trojedinom putu dobrih misli, riječi i djela. Čovjek može slobodno birati način svoga djelovanja, ali svako djelo povlači posljedice u skladu s Ashom.