Platon – Stranica 6 – Nova Akropola

Filozofija VUCA svijeta

Categories: Aktualno|Tags: 12-2021, Ambiguity, Aristotel, biotehnologija, budistička filozofija, Complexity, domino efekt, Dvosmislenost, filozofija, Julian Scott, Keats, Marko Aurelije, Melanija Rogar, Neizvjesnost, Nestalnost, Oda slavuju, pandemija Covid-19, Platon, potrošačko društvo, Robert Burns, Simone de Beauvoir, Složenost, umjetna inteligencija, Uncertainty, Volatility|

Nestalan, neizvjestan, složen i dvosmislen svijet značenje je akronima VUCA kojim je američka vojska okarakterizirala svijet po završetku hladnog rata. Akronim je preuzeo poslovni svijet za opis promjenjivog, nepredvidljivog poslovnog okruženja. Ipak, osim rijetkih povijesnih razdoblja mira i blagostanja, svijet je oduvijek takav. Filozofski gledano, on nam je kao takav namijenjen sa svrhom i razlogom, da bismo potražili oslonac u vlastitoj nutrini, prepoznali neprolazne vrijednosti i dokučili smisao Života.

Sokratovo prijateljstvo

Categories: Filozofija|Tags: 11-2021, Daimon, Delfsko proročište, dijalektika, Elidska, filozofija, Jerko Grgić, Kinička, Kirenska, Ksenofont, majeutika, Megarska, Obrana Sokratova, Platon, Platonska filozofska škola, Sokrat, Uspomene o Sokratu, Znam da ništa ne znam|

Sokrat nije ostavio ništa zapisano i nije utemeljio filozofsku školu, no ipak je ostavio duboki trag u povijesti europske filozofije. Neumorno vodeći razgovore na atenskim ulicama sa svojim sugrađanima različitih dobi, položaja i zanimanja, prijateljski ih je poticao na usavršavanje u vrlini te na pronalaženje odgovora na pitanje kako treba živjeti. Nastojao ih je uvjeriti da se sreća ne nalazi u izvanjskim dobrima, nego da je svatko treba tražiti unutar sebe jer o tome ovisi sreća zajednice kao cjeline. U tome je ostao dosljedan do smrti.

Obrazovanje i tehnologija

Categories: Aktualno|Tags: 10-2021, Facebook, Gurpreet Virdee, Heinrich Zimmer, informatika, internet, Josip Matković, komunikacija, obrazovni sustav, Platon, računalne igre, Twitter|

Obrazovanje je postalo nepovratno isprepleteno s tehnologijom koja ima ogromne prednosti u motiviranju mladih. Za svako nastavno područje postoji obilje internetskih stranica, interaktivnih igara i video sadržaja. No, to ima i negativne strane. Mladi izravnu komunikaciju smatraju sve težom, a sve veća zaokupljenost tehnologijom umanjuje im mogućnost dragocjenog boravka u prirodi. Upitno je i jesu li moderne generacije zahvaljujući tehnologiji obrazovanije jer pravo je obrazovanje daleko dublje od prikupljanja informacija.

Estetska inteligencija

Categories: Psihologija|Tags: 09-2021, arhetip ljepote, Dijana Kotarac, Diotima, estetika, estetske navike, filozofija, Gozba, ljepota, percepcija ljepote, Platon, Sabine Leitner|

Iako se govori o različitim vrstama inteligencije, filozofski gledano, inteligencija kao sposobnost razboritog prosuđivanja, razlučivanja trajnog od prolaznog, odnosi se na sva područja života. Estetska inteligencija je sposobnost razabiranja ljepote u njezinim raznolikim izrazima. Razvijanje estetske inteligencije omogućuje nam da zamjećujemo više ljepote, da ljepotom oplemenimo naš život, damo mu smisao i više ga volimo.

Grčki misteriji

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 09-2021, Apolon, Atena, bogovi, božanstva, Daliborka Kiković, Delfi, Demetra, Dioniz Bakho, Dioniz Zagrej, Eleuzina, eleuzinski, Eshil i Sofoklo, Fidija, grčka religija, Had, Helije, Herodot, Himna Demetri (Homer), intuicija, Kelej, Klement Aleksandrijski, Kora, kozmičke snage, Lizip i Praksitel, Majka Zemlja, metempsihoza, obnova života, Olimp., Orfej, orfički misteriji, Orfičko učenje, Periklo, Perzefona, Platon, samotrački, seljenje duše, snage prirode, Solon, tebanski, Telesterion, Temistoklo, Triptolem, Zeus|

Grčki misteriji, nekad živo srce stare Grčke, iznjedrili su ono što nam je danas poznato kao grčka umjetnost i grčka filozofija. Prema Herodotu, misteriji su potekli od Orfeja koji je od Apolona dobio liru sa sedam žica… Postojali su samotrački, eleuzinski, tebanski, orfički i drugi misteriji, a svrha im je bila ista: spoznaja zajedničkog izvora svega i besmrtnosti duše. Misteriji su bili u izravnoj vezi sa životom, jer je ono doživljeno u misterijima tražilo i nalazilo svoj izraz u ovom svijetu.

Aksiomi kozmologijskog modela u Timeju

Categories: Ex libris|Tags: 07-2021, aitia, ananke, Antun Musulin, četiri elementa, Demijurg, Dobro, doxa, Duša svijeta, eidos, episteme, F. Walter Meyerstein, grčka kozmologija, idea, inteligibilni oblici, Inventing the universe, khora, kozmologijski aksiomi, Luc Brisson, M. Heidegger, model Big Bang, model univerzuma, nous, Platon, poliedri, psukhe, suvremena kozmologija, Timej, Vlasta Nedela|

Pitanje nastanka svemira oduvijek je okupiralo čovječanstvo. Jedan od ranih modela nastajanja i razvoja svega postojećeg nalazimo u Platonovom Timeju. Povjesničar filozofije i antropolog Luc Brisson i filozof moderne znanosti Walter Meyerstein u knjizi Inventing the Universe rekonstruiraju Platonovu kozmologiju te paralelno istražuju modernu znanstvenu kozmologiju izvodeći niz aksioma.

Odgoj u antičkoj Grčkoj

Categories: Psihologija|Tags: 07-2021, Akademija, Amalija Kranjec Markešić, Antisten, Atena, Diogen Sinopljanin, država, enkyklios paideia, epheb, filozofija, filozofske škole, gimnastika, grammatikos, grammatistes, gymnasioni, Herodot, Homer, homeridi, ireni, kitharistes, Likurg, misteriji, muzika, paidagogos, palaistre, Pauzanije, Periklo, Platon, Plutarh, Sokrat, Solon, Sparta, stoička škola, Usporedni životopisi, Zakoni, Zenon s Cipra|

Grčki filozofi i državnici poklanjali su veliku pažnju odgoju i obrazovanju djece i mladih, kao jednom od najvažnijih državnih zadataka. Odgoj se zasnivao na gimnastici usmjerenoj na postizanje tjelesne čvrstoće i izdržljivosti te na muzici koja je imala ulogu buđenja nutarnjih vrijednosti. Ipak, glavni predmet podučavanja bila je etika – znanje o čovjekovim dužnostima. Mlade se učilo cijeniti i razvijati vrline kako bi ideale dobrog i lijepog mogli ostvarivati za dobrobit zajednice.

Muze

Categories: Simbolizam|Tags: 06-2021, Apolon, Eneade, Erato, Euterpa, Gea, Heziod, inspiracija, Klio, Kron, Majka Zemlja, Meleta, Melpomena, Mnema i Aeda, Mnemozina, muzej, muzika, Nataša Žaja, Olimp., Orfici, orfičke himne, Platon, Polihimnija, Postanak bogova, Sapfo, Talija, Terpsihora, Titani, Uran, Uranija i Kaliopa, Zeus|

Muze, zajedničko ime za devet božica sklada i zaštitnica mnogih božanskih i ljudskih stvaralačkih umijeća, kćeri su najvišeg boga Zeusa i božice pamćenja Mnemozine. Stvorene su nakon velike mitske bitke kako bi pjesmom slavile uspostavu božanskog reda i zakona. Njihovu su zaštitu i stvaralačko nadahnuće prizivali umjetnici i filozofi antičkog svijeta, a danas su ostale sačuvane u riječima muzika i muzej. No, nisu iščezle iz našeg svijeta, one i dalje hrane duše prijemčivih za plemenito i uzvišeno.

Izvori plesa

Categories: Umjetnost|Tags: 02-2021, Ahilej, Artemida, Atena Palada, bharatanatija, bog Brahma, bog Šiva, božica Hathor, crveni ples, Dendera, deši, Dioskuri, Eros, geran, indijski klasični ples, Kastor i Poluks, kathak, kathakali, kozmički ples, kretska kultura, Lada Ilić Puharić, lasja, manipuri, margi, minojska kultura, mit o Tezeju i Arijadni, Natjašastra, Parvati, piriha, Platon, ples karijatida, ples Kureta, ples u drevnim kulturama, praples, ritam prirode, strogi ples, tandava, Vede, Zakoni|

Ples je oduvijek i posvuda bio sastavni dio sakralnih svečanosti i predstavljao način ostvarenja veze s ritmom prirode. Pripisivalo mu se božansko porijeklo i povezivalo ga se s prvobitnim pokretom stvaranja univerzuma. Odrazom tog praplesa Grci su smatrali i putanje zvijezda, što su nazivali "kozmičkim plesom". Ples je bio način nadilaženja trenutne stvarnosti i obnavljanja snage za započinjanje novog ciklusa života, bilo na nebu ili na zemlji.

Aktualnost Platonove dijalektike

Categories: Filozofija|Tags: 11-2020, dijalektika, Hannes Weinelt, kriteriji, majeutika, Marta Levak, mudrost, Platon, Sokrat|

Što je dobro, pravedno, lijepo itd., pitanja su s kojima je Sokrat suočavao svoje sugrađane te im dijalektičkim putem pomagao doći do ispravnih spoznaja. Platon razrađuje dijalektiku u stupnjevit put traženja istine koji čovjeka usmjerava prema ideji dobra. Put počinje priznavanjem neznanja te vodi preko oslobađanja od površnog mnijenja do konačnog razumijevanja stvari i odnosa. Uz upitne kriterije današnjice koji nesvjesno upravljaju našim odabirima, potrebno je oživjeti dijalektiku koja unosi misaoni red i vraća nas trajnim vrijednostima.