sunce – Nova Akropola

Zaratustra – O prirodi dobra i zla

Categories: Ex libris|Tags: "dobre misli, 01-2026, Ahura Mazda, Asha, besmrtnost duše, čovjek, čovjekoljublje, dobra djela, dobre riječi, Dobro, Dragan Savović, drevni Iran, istina, istraživački um, karakter, mazdaizam, molitve, monoteistička religija, moralna čistoća, mudrost, muzika, nebo, O prirodi dobra i zla, Parsi, plemeniti život, politeistička religija, priroda, prolazno, Put ispravnosti, simbol svjetlosti, smrt, sreća, sunce, svemir, vatra, vječna vatra, vječno, vjera, vrijeme, zakon, Zaratustra, zdravlje, zemlja, zlo, znanje, zoroastrijanci, zoroastrijanski hramovi, zviježđe|

Zaratustra reformira staroiranski mazdaizam u monoteističku religiju s vrhovnim bogom Ahura Mazdom. U vidljivom svijetu Ahura Mazdu predstavlja na nebu Sunce, a na zemlji vatru te otud u zoroastrizmu kult vatre, simbola svjetla. Središnje mjesto u njegovu učenju zauzima Asha, put dobra, kozmičkog reda i morala. Zaratustra uči da razlika između dobra i zla nije čovjeku dana rođenjem, već se stječe učenjem i da ljudi biraju strane svojim mislima, riječima i djelima.

Gotičke katedrale – Tragovi vječnosti

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 'religare', 12-2025, alkemija, Amiens, antička tradicija, antička znanja, apostoli, Arapi, Atila Barta, Beauvais, Biblija, Bourges, Chartres, Crna Gospa, Djevica Marija, dogme, graditeljstvo, hodočašća, hodočasnici, hram, Kanon, Katedrala Notre Dame, kiparska umjetnost, kontrafori, kraljevstvo nebesko, kripte, Krist, krstionica, labirinti, Laon, Le Mans, matematika, nebo, obrt, Pariz, podzemni svijet, portali, rana gotika, Reims, religija, reljefi, renesansa, Rimsko Carstvo, romanika, sakralna arhitektura, sakralna aritmetika, samostani, Sens, šiljati luk, simbolika, srednji vijek, St. Denis, sunce, sveta mjesta, Sveta Zemlja, svjetlo, svodovi, templarski red, umjetnost, vitraji, zemlja, zlatna proporcija, zlatni rez, zodijak, zviježđe Djevice|

Veličanstvene vertikalnosti, gotičke katedrale sinteza su matematičkih i astronomskih spoznaja te graditeljskih i obrtničkih umijeća nadahnutih najdubljim religijskim osjećajima. Svojim podzemnim kriptama, zagonetnim labirintima, grandioznim portalima, stupovima i svodovima te magičnom svjetlošću vitraja koja obasjava njihovu unutrašnjost, omogućavaju susret čovjeka s vlastitom biti, usmjeravajući ga prema vječnosti.

Plesovi u krugu

Categories: Umjetnost|Tags: 12-2025, arhetip, Balkan, ceremonije, četiri elementa, Chevalier-Gheerbrant, dr. Maria-Gabriele Wosien, etnomuzikolog Marijan Rudel, godišnja doba, jedinstvo, koreograf Bernhard Wosien, krug, Lidija Šustek, molitva, narodni plesovi, obredne svečanosti, planeti, ples, Ples srca, Plotin, pokret, priroda, ritam, Rječnik simbola, Rumi, sakralnost, simbol, solarna božanstva, središte, Sunčani ples, sunce, sveta mjesta, univerzum, vatra, voda, zemlja, Zrak|

Ples, izvorno obrednog karaktera, bio je način održavanja veze između zemlje i neba, a svaki drugi oblik plesa iz njega je izveden. Njemački učitelj baleta i koreograf Bernhard Wosien u narodnim je kolima prepoznao arhetipsku snagu plesa u krugu, na temelju kojeg je osmislio moderni oblik svetog plesa. Ples u krugu oživotvoruje kolo života, vječno kretanje oko njegova središta, te budi sjećanje na prvotno jedinstvo i povezanost s božanskim.

Simbolizam drevne Amerike

Categories: Simbolizam|Tags: 08-2025, Aleksandar Makedonski, Antropološki muzej u Limi, Anubis, Arheološki muzej u Limi, Arthur Posnansky, Azteci, Babilon, Bastet, bog Dagon, bog kiše Tlaloc, bog Narajan, bog vjetra, bog zemljotresa Ollin Tonatiuh, Bolivija, čaplja, četiri sunca, Chavín, Chavinska ploča, Chibche, Chichen Itza, Čile, civilizacija Chimu, coatl, Cuchillón de Chavín, čvornato pismo, deva, dinastija Han, dr. Lumbreras, Egipat, Ekvador, figurice cuchimilco, geološki pokreti, germanska mitologija, gordijski čvor, Hanuman, Hermes, Hram grmljavine, Huehueteotl, Huitzilopochtli, ikonografija, Inke, inteligencija, Izida, jaguar, jezero Titicaca, Jorge Angel Livraga, Južna Amerika, Kabala, kaducej, keramika, kolibrić, Kon, kozmička Majka, kozmički jaguar, Ksenija Nikčević, kultura, kultura Chancay, kultura Maranjon, kultura Nazca, kultura Paracas-pećina, kulture Moche, kulturna žarišta, kvinkunks, Laurette Sejourné, lik mačke, lik majmuna, ljama, Marija, Mau, Maye, Meksička dolina, Meksiko, Merkur, Mjesec, Muzej Larco Herrera, Nefesh, obredni pehari, Okrugli hram, Pachacutec, Palenque, Paracas, Paracas-nekropola, pastofor, Peru, posude kero, psihopomp, quetzal, Quetzalcoatl, Quilla, Ramajana, simbol, Srednja Amerika, Stela Raimondi, sunce, svastika, svijest, Teotihuacán, Tiahuanaco, Tlalocan, Tolteci, Torov čekić, univerzum, Uxmal, Venera, Viracocha, Vrata Sunca, Xólotl, Yucatan, ženski princip, zmija, Zvijezda Danica, zviždeće posude|

Uz sjajne pretkolumbovske civilizacije Srednje i Južne Amerike poput Teotihuacána, Maya, Tolteka, Azteka i Inka, cvale su i mnoge kulture. Sve su izražavale svoj svjetonazor kroz raznolike i složene simbole od kojih nam neki ostaju zagonetka, a mnogi su univerzalni i susrećemo ih i kod drugih naroda na suprotnim krajevima svijeta. Njihovi su mudraci imali prisan odnos s prirodom te su putem simbola iz prirode budili slutnje o nevidljivoj duhovnoj stvarnosti prema kojoj su usmjeravali čovjekovu svijest kako bi ostvario svoju svrhu i svoju sudbinu.

Posvećeno božanskom prisutnošću

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2025, Aboridžini, akupunktura, Alexander Thom, Angkor Wat, antropolog, Apsu, astronomski opservatorij, Atum (Ra), Avebury, babilonska mitologija, bogovi, Bouar, božanstva, ceremonijalna središta, dolmeni, duhovna dimenzija, duša, egipatska mitologija, ekvinocij, Eneade, geofizičke energije, Geografija, geotermalne aktivnosti, Harrapa, hijerofanija, hodočašća, hram, Istok, Ivica Rosić, Japan, Kabala, kipovi, kompleks hramova, Kurush Dordi, magnetska strujanja, megaliti, menhiri, Mircea Eliade, mitologija, Mjesec, moai, molitve, obredi, omjeri, planine, plemenske inicijacije, Plotin, podzemne vode, priroda, prirodni fenomeni, proporcije, prvobitni ocean (Nun), religijske svečanosti, sakralna arhitektura, sakralna geometrija, Seneka, simboli, solsticij, Sthapatya Veda, Stonehenge, sunce, sveta mjesta, svetišta, Tatetsuki, telurička strujanja, Tiamat, tradicija, univerzum, Uskršnji otok, zrcalo|

Čovjek tradicionalnih društava vjerovao je da su prirodu oblikovale božanske snage i da je zato prožeta sakralnošću. Otkrio je da se pojedina mjesta u prirodi izdvajaju po naglašenoj božanskoj prisutnosti i ta su mu mjesta postala sveta. Na tim su mjestima, sjecištima kozmičkih i teluričkih energija, podizana svetišta i održavane svečanosti koje su služile usklađivanju s ritmom prirode. Sveta su mjesta iskonski izraz čovjekove potrebe da se poveže s božanskim izvorom.

Harmonija sfera Johannesa Keplera

Categories: Znanost|Tags: 02-2025, Almagest, Apolonije, Aristarh, astrolog, astronom, Astronomia Nova (Nova astronomija), astronomija, brzina planeta, car Svetog Rimskog Carstva, De Stella Nova in pede Serpentarii (O novoj zvijezdi u stopalu Zmijonosca), deferent, Dioptrice (Dioptrija), dodekaedar, doktorima i filozofima, ekscentricitet, Emir Mujić, epicikl, Galileo, geocentrična slika svijeta., geometrijska optika, geometrijski zakoni, glazba, glazbena ljestvica, gravitacija, gravitacijska sila, grčki matematičari, harmonični tonovi, harmonija, Harmonije svijeta, harmonijski odnosi, heliocentrična teorija, horoskopi, II. Keplerov zakon, III. Keplerov zakon, ikosaedar, izdužene elipse, Jupiter, Kalifornijski tehnološki institut, Keplerova zvijezda ili Supernova 1604. I. Keplerov zakon, kocka, Kopernik, kružnica, kvadrat, ljepota, magnetske sile, makrokozmos, Mars, matematičar, Maulbronnu, Merkur, mikrokozmos, Mjesec, muzika sfera, Mysterium Cosmographicum (Kozmički misterij), natalne karte, Newton, Nikola Kuzanski, O sigurnijim temeljima astrologije, oktaedar, ophodna vremena (T) planeta, opis noćnog neba, otok Hven, pet Platonovih tijela, peterokut, piramida (tetraedar), pitagorejsko učenje, planetarne staze, planeti, podudarnosti, Posredni treći čovjek ili Upozorenje teolozima, prividno gibanje planeta, protestantsko sjemenište, Ptolemej, red, renesansa, Rudolf II., Saturn, sfera, signatura rerum, simetrija, solarni logos, spojnica planet-Sunce, srednji vijek, staze, sunce, supernova, Sveučilište u Tübingenu, teleskop, tonski raspon, tranzit Venere, trokut, Tycho Brahe, učenje o znakovima stvari, Venera, Weil der Stadt, zakon gravitacije, zakoni o gibanjima planeta, zemlja, Zemljina orbita, zviježđe Zmijonosac (Ophiuchus), zvjezdarnica Uraniborg|

Astronom i matematičar Johannes Kepler, gorljivi istraživač kozmičkih misterija, najpoznatiji je po zakonima o gibanju planeta. Njegovo je otkriće bilo važan dokaz u korist heliocentrične slike svijeta. Ponesen pitagorejskim učenjem o muzici sfera, u gibanju nebeskih tijela otkrio je harmonijske odnose koji postoje u glazbi. Smatrao je da planeti, gibajući se oko Sunca, emitiraju neku vrstu glazbe, što je nazvao "pjesmom koju kozmos pjeva svom gospodaru i središtu, solarnom logosu".

Novogodišnje odluke i snaga volje

Categories: Aktualno|Tags: 01-2025, bog Janus, dobrota, entuzijazam, godišnja doba, Instagram, introspekcija, istina, Iva Sladović, izazov, Januar, ljepota, ljudski duh, Malini Nair, Nova godina, odluka, optimizam, prijelaz, selfie, snaga volje, spirala života, sunce, vrline, zimski solsticij, životni ciklusi|

Početak nove godine prilika je za refleksiju o prethodnoj, za izvlačenje pouka i donošenje odluka za mijenjanje nabolje. No, u vremenu kada se prevelika pažnja obraća izvanjskoj strani života, kod planiranja novogodišnjih odluka važno se uzdignuti iznad prolaznosti i odabrati one koje potiču na rast i razvoj jer rođeni smo da se ostvarimo kao ljudska bića. Odluka da se nešto promijeni tek je početak, izazov je ustrajati i ostvariti zacrtani plan vježbanjem snage volje.

Zaboravljeni jezik simbola

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2024, alegorija, C. G. Jung, čovjek, duša, Egipćani, eidolon, G. Bachelard, G. Durand, G. Massey, H. Corbin, hijerofanija, inspiracija, intuicija, J. Chevalier, Jelena Sikirić, kozmos, kult Mjeseca, kultura, lunarni simbol, M. Eliade, mačka, Mali princ, Mau, mikrokozmos, mitologija, Mjesec, podsvijest, pokretač, Posrednik, priroda, profano, Psiha, R. Becker, religija, rezonancija, Rječnik simbola, sjećanje, slutnja, St. Exupery, sunce, svetinja, sveto, sveto i profano, svijest, tajna, tradicija, umjetnost, zagonetka, znak|

Simboli nas prate u snu i na javi prenoseći duboki sadržaj koji nadilazi granice razuma i njegove logike. Takvi se sadržaji objavljuju u formi simbola jer riječi ne mogu izraziti njihovu dubinu i sve različite aspekte. Simbol prima i prenosi određenu snagu iz prirode i svemira posredstvom koje rezonira i u nama stvara odjek. On skriva i otkriva određene istine o čovjeku, prirodi, kozmosu i najprimjerenije nam približava nejasno naslućenu duhovnu stvarnost koja je ishodište svega.

Starohrvatske sakralne građevine

Categories: Hrvatska baština|Tags: 10-2024, antička tradicija, apsida, astronomija, Benediktinci, bizantska kultura, bratovštine, cehovi, četiri elementa, četiri strane svijeta, completarium, crkva sv. Jurja, crkva sv. Križa u Ninu, crkva sv. Trojice u Splitu, dalmatinska obala, Dan sv. Dujma, ekvinocijska zraka, ekvinocijske točke, franačka kultura, geometrija, graditeljske škole, građevinski oblik, Hrvati, hrvatska kneževska država, hrvatski narodni vladari, kamene crkve, kameni kalendar, kružnica, kupola, kvadrat, kvadratni križ, labirint, ljetni i zimski solsticij, matematički tekstovi, matematički zakoni, nebo, Nona, osmerolisni tlocrt, pokrštavanje, pravokutnik, predromanika, prima, proljetni i jesenji ekvinocij, rani srednji vijek, redovnički pravilnik, Regule, ritam čovjeka, ritam prirode, romanika, Rovanjska, sakralne građevine, samostan Monte Cassino, šesterolisni tlocrt, sexta, simbolika brojeva, simbolika forme, slavenska kultura, Solomonov pečat, solsticijske točke, spomenici starohrvatske baštine, srednjovjekovna umjetnost, srednjovjekovne građevine, starohrvatska arhitektura, starohrvatski pleterni ornamenti, sunčana geometrija, sunce, Sunčeve zrake, Suzana Dobrić, Sveta Trojica, tertia, tlocrt u obliku križa, Trojstvo, vesperae, Vitruvije, zidarske loze, zrake ljetnog solsticija, zrake zimskog solsticija, zvonik|

Starohrvatska sakralna arhitektura plod je prožimanja slavenske kulture s antičkim naslijeđem, uz bizantske i franačke tragove. U graditeljskom smislu starohrvatske crkvice karakterizira mnoštvo nepravilnosti što se prvotno pripisivalo nespretnosti graditelja. Istraživanja su pokazala da su te nepravilnosti samo prividne jer su u tim kamenim zdanjima zapisani položaji Sunca na ekvinocijske i solsticijske dane. Tako su te crkvice svojevrsni kalendari koji su usklađivali ritam djelovanja čovjeka s ritmom prirode.

Alkemija

Categories: Znanost|Tags: "solve et coagula", 07-2024, alegorije, Alkahest (univerzalno otapalo) i Elixir vital (eliksir života), Alkemija u 19. stoljeću, Antonia Cotignola, Asklepije, atanor, Avicena, bakar, bhutas, bog Thot, četiri elementa, corpus hermeticum, drevni Egipat, država, eter, Geber, H. P. Blavatsky, Hermes Trismegistos, hermetička tradicija, hermetički spisi, hijerofant, Jabir Ibn Hayyan, Jupiter, kositar, kraljevska umjetnost, kvintesencija, Lapis philosophorum (filozofski kamen), magija, Mars, Merkur, metali, misteriji, mit o Ozirisu, Mjesec, Nives Lozar, olovo, Pimander, pitagorejci, Platon, praiskonska materija, prakrti, prima materija, Salomonov pečat, Sankhya škola, Saturn, Set, simboli, simbolički jezik, Smaragdna ploča, sol, srebro, Summa Perfectionis, sumpor, sunce, svećenička kasta, sveto učenje, tanmatras, taoizam, teozofija, Thot-Hermes, Timaj, Titus Burckhardt, transumutacija, Veliko djelo, Venera, željezo, živa, zlato|

O podrijetlu i tajnama alkemije malo se zna. Helenistička tradicija upućuje na njezine egipatske korijene, mada se tisućama godina prakticirala i na Istoku. Iako se čini da alkemija ima samo jedan cilj – transmutaciju neplemenitih metala u zlato, alkemijski tekstovi sadrže barem dva ključa tumačenja njezinih simbola i alegorija. Prvi se odnosi na pretvorbu metala u zlato, a drugi na pretvorbu kaotičnih ili animalnih elemenata kod ljudi u one plemenite, zlatne, što daje naslutiti značaj te takozvane "kraljevske umjetnosti".