duh – Nova Akropola

Duhovnost – potraga za unutarnjim središtem

Categories: Aktualno|Tags: 08-2025, Ana Marinović, arhetipovi, besmrtnost duše, Biblija, biofizičar Markolf H. Niemz, Bog, Dalaj Lama, Djevica Marija, društvo, duh, duhovna dimenzija, duhovna pitanja, duhovni korijeni, duhovni život, duša, emocije, etičke vrijednosti, filozofija, Hans Küng, hrabrost, humanistička duhovnost, humanost, ideja Ljepote, Ideja svjetskog etosa, internet, istina, Izida, Konfucije, kozmos, ljudske vrijednosti, Mahatma Gandhi, materijalizam, moral, moralne vrijednosti, mudrost, Nilakanta Sri Ram, obrazovanje, obredi, pitanje smisla, Platon, politika, Pravednost, priroda, Psiha, psiholog Rudolf Sponsel, psihologija, razboritost, religija, religijski oblici, religijski osjećaj, religioznost, Suzana Müller, svijet ideja, tehnološki razvoj, tijelo, Tora, umjerenost, Venera iz Mileta, vjera, vjeroispovijest, zakoni prirode, znanost|

Moderni svijet je zapostavio duhovnost u tolikoj mjeri da više ne znamo što ona zapravo jest. Čovjek je sazdan od tijela, duše i duha. Duh je besmrtna božanska iskra u nama neodvojiva od božanskog Duha, kao što je Sunčeva zraka neodvojiva od Sunčeve svjetlosti. Duh je jedan, a ipak je povezan sa svim živim bićima. Prepoznavanje duhovnih korijena i jedinstva u svemu je duhovnost, a duhovno živjeti znači davati prednost duhovnom nad materijalnim, odnosno živjeti temeljne ljudske vrijednosti dobrote, suosjećanja i ljubavi.

Kami – duhovi prirode

Categories: Religije i kultovi|Tags: 05-2025, aramitama, Bog, božanstvo, čajna ceremonija, duh, haiku poezija, hanami, japanska religija, japanska tradicija, kaligrafija, Kami no michi, keramika, kult predaka, Marin Božić, mitama, mitologija, nigimitama, no-drama, priroda, Put kamija, sakimitama, sakura, šinto, šintoizam, suhi vrtovi, trešnja|

Japanska šinto tradicija temelji se na ideji da je sva priroda živa i da duhovi prirode, kami, borave u svemu vidljivom i nevidljivom. Šinto, u doslovnom značenju Put kamija, štuje duhove predaka, prirodu i prirodne pojave. Ta su se drevna vjerovanja sačuvala kroz stoljeća i snažno su utjecala na ljubav Japanaca prema prirodi te i danas ostaju usko povezana s japanskim sustavom vrijednosti. Slične poglede nalazimo i u drugim starim tradicijama, ali i u vječnoj filozofiji da je priroda božanski odraz.

Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu

Categories: Ex libris|Tags: 04-2025, Danijela Popović Šušić, dehumanizacija čovjeka, demagogije, demokracija, diktatura, društvo, država, duh, duhovnost, duša, ekonomija, filozofija, humanizam, individualizam, klasa, kolektivna svijest, kultura, liberalizam, ljudskost, mase, moralna svijest, nacija, nacionalizam, Nikolaj Berdjajev, Novo srednjovjekovlje, rasa, rasizam, rat, religija, ropstvo, savjest, sloboda, služenje, Smisao povijesti, socijalizam, stroj, tehnička civilizacija, tehnička epoha, tehnika, tehnizacija života, umjetnost|

U knjizi Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu, napisanoj između dva svjetska rata, Nikolaj Berdjajev lucidno analizira društvene procese te predviđa buduća kretanja, što se u mnogočemu pokazuje točnim, a to knjigu čini aktualnom i danas. Posebno upozorava na dehumanizaciju zbog "mehanizacije i tehnizacije života" pri čemu čovjek gubi svoje unutarnje uporište, vezu s duhovnim svijetom. Jedino duhovni preporod na koji poziva može ozdraviti i ponovno humanizirati čovjeka.

Frane Petrić

Categories: Filozofija|Tags: "borba autoriteta", 02-2025, 10 dijaloga o povijesti, 10 dijaloga o retorici, Aleksandrija, Amalija Kranjec Markešić, anima, animus, Aristotel, Bit, duh, filozofi renesanse, Homo Universalis, idealni grad, ideja Dobra, ideja Jedinstva, Indeks zabranjenih knjiga, Jedno, kozmos, ljudska duša, neoplatoničari, Nova sveopća filozofija, O Duši i Sveduši; Pancosmia, O Prapočelu i hijerarhiji svih bića; Panpsychia, O prirodi, O Svesvjetlu; Panarchia, Panaugia, Peripatetičke rasprave, Platon, platonička filozofija, Poetika, renesansa, Sapienza, srednji vijek, Sretni grad, Sveučilište u Ferrari, svjetska duša, učenje o emanaciji, um, univerzum|

Najpoznatiji hrvatski renesansni filozof Frane Petrić ostao je zapamćen u povijesti filozofije po nastojanju da crkvena filozofija prihvati filozofsku ostavštinu prošlosti, u prvom redu Platonovu. Njegovo glavno djelo, Nova sveopća filozofija, odražava njegov eklektički svjetonazor i sintetizira ponovo otkrivena stara znanja. Upravo ta težnja ka povezivanju znanja zbog koje je prevodio i suvremenicima približavao izgubljena djela tradicionalne filozofije, Petrićev je najveći doprinos.

Upravljanje životom

Categories: Ex libris|Tags: 04-2024, američki filozof, čovjek, duh, filozofija, hinduistička filozofija, intelektualac, Kant, karakter, komunikacija, moral, neoplatonizam, obični čovjek, prijateljstvo, priroda, Ralph Waldo Emerson, Sanja Ćupić, sudbina, vrline|

Ralph Waldo Emerson, esejist, predavač, pjesnik i filozof, jedan je od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća u Sjedinjenim američkim državama. Njegova knjiga Upravljanje životom u Europi tog vremena predstavljana je kao "zrela filozofija transatlantskog mudraca". U toj zbirci eseja na različite životne teme Emerson poručuje čovjeku da nije žrtva vanjskih okolnosti ili nesretne sudbine, nego da je njegov život u njegovim rukama i da ima slobodu upravljati vlastitim životom kao kapetan brodom.

Korisnost filozofije

Categories: Filozofija|Tags: 01-2024, Andrija Jončić, atomizam, bezvremena filozofija, Bog, C. G. Jung, Ciceron, čovjek, Demokrit, duh, evolucija čovjeka, firentinska renesansa, grčki idealizam, humana dužnost, Konfucije, kozmos, kulturni suživot, ljudsko dostojanstvo, materija, mikrokozmos, Neoplatonska škola u Aleksandriji, nous, Pierre Hadot, pitagorejska škola, Platon, Platonova akademija, pozitivistička znanost, priroda, prirodna filozofija, Psiha, psyche, religija, renesansni filozofi, Ruđer Bošković, savjest, soma, stoicizam, svijest, tradicionalna filozofija, Zenon|

Svedena na teoretsku znanstvenu disciplinu, današnja filozofija nema previše dodira sa stvarnim životom pa je izgubila svoju izvornu ulogu. Za razliku od nje, učenja tradicionalnih filozofskih škola pružala su čovjeku odgovore na temeljna ljudska pitanja, podučavala ga kako se upoznati s vlastitom prirodom i ovladati njome te kako ostvarivati suživot s drugim ljudima. Njihova je živa filozofija poticala ono najplemenitije u čovjeku, nekada i danas, stoga je bezvremena i nadasve korisna.

Paracelzusov tajanstveni svijet

Categories: Filozofija|Tags: 04-2023, alkemičar, Aristotelova filozofija, čovjek, čudesna izlječenja, dogmatizam, duh, Eberhard Baumgartner, entuzijasti, Filip Aurelije Theophrastus Bombastus von Hohenheim, filozof, filozofija povijesti, geniji, idealisti, Iliaster, Jelena Sikirić, kotač povijesti, liječnik, magija, Magna Sciencia, makrokozmos, Maria-Einsiedeln, Marijana Starčević Vukajlović, mikrokozmos, mistik, novi svjetonazor, okultne nauke, opat Johan Tritemi, povijest čovječanstva, princip evolucije, Priroda univerzalni učitelj, renesansa, samostalno istraživanje, samostan Sv. Andrije u Levanthalu, samostan Sv. Jakova u Wurtsburgu, Sigizmund Fugrer, skrivene mudrosti, slobodarske ideje, smjena epoha, smrt, snaga imaginacije, srednji vijek, stvaralački duh, sudbina svijeta, univerzum, vjera, volja, zaštitnici prirode, život|

Paracelzus, slavni renesansni liječnik, bio je jedan od najvećih erudita svog vremena čija djela odražavaju duboka znanja o svemiru, prirodi i čovjeku. Nastavljajući učenja mnogih filozofa i mistika, Priroda je za njega veliki živi organizam, makrokozmos, od kojeg je čovjek, mikrokozmos, nedjeljiv. Isti principi i energije djeluju u Prirodi i u čovjeku. On spoznaje nevidljive veze između makro i mikrokozmosa te ih koristi za čudesna izlječenja. Svojim će stavovima uzdrmati srednjovjekovne poglede i utjecati na formiranje novog svjetonazora.

Gdje stanuje duša?

Categories: Psihologija|Tags: 01-2023, bolest, duh, duhovna sfera, Duša svijeta, egocentrizam, egoistične želje, emocionalni, fitnes, fizičko-osjetilna sfera, Hannes Weinelt, ja, Jorge Angel Livraga, kozmos, kult tijela, mentalni obrasci, nagoni, nutarnja praznina, nutarnja punina, obrazovanje, osjetilna percepcija, osobni ego, Paracelzus, plastična kirurgija, Platon, ritam života, Ružica Mesić, samoiscjeljenje, samooptimiziranje, samoostvarenje, samopotvrđivanje, starost, strah od smrti, tijelo, transhumanizam, vrijeme, wellness, zdravlje, životne kušnje|

U svijetu kojim vladaju znanstveni duh i razum čini se da nema mjesta za "dušu". Pojam duše iščezava iz znanstvenog diskursa u korist pojma "ja". Čovjek usredotočen na "ja" i "sebe" orijentiran je na izvanjsko i površno čime se udaljava od svoje biti koja je duhovne prirode. Okrećući se svojoj nutrini, ne gubi se u perifernom već uviđa svrhu i smisao svega, povezuje se s ritmom života i doživljava nutarnju puninu. Usmjerenost na dušu očovječuje ljudsko biće i zato je važno vratiti pojam duše u prirodoznanstvenu sliku svijeta.

Plotin – Osnivač neoplatoničke škole

Categories: Filozofija|Tags: "kozmička trijada", 11-2022, Aleksandrija, Amonije Sak, antička kultura, Biljana Popović, Bog, budizam, car Galijen, car Gordijan III., Dobro, duh, duša i tijelo, Duša svijeta, eklektički pristup, emanacija, Eneade, etika, Eustohije, filozofija, filozofski grad Platonopolis, inteligibilni plan, Jedno, Klement Aleksandrijski, Kreacija, Likopolis, makrokozmos, mikrokozmos, misterijska središta znanja, nous (duh), oko duše, Orfej, Origen, osjetila, osjetilni i nadosjetilni svijet, Pitagora, Platon, Plotin, Porfirije, religija, Rim, theodidaktos, univerzalno bratstvo, univerzum, vedantizam, vizije, vrline, zoroastrizam|

Plotinova škola, nastala s početkom kraja antičke civilizacije, nazvana je neoplatoničkom jer se uglavnom temeljila na Platonovoj filozofiji. U središtu njegove filozofije nalazi se Jedno, korijen svega vidljivog i nevidljivog, iz kojeg emanacijom proizlazi kozmička trijada, a iz nje postupno svijet kao cjelina. Odraz te trijade u čovjeku su um, duša i tijelo. Djelatnost duše nije briga o tijelu, nego da ne zaboravi odakle dolazi i kamo ide te da se pročišćenjem kroz vrline vrati svom božanskom izvoru – Jednom.

Holistička medicina

Categories: Znanost|Tags: 01-2022, alopatska medicina, dijagnostika, duh, emocionalni plan, epigenetika, fizička bolest, Helena Marković, holistički pristup, imunološki sustav, iscjelitelji, konvencionalna medicina, liječenje, liječnici, mentalni plan, placebo, psihološki svijet, Shraddha Shetty, svijest, tehnologija, terapija, zdravlje|

Moderna tehnološka dostignuća omogućila su značajan napredak u službenoj medicini kao i razvoj mnogih specijalizacija i subspecijalizacija. Upravo se u tome i krije zamka jer liječnik gubi iz vida cjelovitost ljudskog bića. Liječe se bolesni organi, a ne bolestan čovjek, koji osim tijela ima suptilnije aspekte. Holistička medicina liječenju pristupa sveobuhvatnije, ne liječi bolest nego čovjeka kojeg promatra kao cjelinu koja funkcionira po principu skladne i vitalne povezanosti svih čovjekovih dimenzija.