suživot – Nova Akropola

O kulturi

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "građanin svijeta", 07-2025, Andrija Jončić, animalno, beskonačni napredak, četiri aspekta kulture, civilizacija, deklaracija, dobrota, drevni Egipat, društveni odnosi, ekološka niša, fanatizam, filozofija, humana evolucija, humane potrebe, humane vrijednosti, humani odnosi, humano, humano pravo, individualnost, istina, kompeticija, kreativnost, kriza, kulturno nasljeđe, ljepota, ljudska prava, ljudsko društvo, mit, moralna obaveza, moralne vrijednosti, Opća enciklopedija Leksikografskog zavoda, planet, pojam kultura, potrošačko društvo, povijest, pravda, primijenjena znanost, priroda, religija, stroj, sustav vrijednosti, suživot, tehnologija, umjetne potrebe, umjetnost, UNESCO|

Pojam kulture u modernom je svijetu obezvrijeđen i obično se poistovjećuje s popularnom umjetnošću i zabavom. No, kultura predstavlja sve ono što nas određuje kao ljude i obuhvaća sveukupno kreativno humano djelovanje izraženo kroz znanost, umjetnost, religiju i društvene odnose. Riječ "kultura" etimološki se odnosi na kultiviranje zemlje, ali i duha. S kulturom se ne rađamo, ona se usvaja, način je na koji se čovjek "kultivira" i oplemenjuje, a u suživotu s drugim ljudima ostvaruje smisao svojih životnih nastojanja.

Prava ili dužnosti

Categories: Aktualno|Tags: 04-2025, blagostanje, bol, borba za prava, borba za resurse, društvo, ego, evolucijski put, Freud, Gabriel Paredes, ideološki dogmatizam, izvršavanje dužnosti, Kant, Konfucije, konzumerizam, korupcija, Krešimir Andjel, kriminal, kultura dužnosti, kultura maksimuma, kultura minimuma, mir, moral, moralno usavršavanje, napor, nasilje, obaveza, objekt želja, otuđenje, Platon, pravo, propisi, razbor, reklama, resursi, sebičnost, služenje, sreća, suživot, trud, volja, vrline, zadovoljenje želja, zadovoljstvo, Zakoni, zakonodavstvo|

Svako ljudsko biće ima svoja prava. No prava su neodvojiva od dužnosti, obaveze utemeljene na moralu ili zakonodavstvu. Danas se na sve strane deklamira o ljudskim pravima i poziva na svoja prava. Ono što održava društvo je izvršavanje dužnosti, stoga je potrebna promjena fokusa s prava na dužnosti. Put izgradnje i održavanja mira u društvu sastoji se u promicanju i ispunjavanju dužnosti, njegovanju suradnje i uzajamnog služenja.

Otkad znamo da je Zemlja okrugla?

Categories: Znanost|Tags: 04-2025, Aleksandrija, Anaksimandar, antropocentrizam, Aristarh iz Samosa, astronom Megasten, Asuan, bramani, centripetalna kozmogonija, Chang Heng, De Orbium Coelestium Revolutionibus, Egipat, ekološka svijest, Eratosten, europska povijest, Fedon, Galileo, Giordano Bruno, harmonija, Heraklovi stupovi, Husi Nan Tzu, inkvizicija, Justinijan, Kepler, Kopernik, kozmos, kralj Marya, Maye, Mjesec, opseg Zemlje, Petar Bujas, Platon, polarna zvijezda, Popol Vuh, praznovjerje, renesansa, sferičnost zemlje, srednji vijek, Sunčev sustav, Surya Siddhanta, suživot, svemir, Teodozije, univerzum, Vishnu Purana, Zemljin dijametar, zviježđe|

Iako sferičnost našeg planeta nije vidljiva golim okom, u klasičnoj antici znanje da je Zemlja okrugla i da se okreće oko Sunca nije bilo samo vjerovanje nego demonstrirani dokaz. Mnoga znanstvena otkrića bila su poznata u prošlosti, da bi stoljećima bila zaboravljena, a potom ponovo otkrivena. Današnje svemirsko doba je i fotografski potvrdilo da je Zemlja okrugla. Te nas fotografije ujedno podsjećaju na Zemljino, a time i naše vlastito mjesto u svemiru.

Razotkrivanje maske

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 02-2025, adolescenti, afrička plemena, Anubis, Apolonov hram, Archana Samarth, bog smrti, božanska priroda, božanski glasnici, ceremonije, Cham, chayya, ciklus života, Delfi, domoroci, drama No, dualna priroda čovjeka, duhovi predaka, dvojna priroda čovjeka, egipatska kultura, Egipatski muzej u Kairu, egipatski svećenici, emocije, film Maska, filozofska učenja, grčka tradicija, grupna terapija, hannya, heroji, identitet, krinka, kultovi, Kwakwaka'wakw, Loris Ivančić Žic, magijski rituali, maska faraona Tutankhamona, misterij, mitološki junaci, narodni ples Puralia Chhau, Pacifik, Padmasambhava, Papua Nova Gvineja, persona, ples Topeng, ples Vajra, psihodrama, šakal, simboli, sjena, smrt, suživot, teatar života, tradicije, umjetnici, vrline|

Maska doslovno i metaforički prekriva ili skriva čovjekovo lice. Kroz prošlost su se koristile u mnogim kontekstima, od vjerskih i kulturnih do terapeutskih i obrazovnih. U antičkom teatru riječ za masku koju je glumac nosio na pozornici kao i ulogu koju je igrao, bila je persona. Jung je personom nazvao masku kojom se predstavljamo u javnosti. Na tom tragu, uloga maske je podsjetiti čovjeka na njegov pravi identitet i potaknuti ga na razotkrivanje svoje božanske prirode.

Možemo li samostalno misliti?

Categories: Psihologija|Tags: 01-2025, Amalija Kranjec Markešić, ataraksija, Bitak, čin mišljenja, dakle jesam, Delfi, Descartes, doxa, duhovni život, Epikur, epikurejska škola, etika, Fernand Schwarz, filozofija, ideje, identitet, impulzivnost, inteligibilni svijet, intuicija, istina, izbor, Kant, kreativnost, lažna sloboda, mentalne predodžbe, mirnoća duše, Mislim, nagoni, neznanje, nutarnje putovanje, nutarnji mir, osjetila, Platon, praksa, praktičan um, prosvjetljenje, prudentia, razboritost, senzacije, sloboda, suživot, svijest, univerzalni principi, univerzalni zakoni prirode, Upoznaj samoga sebe, uzrok|

Naše viđenje svijeta oblikuje niz vanjskih i unutarnjih utjecaja, od odgoja i obrazovanja, tradicije, javnog mnijenja do emocija i strasti itd. Iako je čovjeku prirođeno misliti, samostalno misliti znači osloboditi se tih utjecaja, uzdići svijest na višu razinu. Filozofija potiče na propitivanje i sagledavanje šire slike, odnosno, na sabrano samostalno mišljenje. Samostalno mišljenje osnova je filozofskog puta što podrazumijeva prodrijeti iza privida, do uzroka stvari, pa tako, prema delfskoj izreci, upoznati sami sebe, svijet i bogove.

Komunikacija

Categories: Psihologija|Tags: 05-2024, Delia Steinberg Guzmán, era komunikacije, govor, ideje, imaginacija, jezik, kratice, Krešimir Andjel, misli, mišljenje, osjećaji, pažnja, pisanje, razgovor, razum, riječ, simboli, slušanje, sredstva komunikacije, suživot|

Živimo u eri komunikacija u kojoj se komunikacijska sredstva neprestano umnožavaju. Istovremeno je uočljiv i proturječan fenomen: rastuće udaljavanje, sve manje i sve teže komuniciranje. Prevladava brza, kratka razmjena informacija uz osiromašivanje jezika. Nedostaje živi razgovor za koji je potrebno znati slušati i znati govoriti. Dobar razgovor je poput glazbenog umijeća u kojem se instrumenti usklađuju i stvaraju suzvučje, što omogućuje razmjenu misli i osjećaja i utire put prema harmoničnim međuljudskim odnosima.

Mitska povijest čovječanstva

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 12-2023, anđeli, Ararat, Aristofan, Atlantida, Biblija, Bochica, bog Višnu, bog-heroj Tohil, bogovi, božanski kraljevi, bratstvo, četiri sunca, Chibchacum, Chibche, ciklična evolucija, civilizacija, civilizacije, Deukalion, divovska rasa, Dugina Zmija, Edenski raj, evolucija svijesti, ezoterijska povijest, Formorios, globalna katastrofa, Gospodar divova, Gozba, Heraklo, heroji, Heziod, Horus, Husheng, Inke, Jahve, Jamir, Joško Dvornik, Julian Scott, Kavkaz, kozmička anakonda, kralj Arthur, Kronos, Kukulkan, Kula babilonska, ljama, majanska civilizacija, Manu, Matarisvan, Max Fauconnet, mit o Atlasu, mitologija, mitovi, mitska era, Naga, Noa, Olimp., opći potop, Otris, Oziris, Pachacamac, Parnas, Platon, povijesne ere, pretpovijest čovječanstva, Prometej, psihologija, Ra, rase, religija, Saoshyanti, Sekhmet, Sin Sunca, Spasitelj, suživot, Titani, tradicija, Tuath de Danaan, Tuisto, Tullan, Tupi Indijanci, Viracocha, Yanomami, Yukatan, Zeus, zlatno doba, zmije-kraljevi, znanost|

U mitovima s različitih krajeva svijeta pronalazimo ponavljajuće obrasce i upadljive podudarnosti. Ponajprije se to odnosi na mitove o općem potopu, o herojima utemeljiteljima gradova, o božanskim pomagačima koji su ljude naučili različitim umijećima, o zlatnom dobu čovječanstva itd. To sugerira ideju da se radi o stvarnim događajima koji su toliko snažno utjecali na svijest čovječanstva da su ih zabilježile sve tradicije. Ti tragovi iz dubina vremena pomažu nam rekonstruirati daleku prošlost čovječanstva, ali i naslutiti budućnost.

Jesu li nutarnji i vanjski mir mogući?

Categories: Aktualno|Tags: 08-2021, harmonija, Jorge Angel Livraga, kolektivni mir, Maja Tokić, nutarnji mir, psihologija, suživot|

Odsustvo mira obilježje je modernog svijeta i čovjeka. Za mir u svijetu ključan je mir u čovjeku. Za to je potrebno uskladiti misli, osjećaje, riječi i djela te slijediti ono što smatramo ispravnim. Pronalaženju nutarnjeg mira pomaže promatranje Prirode da bismo uvidjeli da je sve stvoreno povezano i dio božanskog plana te da svatko ima svoj put, svoj način postojanja i izražavanja. To uklanja nerazumijevanje i vodi izgradnji mirnog suživota s drugim ljudima i svime stvorenim.

Naše različite stvarnosti

Categories: Aktualno|Tags: 02-2021, pandemija, Sabine Leitner, suživot, Željko Glodić|

Podložni smo istim zakonima prirode, no jedan te isti uzrok u istim okolnostima može dovesti do različitih iskustava i uvjerenja te posljedičnih različitih "stvarnosti". Iako to često previđamo, najviše živimo u vlastitim stvarnostima i mislimo da je naše viđenje jedino ispravno. No stvarnost je mnogostrana, nitko ne posjeduje cijelu istinu, svačije je iskustvo jedinstveno. Snaga i ljepota leže u različitosti, stoga treba težiti pronalaženju zajedničkog jezika.

Najbolje promjene počinju s nama

Categories: Aktualno|Tags: 01-2021, Delia Steinberg Guzmán, filozofija, Loris Ivančić Žic, moral, suživot|

Suočeni smo s ozbiljnim problemima koji pogađaju stanovništvo svijeta, planet Zemlju i izglede za budućnost. Sagledavanje problema i izlaza polarizira gledišta, izaziva međusobne optužbe i okrivljavanje onih koji se nalaze na drugoj strani. No, oštre kritike i prazna obećanja ne donose rješenja. Istodobno, svatko želi živjeti udobno, ne brinući o drugima. Želimo li istinski bolji svijet i svjetliju budućnost, neophodno je da svatko bude svoj strogi sudac i primjer onog najboljeg što čovjek ima u sebi. Zato je važno započeti od sebe.