etika – Stranica 2 – Nova Akropola

Epiktet – O pitanjima karaktera i moralnog života

Categories: Ex libris|Tags: 03-2024, Anđela Sekulić, Arijan Flavije, Domicijan, Epafrodit, etika, filozofski pravac, Hadrijan, mudrost, O pitanjima karaktera i moralnog izbora, praktična filozofija, sloboda, sreća, stoicizam, vrlina|

Iako rođen kao rob, Epiktet je postao jedan od tri najutjecajnija stoička filozofa Rimskoga Carstva. Snagom vlastitog primjera i učenjem ističe važnost postizanja nutarnjeg mira i sreće prihvaćanjem životnih okolnosti. Zato savjetuje jasno razabiranje onoga što ovisi o nama te dosljednost u tome. Epiktetovo učenje sačuvano je u bilješkama njegova učenika Arijana Flavija, a izdanje O pitanjima karaktera i moralnog izbora sadrži dio njegovih predavanja i odgovora na pitanja učenika.

Prije svega budi dobar

Categories: Filozofija|Tags: 07-2023, apatija, dužnost, Epiktet, etika, filozofija življenja, filozofska škola, Gilad Sommer, Helvidije Prisk, ideali, ideja dobrote, kriza, Laura Tenodi, ljudska psiha, Marko Aurelije, nutarnji ratnik, odgovornost, pohlepa, povijest čovječanstva, Rasprave, savjest, Senat, stoa, stoici, stoicizam, unutarnji svijet, Vespazijan, Zenon, životna iskušenja|

Nevidljivi uzroci krize vidljive u svim segmentima života nalaze se u samom čovjeku. Kriza je poticaj za traženje izlaza i promjene, i zato se iznova pitamo: kako živjeti dobrim, ispravnim životom? Najpraktičniji filozofski odgovor dali su stoici: odgovorno ispunjavajući vlastite dužnosti na najbolji mogući način. Nemamo kontrolu nad vanjskim okolnostima i ne možemo kontrolirati tuđe postupke, ali možemo svoje, ravnajući se po vlastitoj savjesti. Želimo li bolji svijet, sami moramo postati bolji ljudi.

Plotin – Osnivač neoplatoničke škole

Categories: Filozofija|Tags: "kozmička trijada", 11-2022, Aleksandrija, Amonije Sak, antička kultura, Biljana Popović, Bog, budizam, car Galijen, car Gordijan III., Dobro, duh, duša i tijelo, Duša svijeta, eklektički pristup, emanacija, Eneade, etika, Eustohije, filozofija, filozofski grad Platonopolis, inteligibilni plan, Jedno, Klement Aleksandrijski, Kreacija, Likopolis, makrokozmos, mikrokozmos, misterijska središta znanja, nous (duh), oko duše, Orfej, Origen, osjetila, osjetilni i nadosjetilni svijet, Pitagora, Platon, Plotin, Porfirije, religija, Rim, theodidaktos, univerzalno bratstvo, univerzum, vedantizam, vizije, vrline, zoroastrizam|

Plotinova škola, nastala s početkom kraja antičke civilizacije, nazvana je neoplatoničkom jer se uglavnom temeljila na Platonovoj filozofiji. U središtu njegove filozofije nalazi se Jedno, korijen svega vidljivog i nevidljivog, iz kojeg emanacijom proizlazi kozmička trijada, a iz nje postupno svijet kao cjelina. Odraz te trijade u čovjeku su um, duša i tijelo. Djelatnost duše nije briga o tijelu, nego da ne zaboravi odakle dolazi i kamo ide te da se pročišćenjem kroz vrline vrati svom božanskom izvoru – Jednom.

Klasično putovanje: Glazba i život

Categories: Glazba|Tags: 08-2022, arhetip ljepote, Beethoven, Dobro i Pravda, etika, harmonija, istina, klasicizam, klasična glazba, Leonard Bernstein, ljepota, Loris Ivančić Žic, matematički zakoni, melodija, Richard Feynmann, Shraddha Shetty, umjetnost, vječni principi, zakoni prirode|

Klasična glazbena djela odišu jednostavnošću, jasnoćom i skladom. Njihovi suptilni zvučni oblici satkani od harmoničnih i proporcionalnih odnosa najveći su doseg u približavanju arhetipu Ljepote. Klasična djela stvaraju utisak bezvremenosti jer slijede zakone srodne vječnim zakonima prirode. Ona su povratak bitnome te obogaćuju izvođača i publiku. Tako se i život čovjeka koji u svoja djela nastoji utiskivati vječne vrijednosti može nazvati klasičnim putovanjem. To pojedinca čini plemenitim, a društvo etičnim.

Heraklit: Heroizam samopoznaje

Categories: Filozofija|Tags: 07-2022, Aleksandar Dmitrović, antička Grčka, Artemidin hram, Delfsko proročište, etika, grčka kozmogonija, Heraklit iz Efeza, kozmos, Logos, politika, Sve teče (Panta rhei), vatra, zapadna filozofija|

Učenje grčkog predsokratovca Heraklita očuvalo se tek fragmentarno, a sadržano je u sažetim, zagonetnim izrekama koje su istovremeno pjesnički nadahnute i pročišćene britkim razumom. Promatrajući prirodu i čovjeka, Heraklit dolazi do spoznaje da u svijetu, osim promjene, nema ničeg postojanog. Neprestano razgrađivanje i izgrađivanje svijeta kroz borbu suprotnosti naziva ratom, a u osnovi svega je vatra. U takvom svijetu i sam se čovjek mora boriti. Kroz borbu sazrijeva i stječe uvid u božansko biće koje svatko od nas nosi u sebi.

Aleksandrijski znanstvenici

Categories: Znanost|Tags: 11-2021, Aleksandar Veliki, Aleksandrijska knjižnica, Aleksandrov mauzolej, Almagest, Arhimed iz Sirakuze, Arhimedov vijak, Arhimedov zakon, Aristarh sa Samosa, astrolab, Beta, broj π, Brojanje pijeska, Egipat, Elementi (Stoicheia), Eratosten, etika, Euklid, Eureka!, filozofija, Geografija, Geographica, Hiparh iz Nikeje, Ines Borovac Lašić, julijanski kalendar, kaldejska astronomska znanja, katalog zvijezda, Klaudije Ptolemej, metafizika, Museion, O kugli i valjku, O mjerenju kruga, politika, Ptolemej I. Soter, Ptolemejevići, Serapeum, soma, znanost|

Aleksandriju, jedan od najvećih antičkih gradova, utemeljio je Aleksandar Veliki, a Ptolemej, njegov prijatelj iz djetinjstva, nastavio je u njoj ostvarivati Aleksandrov san. Kozmopolitska Aleksandrija bila je žarište kulture i filozofije helenskog doba, u njoj se susretala i isprepletala istočna i zapadna tradicija, a njena slavna biblioteka i sveučilište okupljali su svestrane znanstvenike poput Euklida, Arhimeda, Aristarha sa Samosa, Eratostena, Hiparha, Klaudija Ptolemeja...

Tijelo i duša ljepote

Categories: Umjetnost|Tags: 09-2021, estetika, estetski kriterij, etika, harmonija, humani potencijal, Krešimir Andjel, Miguel Angel Padilla, rezonancija, senzibilitet, umjetnik, umjetnost, vertikalizacija|

U istinskoj umjetnosti estetika je neodvojiva od etičkog sadržaja. Time je ispunjena temeljna i krajnja svrha umjetnosti – doprinos čovjekovu ostvarenju. To je jedino moguće ako ona svojom ljepotom i nevidljivom biti rezonira s onim najplemenitijim u nama. Preduvjet za to razvoj je vrlina koje omogućuju prepoznavanje onog lijepog i dobrog pa je tako estetsko obrazovanje put buđenja uspavane duše i njezina priprema za usvajanje ljepote.

Znanost silovito napreduje?

Categories: Aktualno|Tags: 05-2021, etika, formiranje čovjeka, humanost, ljudski napredak, Maša Jovanović, Miguel Angel Padilla, pravedno društvo, tehnologija, univerzalne vrijednosti, znanstvene spoznaje|

Znanost i tehnika toliko napreduju da se nameće pitanje koja je svrha i smisao tog napretka te koliko je prisutan upliv savjesti. Napredak nije ni dobar ni loš, nego ovisi o namjeri s kojom se koristi, a tu namjeru određuju pojedinci. Znanost ne smije biti usmjerena prema pojedinačnim prikrivenim interesima, nego prema zajedničkom dobru. Stoga je podjednako važno ulaganje u znanost, kao i formiranje čovjeka i razvoj humanih vrijednosti društva.

Retorika Marka Tulija Cicerona

Categories: Filozofija|Tags: 02-2021, De oratore, etika, filozofija, Gorgija, govor, govornička vještina, govornik, Petar Bujas, praznoslovlje, retoričko umijeće, retorika, sofistika|

Retorika kao umijeće ispravnog i lijepog izražavanja govorom drevna je vještina o kojoj tek stari Grci iznose sustavnije spoznaje. Govor može nagovoriti, opčiniti i preobratiti, utječe na dušu ponekad kao lijek, a ponekad kao otrov. Da bi bio koristan, mora se temeljiti na istinskom poznavanju stvari i treba pozivati na razboritost, srce i svijest. Stoga najveći rimski retor Marko Tulije Ciceron naglašava važnost povezivanja i prožimanja retorike i filozofije.

Rimski Sokrat – Gaj Muzonije Ruf – II. dio

Categories: Ex libris|Tags: 12-2020, Dijana Kotarac, etika, filozofija, hrana, popudbina za starost, vrlina|

Rimski stoik Muzonije Ruf, uziman kao uzor časnog života, u sačuvanim raspravama daje odgovore na niz konkretnih pitanja svojih učenika. Posebno se osvrće na pitanje hrane te stol smatra mjestom za vježbanje umjerenosti i vladanja sobom, a po pitanju ostalih životnih potreba savjetuje krajnju jednostavnost. Jednim od glavnih zadataka filozofije smatrao je otkrivanje naših vlastitih nedostatka, da bismo ih ustrajnom vježbom mogli nadvladati i živjeti ispravno.