Pleter u umjetnosti i simbolici
Pleter i vitice s arheoloških ostataka uglavnom smatramo ukrasima koji su zadovoljavali estetske potrebe određenog vremena. No, u umjetnosti starih naroda svaki je ornament imao svoje značenje. Tako pleter najčešće simbolizira izvor života, ovladavanje oprečnim životnim silama i ravnotežu te vezu između nebeskih i zemaljskih snaga. Ovaj univerzalni simbol postoji u prirodi, kroz prošlost su ga različite kulture preuzimale jedna od druge i ostavile vlastiti prepoznatljiv pleter.
Simbolizam drevne Amerike
Uz sjajne pretkolumbovske civilizacije Srednje i Južne Amerike poput Teotihuacána, Maya, Tolteka, Azteka i Inka, cvale su i mnoge kulture. Sve su izražavale svoj svjetonazor kroz raznolike i složene simbole od kojih nam neki ostaju zagonetka, a mnogi su univerzalni i susrećemo ih i kod drugih naroda na suprotnim krajevima svijeta. Njihovi su mudraci imali prisan odnos s prirodom te su putem simbola iz prirode budili slutnje o nevidljivoj duhovnoj stvarnosti prema kojoj su usmjeravali čovjekovu svijest kako bi ostvario svoju svrhu i svoju sudbinu.
Simbolizam biljaka
Biljni svijet, temelj opstanka na Zemlji, ujedno je ukras i veličanstvo prirode. Kroz dugi suživot urastao je u ljudski svijet pa su cvijeće i drveće postali simboli za izražavanje čovjekovih osjećaja i ideja. Najstariji biljni simbol je Stablo života koje povezuje nebo i zemlju. Označava sam život, os svijeta, ali i Jedinstvo koje se grana u mnogostrukost. Sam životni ciklus biljaka usporediv je s razdobljima čovjekova života, dok je cvijet simbol vrlina i savršenstva koje treba doseći.
Zaboravljeni jezik simbola
Simboli nas prate u snu i na javi prenoseći duboki sadržaj koji nadilazi granice razuma i njegove logike. Takvi se sadržaji objavljuju u formi simbola jer riječi ne mogu izraziti njihovu dubinu i sve različite aspekte. Simbol prima i prenosi određenu snagu iz prirode i svemira posredstvom koje rezonira i u nama stvara odjek. On skriva i otkriva određene istine o čovjeku, prirodi, kozmosu i najprimjerenije nam približava nejasno naslućenu duhovnu stvarnost koja je ishodište svega.
Simboli nekad i danas
Simboli su pratili ljudska bića od njihovih dalekih početaka. Prisutni su i danas, iako ih dominantna znanstveno-tehnička racionalnost marginalizira. Posredstvom simbola dolazimo do dubljeg razumijevanja života i nas samih. Sveopća kriza suvremenog svijeta posljedica je našeg odvajanja od dimenzije dohvatljive jedino simbolima. Za cjelovitiji pogled na svijet potrebno je sjediniti racionalno i simboličko mišljenje kako bi se razjedinjeni svijet iznova ujedinio.
U mjesecu travnju – Sveti Juraj
Lik junaka koji savladava zmaja postoji od pamtivijeka širom svijeta. Kršćanska tradicija slavi sv. Jurja, rimskog vojnika iz Dioklecijanova doba koji umire kao mučenik, i štuje ga kao uzor viteštva, časnosti i požrtvovnosti, a slava mu počiva na savladavanju zmaja! Mitski motiv zmaja upućuje na arhetipsku borbu viteza u njegovom unutrašnjem biću i označava oslobađanje duše od njezinih okova, od tjelesnog "zmaja". Po uzoru na mitski obrazac, borba sa zmajem je i nastojanje ovladavanja našom vlastitom nižom prirodom.
Čudesan svijet minerala
Zlato i dragulji oduvijek su privlačili ljude svojim sjajem i čudesnom ljepotom, a ujedno su u njima slutili tajne moći. U antici i renesansi smatralo se da su pod utjecajem nebeskih tijela tisućama godina evoluirali u Zemljinoj utrobi do stanja savršenstva. Stoga su bili korišteni za ukrašavanje hramova, kraljevskih palača i izradu obrednih predmeta. Koristili su ih za privlačenje blagotvornih astroloških utjecaja, uspostavljanjem veza između nebeskog i zemaljskog svijeta.
Mojre – Zeusove kćeri suđenice
Novija povijest, a naročito moderni svijet snažno naglašavaju vrijednost slobode, no u čemu se ona zapravo sastoji? Prema grčkom mitu, čovjek je nemoćan pred Mojrama, Zeusovim kćerima suđenicama. One se pojave pri rođenju svakog čovjeka, ispredu nit njegova života pomoću prethodnih djela, odmjere njezinu dužinu te je na kraju prerežu. Bez obzira na sudbinu, čovjek ima slobodu volje i mogućnost izbora, te s tim vezanu odgovornost za svoje postupke.
Hore – čuvarice sklada
Grčke božice Hore, povezane s pojmom vremena i pravilnom smjenom godišnjih doba, predstavljaju božanski zakon i red, kako u prirodi tako i u društvu. Tijek sati ili godišnjih doba simbolično je opisan njihovim plesom kojim prate Apolonovo sviranje na liri. Budući da simboliziraju aspekte harmonije, zakona, pravde, morala, često su spominjane u antičkim tekstovima, a Homer ih opisuje i kao čuvarice nebeskih vrata.
Uranija – Muza astronomije
U antici su zvjezdoznanstvo i prirodoznanstvo bili istodobno znanost i umjetnost, a zaštitnica im je bila muza Uranija. Danas u vrevi svakodnevnice zaboravljamo da postoje nebo i zvijezde i zakoni koji vladaju univerzumom. Podignemo li pogled, vidjet ćemo čudesni svijet prepun života, u kojem je sve povezano sa svime. Mi dolje, zvijezde gore, nismo odvojeni svjetovi, njihova svjetla trepere u ritmu otkucaja našeg srca. Nebeska muza Uranija nadahnjuje na spoznaju tih nevidljivih veza u prirodi.
C. G. Jung – Čovjek koji je “vratio” simbole
Psiholog i psihijatar Carl Gustav Jung sam se nazivao istraživačem zagonetke ljudske duše. Tim tragom, proučava filozofiju, religiju, različita stara učenja i utemeljuje arhetipsku psihologiju. Otkriva da je nesvjesni dio čovjekova života ništa manje stvaran od svjesnog, te da iz kolektivno nesvjesnog potječu urođeni obrasci ponašanja ili arhetipovi. Posrednici između te dvije stvarnosti jesu simboli. Jung ističe važnost simbola u osvještavanju i oslobađanju od nesvjesnog na putu čovjekova nutarnjeg odrastanja i samospoznaje.
Danas sam vidjela more…
Pogled na more nikoga ne ostavlja ravnodušnim, bilo da blista u jutarnjem suncu ili se zlati u sutonu, bilo da miruje u bonaci ili bjesni u oluji. Moćno je i nepredvidivo, zastrašuje, zadivljuje i zove… Vezuje se uz prvobitnu materiju, u svojim njedrima čuva sjećanje na prošla vremena i na začetke života. Njegov široki beskraj ispunjava neizrecivom čežnjom, kao i zvjezdano nebo. More je simbol vječnosti i beskonačnosti koji u čovjeku budi pjesnika i filozofa.