Padmasambhava – “Iz Cvijeta Lotosa Rođen”
Nazivan "drugim Buddhom", Padmasambhava poput Buddhe odrasta u kraljevskoj palači okružen svim blagodatima te napušta raskošni dvorski život. Putuje sjevernom Indijom i uči od mnogih učitelja, da bi na kraju i sam postao poznat kao "Putujući učitelj". Na poziv tibetskog kralja dolazi na Tibet gdje širi Buddhino učenje u koje je utkao i neka od izvornih tibetskih vjerovanja te tako značajno utjecao na razvoj Vajrayane, temeljne grane tibetskog budizma.
Pleter u umjetnosti i simbolici
Pleter i vitice s arheoloških ostataka uglavnom smatramo ukrasima koji su zadovoljavali estetske potrebe određenog vremena. No, u umjetnosti starih naroda svaki je ornament imao svoje značenje. Tako pleter najčešće simbolizira izvor života, ovladavanje oprečnim životnim silama i ravnotežu te vezu između nebeskih i zemaljskih snaga. Ovaj univerzalni simbol postoji u prirodi, kroz prošlost su ga različite kulture preuzimale jedna od druge i ostavile vlastiti prepoznatljiv pleter.
Simbolizam drevne Amerike
Uz sjajne pretkolumbovske civilizacije Srednje i Južne Amerike poput Teotihuacána, Maya, Tolteka, Azteka i Inka, cvale su i mnoge kulture. Sve su izražavale svoj svjetonazor kroz raznolike i složene simbole od kojih nam neki ostaju zagonetka, a mnogi su univerzalni i susrećemo ih i kod drugih naroda na suprotnim krajevima svijeta. Njihovi su mudraci imali prisan odnos s prirodom te su putem simbola iz prirode budili slutnje o nevidljivoj duhovnoj stvarnosti prema kojoj su usmjeravali čovjekovu svijest kako bi ostvario svoju svrhu i svoju sudbinu.
Nova arheološka otkrića u Gvatemali
Desetljeća iskapanja u Gvatemali otvorila su nekoliko prozora u gustom prašumom stoljećima skriven svijet Maya. No laserska skeniranja tla iz zraka, koja otkrivaju trodimenzionalne strukture ispod prašumskog pokrova, vrata su u civilizaciju zapanjujućih razmjera, složenosti i sofisticiranosti te infrastrukture izvanrednije nego što se moglo zamisliti. Sva otkrića upućuju na visoko organizirano društvo već u njegovom pretklasičnom razdoblju što dovodi u pitanje prihvaćenu kronologiju i pretpostavke o starosti starih meksičkih civilizacija općenito.
O kulturi
Pojam kulture u modernom je svijetu obezvrijeđen i obično se poistovjećuje s popularnom umjetnošću i zabavom. No, kultura predstavlja sve ono što nas određuje kao ljude i obuhvaća sveukupno kreativno humano djelovanje izraženo kroz znanost, umjetnost, religiju i društvene odnose. Riječ "kultura" etimološki se odnosi na kultiviranje zemlje, ali i duha. S kulturom se ne rađamo, ona se usvaja, način je na koji se čovjek "kultivira" i oplemenjuje, a u suživotu s drugim ljudima ostvaruje smisao svojih životnih nastojanja.
Posvećeno božanskom prisutnošću
Čovjek tradicionalnih društava vjerovao je da su prirodu oblikovale božanske snage i da je zato prožeta sakralnošću. Otkrio je da se pojedina mjesta u prirodi izdvajaju po naglašenoj božanskoj prisutnosti i ta su mu mjesta postala sveta. Na tim su mjestima, sjecištima kozmičkih i teluričkih energija, podizana svetišta i održavane svečanosti koje su služile usklađivanju s ritmom prirode. Sveta su mjesta iskonski izraz čovjekove potrebe da se poveže s božanskim izvorom.
Drevni grad Nan Madol
Graditeljsko čudo na Tihom oceanu
Usred Tihog oceana, u Mikroneziji, nalaze se megalitske ruševine djelomično potopljenog Nan Madola. To drevno graditeljsko čudo izgrađen od bazalta sastoji se od zidina, svetišta, grobnica, labirinta kanala i objekata nepoznate namjene na devedesetak umjetnih otočića. O gradu nema pouzdanih pisanih izvora, dok usmene predaje nude različite verzije njegove povijesti. Za lokalno stanovništvo Nan Madol je i danas sveto i mistično mjesto gdje borave duhovi predaka. Provedeno je više istraživanja no pitanje je hoće li njegova tajna ikada biti razotkrivena.
Planinski lanac Kii u Japanu
Svetišta rasuta u planinama
U mnogim su kulturama planine smatrane boravištima bogova. Ipak, zemlja svetih planina je Japan. Planinski lanac Kii s brojnim šintoističkim i budističkim svetištima i uređenim hodočasničkim putevima dio je svjetske kulturne baštine. Svetišta, od kojih su neka osnovana još u 9. stoljeću, bila su povezana hodočasničkim rutama sa starim prijestolnicama, ali i međusobno, potvrđujući tako skladno prožimanje dviju religija. Ove su planine još uvijek dio žive kulture Japana.
Kami – duhovi prirode
Japanska šinto tradicija temelji se na ideji da je sva priroda živa i da duhovi prirode, kami, borave u svemu vidljivom i nevidljivom. Šinto, u doslovnom značenju Put kamija, štuje duhove predaka, prirodu i prirodne pojave. Ta su se drevna vjerovanja sačuvala kroz stoljeća i snažno su utjecala na ljubav Japanaca prema prirodi te i danas ostaju usko povezana s japanskim sustavom vrijednosti. Slične poglede nalazimo i u drugim starim tradicijama, ali i u vječnoj filozofiji da je priroda božanski odraz.
Simbolizam biljaka
Biljni svijet, temelj opstanka na Zemlji, ujedno je ukras i veličanstvo prirode. Kroz dugi suživot urastao je u ljudski svijet pa su cvijeće i drveće postali simboli za izražavanje čovjekovih osjećaja i ideja. Najstariji biljni simbol je Stablo života koje povezuje nebo i zemlju. Označava sam život, os svijeta, ali i Jedinstvo koje se grana u mnogostrukost. Sam životni ciklus biljaka usporediv je s razdobljima čovjekova života, dok je cvijet simbol vrlina i savršenstva koje treba doseći.
Razotkrivanje maske
Maska doslovno i metaforički prekriva ili skriva čovjekovo lice. Kroz prošlost su se koristile u mnogim kontekstima, od vjerskih i kulturnih do terapeutskih i obrazovnih. U antičkom teatru riječ za masku koju je glumac nosio na pozornici kao i ulogu koju je igrao, bila je persona. Jung je personom nazvao masku kojom se predstavljamo u javnosti. Na tom tragu, uloga maske je podsjetiti čovjeka na njegov pravi identitet i potaknuti ga na razotkrivanje svoje božanske prirode.
Perzej – Kako se postaje herojem?
Mitski heroj Perzej, trajna inspiracija i motiv umjetnicima, ovjekovječen je i u zviježđu koje nosi njegovo ime. Kao i svi heroji, dvojne je prirode, smrtne i besmrtne, podložan slabostima, dok istodobno posjeduje neizmjernu snagu. Dug put prepun izazova i kušnji koji mu je namijenila sudbina budi u njemu dotad nepoznate snage i vodi nutarnjoj transformaciji. Vraća se kao pobjednik donoseći blagostanje svom gradu. Mit o Perzeju simboličkim jezikom govori o načinu čovjekova ostvarenja.