filozofija – Nova Akropola

Sreća i obrazovanje – razgovor s profesorom Thakurom S. Powdyelom

Categories: Aktualno|Tags: 'dragocjeno ljudsko biće', 10-2025, Abraham Lincoln, akademska znanja, arhitektura, avatari, BDP, BNS, bruto društveni proizvod, Christopher Marlowe, cilj obrazovanja, dobra volja, dobrobit, dobrota, doprinos društvu, drama Doktor Faust, društvena bića, društveno-gospodarski rast, društvo, duhovnost i etika, emisija ugljika, estetika, faustovska tehnologija, faustovska znanost, filozofi, filozofija, financijski rast, glazba, Global Education Award, globalno zagrijavanje, Gusi Peace Prize, holističko obrazovanje, hramovi, humanističke znanosti, ideali, ideje, identitet, institucije, intelekt, inteligencija, istina, književnost, koncept "Zelene škole", koncept bruto nacionalne sreće, kralj Jigme Singye Wangchuck, kultura, kvaliteta upravljanja, lama Zhabdrung Rinpoche, ljudski potencijal, ljudsko biće, ljudsko srce, ljudskost, Mahatma Gandhi, Majka Priroda, Marina Miletić, Martin Luther King, Međuvladin panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene, milu rinpoche, ministar obrazovanja Kraljevine Butan, mudrost, My Green School, narod, nasljeđe, nastavni planovi, obrazovna reforma, održivost, osjećaj pripadnosti, pjesme, planet Zemlja, plesovi, povijest, prijateljstvo, prirodni okoliš, programi, razvojna paradigma, Sherig Mandala, škole, solidarnost, strategija, svetost, učenja, umjetnost, velike civilizacije, volontiranje, vrijednosti, znanstvenici|

Nekadašnji butanski ministar obrazovanja Thakur S. Powdyeli autor je vizije holističkog obrazovanja opisane u knjizi My Green School. Njegova vizija dio je butanskog koncepta "bruto nacionalne sreće (BNS)" koji, pored materijalnih, uzima u obzir i nematerijalne potrebe ljudskog bića od kojih je univerzalna postizanje sreće. Powdyelijeva "Zelena škola" radi na obnovi obrazovanja kao instrumenta za procvat plemenitih vrijednosti u čovjeku i društvu, u cilju izgradnje boljeg svijeta.

Duhovnost – potraga za unutarnjim središtem

Categories: Aktualno|Tags: 08-2025, Ana Marinović, arhetipovi, besmrtnost duše, Biblija, biofizičar Markolf H. Niemz, Bog, Dalaj Lama, Djevica Marija, društvo, duh, duhovna dimenzija, duhovna pitanja, duhovni korijeni, duhovni život, duša, emocije, etičke vrijednosti, filozofija, Hans Küng, hrabrost, humanistička duhovnost, humanost, ideja Ljepote, Ideja svjetskog etosa, internet, istina, Izida, Konfucije, kozmos, ljudske vrijednosti, Mahatma Gandhi, materijalizam, moral, moralne vrijednosti, mudrost, Nilakanta Sri Ram, obrazovanje, obredi, pitanje smisla, Platon, politika, Pravednost, priroda, Psiha, psiholog Rudolf Sponsel, psihologija, razboritost, religija, religijski oblici, religijski osjećaj, religioznost, Suzana Müller, svijet ideja, tehnološki razvoj, tijelo, Tora, umjerenost, Venera iz Mileta, vjera, vjeroispovijest, zakoni prirode, znanost|

Moderni svijet je zapostavio duhovnost u tolikoj mjeri da više ne znamo što ona zapravo jest. Čovjek je sazdan od tijela, duše i duha. Duh je besmrtna božanska iskra u nama neodvojiva od božanskog Duha, kao što je Sunčeva zraka neodvojiva od Sunčeve svjetlosti. Duh je jedan, a ipak je povezan sa svim živim bićima. Prepoznavanje duhovnih korijena i jedinstva u svemu je duhovnost, a duhovno živjeti znači davati prednost duhovnom nad materijalnim, odnosno živjeti temeljne ljudske vrijednosti dobrote, suosjećanja i ljubavi.

O kulturi

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "građanin svijeta", 07-2025, Andrija Jončić, animalno, beskonačni napredak, četiri aspekta kulture, civilizacija, deklaracija, dobrota, drevni Egipat, društveni odnosi, ekološka niša, fanatizam, filozofija, humana evolucija, humane potrebe, humane vrijednosti, humani odnosi, humano, humano pravo, individualnost, istina, kompeticija, kreativnost, kriza, kulturno nasljeđe, ljepota, ljudska prava, ljudsko društvo, mit, moralna obaveza, moralne vrijednosti, Opća enciklopedija Leksikografskog zavoda, planet, pojam kultura, potrošačko društvo, povijest, pravda, primijenjena znanost, priroda, religija, stroj, sustav vrijednosti, suživot, tehnologija, umjetne potrebe, umjetnost, UNESCO|

Pojam kulture u modernom je svijetu obezvrijeđen i obično se poistovjećuje s popularnom umjetnošću i zabavom. No, kultura predstavlja sve ono što nas određuje kao ljude i obuhvaća sveukupno kreativno humano djelovanje izraženo kroz znanost, umjetnost, religiju i društvene odnose. Riječ "kultura" etimološki se odnosi na kultiviranje zemlje, ali i duha. S kulturom se ne rađamo, ona se usvaja, način je na koji se čovjek "kultivira" i oplemenjuje, a u suživotu s drugim ljudima ostvaruje smisao svojih životnih nastojanja.

Ubuntu za svaki dan

Categories: Ex libris|Tags: 07-2025, afrički jezici, bantu jezici, Desmond Tutu, dostojanstvo, društveni mediji, filozofija, humanost, John Donne, južnoafrička spisateljica Nompumelelo Mungi Ngomane, ljudska prava, način života, Nives Lozar, Nobelova nagrada za mir, plemena Xhosa, selfie, Ubuntu za svaki dan, zajedništvo, zulu|

Ubuntu za svaki dan knjiga je spisateljice i aktivistice za zaštitu ljudskih prava Mungi Ngomane, potaknute radom njenog djeda Desmonda Tutua, zastupnika pomirljivog ubuntua nakon aparthejda u Južnoafričkoj Republici. Iako ukorijenjena u Africi, ubuntu filozofija nasljeđe je čovječanstva, njezine vrijednosti nadilaze rasne i nacionalne granice. Ubuntu u zajedništvu i suradnji vidi našu najveću snagu i kaotičnom svijetu nudi model prevladavanja međusobnih podjela, sukoba i kriza.

Mjera uspjeha

Categories: Aktualno|Tags: 06-2025, autentičnost, društvene mreže, društvene platforme, filozofija, kriteriji, Maša Jovanović, popularnost, promocija, samousavršavanje, smisao života, umjetnost življenja, umrežavanje, uspjeh, utjecaj, vrijednosti, Yaron Barzilay|

Društvene mreže postale su dio naše svakodnevice kako društveni život postaje sve više virtualan. Za međusobno predstavljanje izrađuju se profili i objavljuju sadržaji temeljem čega ljudi jedni o drugima stvaraju sliku. Obično se želi ostaviti dojam uspješnosti, steći odobravanje drugih, što postaje kriterij uspjeha koji vodi površnosti. Važno se zapitati što je za nas uspjeh i koji su nam ciljevi. Ako imamo filozofska stremljenja, uspjeh se ogleda u vlastitom zrcalu i mjeri u vjernosti istinskim vrijednostima koje su naš kompas.

Putovanje kao prilika

Categories: Aktualno|Tags: 05-2025, buđenje, čovječanstvo, duhovnost, filozofija, iskustvo, istraživanje, ljudski identitet, Lucilije, mentalni ustroj, navika, obnova, obrazovanje, Olga Cizler, pažnja, preci, priroda, prirodni zakoni, rutina, Seneka, Silva Deak, sustav vrijednosti, svakodnevnica, svijest|

Lako zapadamo u rutinu, kada nam se svijest i pažnja uspavaju, a jedno od sredstava buđenja su putovanja. Tada u susretu s novim krajolicima i ljudima širom otvorenih očiju promatramo sve oko sebe. Putovanjima širimo vidike, ona nam nude odmak i odmor od svakodnevnice i problema, kao i priliku da se osvrnemo na vlastiti životni put i našu ljudsku zadaću. No, rimski stoik Seneka poručuje da ne moramo mijenjati okruženje, svježinu pogleda možemo postići ovladavanjem umijeća svakodnevne obnove.

Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu

Categories: Ex libris|Tags: 04-2025, Danijela Popović Šušić, dehumanizacija čovjeka, demagogije, demokracija, diktatura, društvo, država, duh, duhovnost, duša, ekonomija, filozofija, humanizam, individualizam, klasa, kolektivna svijest, kultura, liberalizam, ljudskost, mase, moralna svijest, nacija, nacionalizam, Nikolaj Berdjajev, Novo srednjovjekovlje, rasa, rasizam, rat, religija, ropstvo, savjest, sloboda, služenje, Smisao povijesti, socijalizam, stroj, tehnička civilizacija, tehnička epoha, tehnika, tehnizacija života, umjetnost|

U knjizi Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu, napisanoj između dva svjetska rata, Nikolaj Berdjajev lucidno analizira društvene procese te predviđa buduća kretanja, što se u mnogočemu pokazuje točnim, a to knjigu čini aktualnom i danas. Posebno upozorava na dehumanizaciju zbog "mehanizacije i tehnizacije života" pri čemu čovjek gubi svoje unutarnje uporište, vezu s duhovnim svijetom. Jedino duhovni preporod na koji poziva može ozdraviti i ponovno humanizirati čovjeka.

Možemo li samostalno misliti?

Categories: Psihologija|Tags: 01-2025, Amalija Kranjec Markešić, ataraksija, Bitak, čin mišljenja, dakle jesam, Delfi, Descartes, doxa, duhovni život, Epikur, epikurejska škola, etika, Fernand Schwarz, filozofija, ideje, identitet, impulzivnost, inteligibilni svijet, intuicija, istina, izbor, Kant, kreativnost, lažna sloboda, mentalne predodžbe, mirnoća duše, Mislim, nagoni, neznanje, nutarnje putovanje, nutarnji mir, osjetila, Platon, praksa, praktičan um, prosvjetljenje, prudentia, razboritost, senzacije, sloboda, suživot, svijest, univerzalni principi, univerzalni zakoni prirode, Upoznaj samoga sebe, uzrok|

Naše viđenje svijeta oblikuje niz vanjskih i unutarnjih utjecaja, od odgoja i obrazovanja, tradicije, javnog mnijenja do emocija i strasti itd. Iako je čovjeku prirođeno misliti, samostalno misliti znači osloboditi se tih utjecaja, uzdići svijest na višu razinu. Filozofija potiče na propitivanje i sagledavanje šire slike, odnosno, na sabrano samostalno mišljenje. Samostalno mišljenje osnova je filozofskog puta što podrazumijeva prodrijeti iza privida, do uzroka stvari, pa tako, prema delfskoj izreci, upoznati sami sebe, svijet i bogove.

Pindar – U čast herojima

Categories: Književnost|Tags: 01-2025, aetos, Agrigento, Ahil, Ajant, Apolon, Argonauti, Aristoklid Eginjanin, Arkesilaj iz Korine, Asklepije, Atena, Atena Lindska, atletika, Bakhil, Belerofont, Beotija, Delfi, Dioniz, Dioskuri, ditiramb, djevojački korovi, enkomij, epinikij, epopeja, etika, Filakid Eginjanin, filozofija, grčke kolonije, grčki pjesnik, Heraklo, Hermann Fränkel, Herodot, Hijeron, Himera, himne, Hiperborejci, hiporhema, Homer, Horacije, ideal, Istmijske igre, jahanje, kalokagatija, Kinoskefala, književnost, Ksenofont Korinćanin, lirika, Marta Mihičić, maslina, Menon, mitologija, Nemejske igre, Ode, Olimpijska I. oda, Olimpijske igre, pankratij, partenije, Pauzanija, pean, Pegaz, petoboj, Pitijske igre, pjesnikinja Korina, Platon, Plutarh, pobjeda, pobjednik, Posejdon, prozodija, šakanje, Sicilija, Simonida, Sirakuza, slava, Sokrat, sportska natjecanja, stara Grčka, Teba, Teokrit, trčanje, trene, Troja, tužaljke, vrline, zbor, Zeus|

Atletska natjecanja bila su osebujan aspekt grčke kulture, a glavna nagrada bio je vijenac od grančica masline ili lovora kao simbol slave. Pobjednici su bili ponos svojih polisa, a pjesnici su im epinikijama iskazivali poštovanje. Pindar slavi pobjedu kao izraz vrline, a pobjednika kao onoga koji je u sebi uskladio lijepo i dobro, tjelesno i duhovno, atletiku i etiku. Slaveći pobjednike, Pindar stječe i vlastitu slavu jer su epinikije kruna njegova stvaralaštva.

Stoička vrlina umjerenosti

Categories: Filozofija|Tags: 12-2024, Ariana Deranja, čovjek, Dijalozi, etika, filozofija, hrabrost, humano biće, mjera, Moralna pisma Luciliju, Platon, pravednost. L. A. Seneka, razboritost, razum, sreća, stoici, um, vrline, želje, zlatna sredina|

Umjerenost, jedna od četiri temeljne stoičke vrline, znači znati pronaći pravu mjeru i ton u svemu da bismo živjeli život doličan čovjeku. Izvire iz zdrave prosudbe o nama samima i o svemu što nas okružuje. Stoga um poput kormilara mora upravljati čovjekovim odabirima i postupcima jer ga strasti udaljavaju od njegove humane prirode. Umjerenost podrazumijeva stalno nastojanje kako bismo postigli zlatnu sredinu koja jamči ispravan životni put.