Glas tišine
Glas tišine izbor je iz tibetske Knjige zlatnih pravila koja sadrži temeljna učenja istočne filozofije. Odabir je napravila Helena Petrovna Blavatsky u nastojanju da duboku mudrost drevnog Tibeta što razumljivije i poticajnije prenese zapadnim tragateljima odgovora na pitanja: koji je smisao i cilj mog postojanja, i kako ga dostići? Glas tišine uči da tek kada odbacimo metež vanjskog svijeta i postignemo nutarnju tišinu, možemo "čuti" tihog govornika, glas istine i savjesti koji boravi u svakome od nas, savjetuje nas i vodi na putu samoostvarenja.
Istina
Istina, pisana velikim slovom, sadrži u našoj predodžbi element apsolutnog, vječnog, sveobuhvatna je i riječima neopisiva. Ipak, istina postoji u svakom biću, to je istina njegova bića, ono što čovjek u svojoj najdubljoj nutrini jest. Apstraktna i skrivena nutarnja istina postaje djelatna i vidljiva pomoću vrline koja je izraz čovjekove prave prirode. Kada ono što čovjek čini proizlazi iz te istine, kada je njezin vjerni odraz, tada istina isijava kroz misli, osjećaje i djela.
Obiteljski odgoj – je li nužna promjena smjera?
U svijetu sve fluidnijih orijentira i kriterija, dijete je uzdignuto na pijedestal i postalo je prezaštićeno, dok je nestao pojam roditeljskog i obrazovnog autoriteta. Takav odgojno-obrazovni pristup onemogućuje djetetu da se kali i nosi u borbi sa životnim izazovima. Ponovno se prepoznaje važnost autoriteta i discipline te posebno obiteljskog odgoja kao temelja svakog kasnijeg odgoja i obrazovanja jer čovjek samo odgojem postaje čovjekom.
Filozofija náhuatl – izbor iz knjige
Zadivljeni smo i začuđeni pred materijalnom ostavštinom starih naroda Meksika, no ništa manje ne zadivljuje dubina uvida njihovih mudraca, tlamatinija. Smatrali su da božanske sile prožimaju sve, da su izvor života i da ga održavaju. Njihova promišljanja o svijetu, o čovjeku i o onome što ih nadilazi, kao i njihove metafizičke i teološke ideje, nalazimo pojašnjene u knjizi Filozofija náhuatl meksičkog antropologa i povjesničara Miguela Leóna-Portille, autoriteta za kulturu náhuatl, vodeću kulturu prethispanske Amerike.
Ubuntu za svaki dan
Ubuntu za svaki dan knjiga je spisateljice i aktivistice za zaštitu ljudskih prava Mungi Ngomane, potaknute radom njenog djeda Desmonda Tutua, zastupnika pomirljivog ubuntua nakon aparthejda u Južnoafričkoj Republici. Iako ukorijenjena u Africi, ubuntu filozofija nasljeđe je čovječanstva, njezine vrijednosti nadilaze rasne i nacionalne granice. Ubuntu u zajedništvu i suradnji vidi našu najveću snagu i kaotičnom svijetu nudi model prevladavanja međusobnih podjela, sukoba i kriza.
Poslovice afričkih naroda
Poslovice, kratke izreke utemeljene na dugom iskustvu, otkrivaju karakteristike naroda iz kojeg su potekle, dok je njihova životna mudrost istodobno prepoznatljiva svim ljudima. Afrički narodi čuvaju bogatu riznicu poslovica koje su generacijama služile kao životna načela, od duboke starine do danas.
Mladost
Mladost obično povezujemo s neiskustvom i pomanjkanjem mudrosti. No, u srcima mladih je, kao u sjemenkama, pohranjeno sažeto iskustvo prošlosti i plamen entuzijazma. Današnja globalna civilizacija po mnogočemu je na zalasku, osuđena na propast. Svijet vapi za obnovom, a to traži odvažne, kreativno usmjerene mlade ljude, i one mlade duhom. Na naslijeđu starog, mladi će izgraditi novi svijet, novi skladni poredak.
Filozofija u poeziji
Filozofiji i poeziji zajedničko je propitivanje o univerzalnim ljudskim pitanjima. Ipak, poezija kao intuitivna umjetnost nadilazi granice filozofije, izražava ono neizrecivo onako kako to filozofija ne uspijeva. Izraziti složenu ideju sažetim sugestivnim stihovima koji otkrivaju bit, svojevrsna je magija. Pjesnik također prepoznaje ljepotu i vezu svega sa svime u svakodnevnom te ih pretače u poetske slike, čineći tako da sagledamo život njegovim očima punim čuđenja, što je polazište filozofske spoznaje.
Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu
U knjizi Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu, napisanoj između dva svjetska rata, Nikolaj Berdjajev lucidno analizira društvene procese te predviđa buduća kretanja, što se u mnogočemu pokazuje točnim, a to knjigu čini aktualnom i danas. Posebno upozorava na dehumanizaciju zbog "mehanizacije i tehnizacije života" pri čemu čovjek gubi svoje unutarnje uporište, vezu s duhovnim svijetom. Jedino duhovni preporod na koji poziva može ozdraviti i ponovno humanizirati čovjeka.
Ispravno djelovanje
Pokretači ljudskog djelovanja vrlo su složeni pa često i ono naizgled ispravno djelovanje prati podsvjestan motiv vlastitog zadovoljstva. Ono što određuje ispravnost djelovanja je motiv. Uistinu ispravno djelovanje je samo ono koje je lišeno želje za osobnom koristi ili užitkom, usmjereno na dobrobit drugoga i društva u cjelini. To je izraz pročišćene čovjekove nutrine iz koje izbija snaga volje. Takvo nas djelovanje dovodi u vezu sa svrhom i smislom svega postojanja.
Konfucije – filozof, vođa, građanin
Učenje velikog kineskog mudraca Konfucija bavi se onim što je ispravno i prikladno, u skladu s načelom društvenog reda zasnovanog na prirodnom, univerzalnom zakonu. Osobiti je naglasak stavljao na usavršavanje karaktera, vladanja i čistoću srca. Njegov ideal je plemeniti čovjek koji svoje dužnosti obavlja nesebično i predano na dobrobit zajednice. Konfucijevo učenje i danas može poslužiti kao inspiracija za toliko potrebnu obnovu čovjeka i društva.
Konfucije – O plemenitom čovjeku
Svakodnevno svjedočimo urušavanju ljudskih vrijednosti i pitamo se kako to zaustaviti. Konfucijev Put plemenitog čovjeka jedan je od mogućih odgovora. On se sastoji u izgradnji vlastitog karaktera, a plemenitost karaktera se potvrđuje našom sposobnosti izgradnje suživota s drugima. Konfucijev plemeniti čovjek nije savršen čovjek, ali je neumoran u nastojanju da oplemeni vlastitu ljudsku prirodu. Tako ispunjavamo zahtjev koji život postavlja pred nas – biti čovjek.