Platon – Stranica 5 – Nova Akropola

Sokrat – ili kako se postaje filozof?

Categories: Filozofija|Tags: 11-2023, Alkibijad, Atena, Daimon, Delfi, demokracija, dijalektika, dijalog, Dobro, dostojanstvo, Fernand Schwarz, filozofija, hoplit, istinito, izgnanstvo, Ksenofon, lijepo, majeutika, Mario Milas, melankolija, mudrost, neznanje, nutarnja sloboda, nutarnji glas, Peloponeski ratovi, Periklo, Pitija, Platon, pravedno, primaljstvo, savjest, Silen, smrt, sofisti, Sokratove metode, Sparta, stara Grčka, svijest, transformacija, vrlina, zlatno doba Grčke|

Sokrat je ostavio dubok trag na zapadnu filozofiju bez ijednog zapisa. Nije izgradio ni filozofski sustav niti je držao zaokružena predavanja; služio se umijećem raspravljanja u živom razgovoru. Svoje je sugrađane poticao na kritičko razmišljanje, nutarnje preispitivanje i razotkrivanje samoobmana jer bez ispravnih uvida nema ispravnog djelovanja. Priznavanje vlastitog neznanja, tragom njegove izreke Znam da ništa ne znam, polazište je za učenje koje otvara put filozofiji i samospoznaji.

Dva polariteta edukacije

Categories: Aktualno|Tags: 10-2023, aspekt sjene, C. G. Jung, društvo, educare, educere, Josip Matković, Nelson Mandela, nutarnji razvoj, obrazovanje, obrazovni standard, odgajatelji, Platon, prirođeni potencijali, Sabine Leitner, zakon polariteta|

U današnjim polarizirajućim vremenima obrazovanje kao prijenos znanja, vještina i iskustava na sljedeću generaciju čest je predmet nesuglasica. Dok su škole nekada oblikovale i obučavale djecu kako bi ih se uklopilo u društvenu sredinu, s naglaskom na stjecanje potrebne razine kvalifikacije, današnje "mekše" obrazovanje više je usmjereno na buđenje i izvlačenje prirođenog potencijala djeteta. Međutim, oba polariteta imaju svoju vrijednost i trebaju se međusobno dopunjavati.

Empatija – dragocjena ljudska kvaliteta

Categories: Psihologija|Tags: 07-2023, Aristotel, brahmavihare, budizam, daya, duboka empatija, emocije, emocionalna empatija, filozofija, intersubjektivnost, Kant, kognitivna empatija, kršćanstvo, Martin Buber, međuljudski odnosi, mentalno zdravlje, milosrđe, Nikša Đerek, Platon, plitka empatija, prosvjetljenje, psihologija, razum, religija, simpatija, suosjećanje|

Pojam empatije, aktualiziran krizom kroz koju prolazimo, označava suosjećanje kao sposobnost uživljavanja u emocionalna stanja, mišljenje i ponašanje drugih ljudi. Suosjećanje nalazimo u središtu svih religijskih i etičkih tradicija koje nalažu da postupamo prema drugima onako kako želimo da se postupa prema nama. Djelotvorno suosjećanje olakšava dublje povezivanje i razumijevanje drugih, a time i nas samih, ključ je suživota i ostvarenja čovjekove ljudskosti.

Gdje stanuje duša?

Categories: Psihologija|Tags: 01-2023, bolest, duh, duhovna sfera, Duša svijeta, egocentrizam, egoistične želje, emocionalni, fitnes, fizičko-osjetilna sfera, Hannes Weinelt, ja, Jorge Angel Livraga, kozmos, kult tijela, mentalni obrasci, nagoni, nutarnja praznina, nutarnja punina, obrazovanje, osjetilna percepcija, osobni ego, Paracelzus, plastična kirurgija, Platon, ritam života, Ružica Mesić, samoiscjeljenje, samooptimiziranje, samoostvarenje, samopotvrđivanje, starost, strah od smrti, tijelo, transhumanizam, vrijeme, wellness, zdravlje, životne kušnje|

U svijetu kojim vladaju znanstveni duh i razum čini se da nema mjesta za "dušu". Pojam duše iščezava iz znanstvenog diskursa u korist pojma "ja". Čovjek usredotočen na "ja" i "sebe" orijentiran je na izvanjsko i površno čime se udaljava od svoje biti koja je duhovne prirode. Okrećući se svojoj nutrini, ne gubi se u perifernom već uviđa svrhu i smisao svega, povezuje se s ritmom života i doživljava nutarnju puninu. Usmjerenost na dušu očovječuje ljudsko biće i zato je važno vratiti pojam duše u prirodoznanstvenu sliku svijeta.

Plotin – Osnivač neoplatoničke škole

Categories: Filozofija|Tags: "kozmička trijada", 11-2022, Aleksandrija, Amonije Sak, antička kultura, Biljana Popović, Bog, budizam, car Galijen, car Gordijan III., Dobro, duh, duša i tijelo, Duša svijeta, eklektički pristup, emanacija, Eneade, etika, Eustohije, filozofija, filozofski grad Platonopolis, inteligibilni plan, Jedno, Klement Aleksandrijski, Kreacija, Likopolis, makrokozmos, mikrokozmos, misterijska središta znanja, nous (duh), oko duše, Orfej, Origen, osjetila, osjetilni i nadosjetilni svijet, Pitagora, Platon, Plotin, Porfirije, religija, Rim, theodidaktos, univerzalno bratstvo, univerzum, vedantizam, vizije, vrline, zoroastrizam|

Plotinova škola, nastala s početkom kraja antičke civilizacije, nazvana je neoplatoničkom jer se uglavnom temeljila na Platonovoj filozofiji. U središtu njegove filozofije nalazi se Jedno, korijen svega vidljivog i nevidljivog, iz kojeg emanacijom proizlazi kozmička trijada, a iz nje postupno svijet kao cjelina. Odraz te trijade u čovjeku su um, duša i tijelo. Djelatnost duše nije briga o tijelu, nego da ne zaboravi odakle dolazi i kamo ide te da se pročišćenjem kroz vrline vrati svom božanskom izvoru – Jednom.

Različiti načini razmišljanja

Categories: Aktualno|Tags: 06-2022, Albert Einstein, analitičko razmišljanje, analogno razmišljanje, AskPhilosophy, intuitivni um, Ksenija Nikčević, logičko razmišljanje, Platon, poetsko razmišljanje, racionalni um, Sabine Leitner, Steve Jobs, Teetet|

Naše je doba obilježeno prenaglašenom dominacijom znanosti, tehnike i racionalnosti. Pridajemo previše važnosti racionalnom, logičkom, kritičkom razmišljanju. To utire put beživotnom svijetu i čovjeku. Zato je racionalno razmišljanje potrebno uravnotežiti razmišljanjem srcem, odnosno proširiti ga i produbiti intuitivnim, analognim i poetskim razmišljanjem. To će nam omogućiti da postanemo moralna ljudska bića i da se približimo mudrosti i misteriju života.

Botticelli – filozof ljubavi

Categories: Umjetnost|Tags: 05-2022, Alberti, Alessandro (Sandro) Filippi, Angelo Poliziano, Božanstvena komedija, Dante, Filippo Lippi, firentinska Platonička akademija, Gozba, ideal lijepog, Isabelle Ohmann, Leonardo da Vinci, Marsilio Ficino, neoplatonizam, Platon, Poklonstvo Mudraca, Portret djevojke, proljeće, Rađanje Venere, Veličanstvena Madona, Verrochijeva radionica, Vesna Perhat|

Sandro Botticelli, talijanski slikar rane renesanse, uglavnom se bavio kršćanskim temama, no njegova remek djela Proljeće i Rođenje Venere nadahnuta su klasičnom mitologijom. Te slike istančane ljepote i bogatog simbolizma uprizorenje su načela neoplatoničke filozofije u čijem su središtu pozornosti ljepota i ljubav. Snažan podstrek za to dobio je u firentinskoj Platoničkoj akademiji koja je okupljala umjetnike, pisce, znanstvenike. Botticelli poput renesansnog maga čini da se kroz ono lijepo pojavi duhovno koje uzdiže dušu iz materijalnog u bezvremeni božanski svijet.

Dvarka – Indijska Troja

Categories: Zanimljivosti|Tags: 02-2022, Andrej Praček, Atlantida, Dvarkadhish, Harivamsha, Kali juga, Kralj Dvarke, Krišna, Mahabharata, Marine Archeology Unit (MAU), Platon, potop, Purane, Saurashtra, Višnu|

Stari sanskrtski tekstovi govore o sedam svetih gradova hinduizma, među njima je i Dvarka, Krišnina prijestolnica. Prenose i to da je grad nakon Krišnine smrti, kad je nastupilo razdoblje Kali juge, potonuo u more… Dugo je smatran mitskim, no podvodnim istraživanjem uz obalu današnje Dvarke, koja je i danas mjesto hodočašća, otkriveni su ostaci potonulog grada. Njegovo je otkriće podsjetnik na valove života koji donose i odnose prizore s pozornice svijeta i tako ga ciklički obnavljaju.

Filozofija VUCA svijeta

Categories: Aktualno|Tags: 12-2021, Ambiguity, Aristotel, biotehnologija, budistička filozofija, Complexity, domino efekt, Dvosmislenost, filozofija, Julian Scott, Keats, Marko Aurelije, Melanija Rogar, Neizvjesnost, Nestalnost, Oda slavuju, pandemija Covid-19, Platon, potrošačko društvo, Robert Burns, Simone de Beauvoir, Složenost, umjetna inteligencija, Uncertainty, Volatility|

Nestalan, neizvjestan, složen i dvosmislen svijet značenje je akronima VUCA kojim je američka vojska okarakterizirala svijet po završetku hladnog rata. Akronim je preuzeo poslovni svijet za opis promjenjivog, nepredvidljivog poslovnog okruženja. Ipak, osim rijetkih povijesnih razdoblja mira i blagostanja, svijet je oduvijek takav. Filozofski gledano, on nam je kao takav namijenjen sa svrhom i razlogom, da bismo potražili oslonac u vlastitoj nutrini, prepoznali neprolazne vrijednosti i dokučili smisao Života.

Sokratovo prijateljstvo

Categories: Filozofija|Tags: 11-2021, Daimon, Delfsko proročište, dijalektika, Elidska, filozofija, Jerko Grgić, Kinička, Kirenska, Ksenofont, majeutika, Megarska, Obrana Sokratova, Platon, Platonska filozofska škola, Sokrat, Uspomene o Sokratu, Znam da ništa ne znam|

Sokrat nije ostavio ništa zapisano i nije utemeljio filozofsku školu, no ipak je ostavio duboki trag u povijesti europske filozofije. Neumorno vodeći razgovore na atenskim ulicama sa svojim sugrađanima različitih dobi, položaja i zanimanja, prijateljski ih je poticao na usavršavanje u vrlini te na pronalaženje odgovora na pitanje kako treba živjeti. Nastojao ih je uvjeriti da se sreća ne nalazi u izvanjskim dobrima, nego da je svatko treba tražiti unutar sebe jer o tome ovisi sreća zajednice kao cjeline. U tome je ostao dosljedan do smrti.