filozofija – Stranica 3

Osjećaj za vrijednosti

Categories: Aktualno|Tags: "divljak", 11-2024, civilizirano društvo, dijete, djetinjstvo, dužnost, filozofija, harmonija, ideal ahimse, indijski narod, istina, Ivančica Krivdić, književnost, koncept Dharme, konformizam, kriteriji, kulturna povijest, ljepota, ljestvica vrijednosti, ljudska povijest, ljudska svijest, moralni zakoni, motivi, nenasilje, Nilakanta Sri Ram, običaji, obnova vrijednosti, obrazovanje djeteta, odanost, ponašanje, pravda, priroda, prolazno, Propovijed na gori, psihologija, red, religijsko-društveni kodeks, sloboda, sloboda mišljenja, svjetski rat, trajna sreća, trajno, uljudnost, vjeroispovijesti, zakon, zakoni prirode|

Ubrzani materijalistički način života doveo je do zaborava bitnih ljudskih vrijednosti, no prepoznate kao takve ili ne, vrijednosti postoje u svakom društvu. One su u temeljima misli, motiva i ponašanja ljudi, vidljive su iz načina života. Vrijednosti divljaka razlikuju se od onih civiliziranog čovjeka, a sam ljudski napredak očituje se kroz vrijednosti koje motiviraju njegovo djelovanje. Temeljne vrijednosti usmjeravaju naš život poput kolosijeka kojim ljudska duša putuje ususret samoj sebi i vječnosti

Vladavina sebičnog ja

Categories: Aktualno|Tags: 09-2024, Adam Curtis, aktivni potrošač, Dijana Kotarac, dokumentarna serija The Century of the Self, dr. Wilhelm Reich, društvene mreže, Edward Bernays, ego, emocije, Fernand Schwarz, filozofija, Herbert Marcuse, individualizam, jastvo, kriza, libido, manipulacija masama, potrošački ego, potrošačko društvo, Sigmund Freud, solidarnost|

Freudovo istraživanje ljudskog ponašanja i njegovih nesvjesnih pokretača u Americi je sredinom prošlog stoljeća poslužilo za razvoj marketinških strategija. Vještim oglašavanjem poticane su želje, rasla je potrošnja i profit. Stvoreno je potrošačko društvo koje je zavladalo svijetom. Pošast konzumerizma te potom narcizma kulminirale su pojavom društvenih mreža. Ustoličen je sebični "ja", lišen svijesti o kolektivnom i općem interesu. Ipak, jačaju glasovi koji pozivaju na trezvenost, na buđenje solidarnih "ja" radi povratka zdravom suživotu.

Noviteti i vječnost

Categories: Aktualno|Tags: 09-2024, Aristotel, Delia Steinberg Guzmán, filozofija, Helena Blavatsky, ideje, ljudska evolucija, moda, mudrost, Nives Lozar, vrlina|

Vladajući konzumerizam kreira posredstvom medija potrošačke navike i pokreće želje potrošača, dok se sve manje razlikuju stvarne potrebe od želja. Stalno novim proizvodima, uslugama i doživljajima pokušava se ispuniti nutarnju prazninu, stvoriti dinamiku kao protutežu nutarnjoj statičnosti. Na putu otkrivanju istina, staro i novo su iluzija, a fascinacija prolaznim udaljava nas od onog neprolaznog, od pronicanja u neiscrpnu, vječnu tajnu života.

Retorika – Umjetnost uvjeravanja

Categories: Filozofija|Tags: 09-2024, Aristotel, Ciceron, Daniela Devčić, dijalektika, emocije, etika, Fedar, filozofija, Francis Bacon, Gorgija, govor, govornik, gramatika, Istvan Orban, John F. Kennedy, logika, mediji, moderne komunikacije, oglašavanje, Platon, retorička vještina, retoričke tehnike, sofisti, Thomas Hobbes, trivium, Vergilije, Winston Churchill|

Uvjerljiv govor ima veliku moć pa je retorika glavni alat prenošenja poruka javnosti. Cilj i svrha retorike još od antičkih vremena je uvjeriti slušatelja u ono što govornik zagovara. Tijekom povijesti bila je uzdizana i obezvrjeđivana, a s pojavom modernih sredstava komunikacija i konzumerizma doživljava preporod. U mnoštvu raznorodnih retorika dobro se prisjetiti da je dobra retorika argumentiranje u svrhu korisnog i pravednog, i da se vjerodostojan govor temelji na karakteru govornika.

Retorika – Umijeće vođenja duše

Categories: Filozofija|Tags: 09-2024, Agora, Ahilej, akropola, Alkibijad, Aristid, Aristotel, Branko Zorić, Brutus (Brut), Ciceron, De oratore (O govorniku), Demosten, dijalektika, Eneida, estetika, Fedar, filipike, filozof, filozofija, glasnogovorništvo, Gorgija, govor, govornik, gramatika, Hektor, Hipija, Homer, informatičke tehnologije, Institutio oratoria (Obrazovanje govornika), komunikacijska znanost, komunikologija, komunikolozi, konzumerizam, lingvistika, lobiranje, logika, Mahabharata, manipulacija, Marko Fabije Kvintilijan, mediji, medijski studiji, moralnost, Odisej, Orator (Govornik), Periklo, Platon, Pniks, pregovaranje, Prodik, Protagora, Psiha, psihagogija, psihologija, Ramayana, retori, samokontrola, skepticizam, sociologija, sofisti, Sokrat, sv. Augustin, Temistoklo, umjetne potrebe, urbanitas, Vergilije, vještina uvjeravanja|

Retorika je od vremena antičke Grčke do kraja 19. stoljeća bila sastavni dio humanističkog obrazovanja. Kada se koristila u plemenite svrhe, budila je čovjekovu uspavanu dušu i poticala ga na dobro. U protivnom je postajala sredstvo obmane. Najplemenitiji izraz dao joj je Sokrat koji je svojim govorima poticao Atenjane na preispitivanje i upoznavanje samih sebe, te na traženje odgovora na pitanje kako treba živjeti.

Umjetnost iznad umjetne inteligencije

Categories: Aktualno|Tags: 06-2024, algoritmi, Antonio Canova, Dobro, duša, estetski obrasci, filozofija, Franco Špigić, inspiracija, inteligencija, istina, kreativnost, ljepota, ljudske emocije, logika, matematički obrasci, Michelangelo, Miguel Angel Padilla, moralna savjest, moralne vrijednosti, originalnost, osjećaji, priroda, proporcije, relativnost, simboli, subjektivnost, svijest, umjetnička djela, umjetnik, unutarnji svijet, uzvišene ideje, zakoni prirode, zanos|

Tema umjetne inteligencije koja je preplavila medije najavljuje otvaranje novih horizonata i u području umjetnosti. Temelj umjetne inteligencije je logika, razvoj obrazaca i struktura pa za generiranje umjetničkih djela koristi činjenicu da ljepota u prirodi i umjetničkim djelima odgovara matematičkim obrascima te da su određene proporcije povezane s emocijama. No, umjetnost mora biti most između duše umjetnika i duše promatrača. Umjetna inteligencija ne može stvoriti taj most, za dohvaćanje uzvišenih ideja potreban je viši oblik svijesti.

Upravljanje životom

Categories: Ex libris|Tags: 04-2024, američki filozof, čovjek, duh, filozofija, hinduistička filozofija, intelektualac, Kant, karakter, komunikacija, moral, neoplatonizam, obični čovjek, prijateljstvo, priroda, Ralph Waldo Emerson, Sanja Ćupić, sudbina, vrline|

Ralph Waldo Emerson, esejist, predavač, pjesnik i filozof, jedan je od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća u Sjedinjenim američkim državama. Njegova knjiga Upravljanje životom u Europi tog vremena predstavljana je kao "zrela filozofija transatlantskog mudraca". U toj zbirci eseja na različite životne teme Emerson poručuje čovjeku da nije žrtva vanjskih okolnosti ili nesretne sudbine, nego da je njegov život u njegovim rukama i da ima slobodu upravljati vlastitim životom kao kapetan brodom.

Višak informacija – Novi oblik zagađenja

Categories: Aktualno|Tags: "sindrom informacijskog zamora", 04-2024, anksioznost, asimilacija, dječja neurologija, filozofija, infoksikacija, Information Fatigue Syndrome, inteligencija, internet, kriteriji, Leonardo Santelices, manipulacija, misaoni proces, mobitel, neurolog Levon Badalian, podaci, poremećaji učenja, psiholog David Lewis, sposobnost razlučivanja, stres, televizija, Vance Packard, znanje|

Svakodnevno smo izloženi mnoštvu podataka i informacija putem medija do te mjere da se sve više govori o sindromu informacijskog zamora te infoksikaciji. Imati više podataka i informacija ne znači i više znati ili bolje razumjeti ono što se događa. Da bismo stekli znanje, potrebna nam je sposobnost razlučivanja. Filozofija je ta koja uči razvoju vlastitih kriterija, poticanju razlučivanja te u mnoštvu informacija odvajanju nebitnog od bitnog, bezvrijednog od vrijednog.

Simbolička imaginacija i pamćenje u filozofiji Giordana Bruna

Categories: Filozofija|Tags: 02-2024, četiri elementa, elementalni svijet, filozof, filozofija, Frances Yates, Henrik III., ideja, intuicija, Jedno, Julian Scott, kontemplacija, Logos, mandala, Marina Miletić, memorijski sustavi, mit, Mjesec, mnemotehnika, nebeski svijet, O sjenama ideja, Palača sjećanja, Pjesma nad pjesmama, planeti, Platon, priroda, Raymond Lull, reminiscencija, renesansa, simbol, sinteza, sjena ideja, sjena sjena, sunce, sustav korespondencija, tarot, Umijeće pamćenja, Večera na Pepelnicu, znakovi zodijaka|

Giordano Bruno, filozof prirode, pjesnik i vizionar, poklonik hermetičke tradicije, najzaslužniji je za procvat umijeća pamćenja tijekom renesanse. Nadahnut Platonovim učenjem o idejama kao arhetipovima i simboličkim dijagramima Ramona Lulla, razrađuje sustav pomoću arhetipskih slika i korespondencija koje bude imaginaciju i pomažu uspinjanju prema samim idejama i intuitivnom poimanju jedinstva iza mnoštva. Brunov sustav zapravo je bio vid Platonove reminiscencije – prisjećanja urođenog znanja duše.

Sokrat – ili kako se postaje filozof?

Categories: Filozofija|Tags: 11-2023, Alkibijad, Atena, Daimon, Delfi, demokracija, dijalektika, dijalog, Dobro, dostojanstvo, Fernand Schwarz, filozofija, hoplit, istinito, izgnanstvo, Ksenofon, lijepo, majeutika, Mario Milas, melankolija, mudrost, neznanje, nutarnja sloboda, nutarnji glas, Peloponeski ratovi, Periklo, Pitija, Platon, pravedno, primaljstvo, savjest, Silen, smrt, sofisti, Sokratove metode, Sparta, stara Grčka, svijest, transformacija, vrlina, zlatno doba Grčke|

Sokrat je ostavio dubok trag na zapadnu filozofiju bez ijednog zapisa. Nije izgradio ni filozofski sustav niti je držao zaokružena predavanja; služio se umijećem raspravljanja u živom razgovoru. Svoje je sugrađane poticao na kritičko razmišljanje, nutarnje preispitivanje i razotkrivanje samoobmana jer bez ispravnih uvida nema ispravnog djelovanja. Priznavanje vlastitog neznanja, tragom njegove izreke Znam da ništa ne znam, polazište je za učenje koje otvara put filozofiji i samospoznaji.