filozofija

Intelektualizam

U eri nezaustavljivih tehnoloških proboja um nedvojbeno caruje. Veličanje intelektualnih nad ostalim čovjekovim moćima vodi nerazmjernom razvoju uma i bolesti intelektualizma. Simptomi su pretjerano gomilanje knjiškog znanja bez praktične primjene, racionaliziranje i zamršen jezik koji skriva neznanje o onom bitnom. Filozofiju se često povezuje s intelektualnošću, no autentična filozofija nije ni intelektualna ni akademska, nego je način života u kojem se sve ljudske moći združuju radi cjelovitog ostvarenja čovjeka.

Rimski Sokrat – Gaj Muzonije Ruf – I. dio

Muzonija Rufa uglavnom znamo kao učitelja slavnog Epikteta, no on je bio vodeći stoik svog vremena te primjer uzvišenog života. Etika je bila početak i kraj njegove filozofije koju je shvaćao kao umijeće dobrog i časnog življenja. Zbog života usklađena sa stoičkim učenjem, poticanjem na vrlinu i hrabrosti u suočenju s posljedicama vlastitih stavova nazivali su ga rimskim Sokratom. Zagovarao je vraćanje jednostavnom životu u skladu s vrlinama svojstvenim ljudskoj prirodi jer samo tako čovjek može ispuniti vlastitu ulogu.

Karl Jaspers – Duhovna situacija vremena

Njemački filozof i psihijatar Karl Jaspers jedan je od istaknutih europskih mislioca XX. stoljeća. Glavne teme njegovih razmatranja su smisao ljudske egzistencije, čovjekova sloboda i samoostvarenje. Knjigom Duhovna situacija vremena, napisanoj 1930. godine, predviđa i sagledava ključne probleme modernog svijeta. Govori o tehnificiranom i birokratiziranom vremenu u kojoj je čovjek odvojen od tradicije, istrgnut iz korijena, posljedica čega je praznina i besciljnost. Zaključuje da je svijet na prekretnici koja obiluje mogućnostima i opasnostima te da čovjeku preostaje da pronađe put iz vlastitog izvora.

Ivan Meštrović – Vječnost u kamenu

Ivan Meštrović, kipar, arhitekt, pisac, naš veliki umjetnik bogate i raznolike djelatnosti, za svoj je rad dobio brojna domaća i međunarodna priznanja. Vlastiti izraz pronalazi neumorno tragajući ne za originalnosti, već za suštinom i sadržajem. Naglašavao je da pravo umjetničko stvaralaštvo treba otkrivati ono što drugi ne znadu i ne vide te da istodobno treba biti i pjesma i molitva, izvan vremena i prostora. Njegov doprinos umjetnosti nalazi se u snazi kojom je univerzalne ljudske težnje i vrijednosti majstorski ovjekovječio u svojim djelima.

Seneka – filozofija kao terapija

Seneka, jedan od vodećih predstavnika rimskog stoicizma, usvaja najbolje od učenja stoika, kinika, epikurejaca i neopitagorejaca. Cilj mu je bio poučiti čovjeka ispravnom i sretnom življenju, za što savjetuje prepustiti kormilo života razumu, onom čovjekovom dijelu koji oplemenjuje i približava Bogu. Zdravlje je za njega plod ispravnih prosudbi i življenje u skladu s njima, a bolest posljedica tvrdokornih iskrivljenih viđenja. Senekina je filozofija terapija za dušu i utjeha u životnim nedaćama pa je jednako aktualna danas kao i prije dva tisućljeća.

Tko je bio Buddha?

Pitanje koje je izazivalo velike dvojbe i rasprave između Buddhinih neposrednih učenika i sljedbenika bilo je: Tko je bio Buddha – ljudsko ili božansko biće? Ako je samo ljudsko biće, kako je mogao dosegnuti takvu razinu moralnog savršenstva i spoznati tako duboke istine? To je dovelo do podjela unutar budizma tako da južna škola uzvišenog učitelja smatra ljudskim bićem, a sjeverna božanskim, što pojašnjava Daisetz Teitaro Suzuki u svojoj knjizi Osnove mahāyāna-budizma.

Svibanj – buđenje života

S proljećem u punom zamahu, cvjetni svibanj sinonim je za probuđenu prirodu. Cvijeće potaknuto Sunčevom svjetlosti i toplinom raste iz zemlje i rastvara se u raznolikim oblicima, mirisima i bojama. Nažalost, kratkog je vijeka i umire. No, u prirodi zapravo ništa nije mrtvo; ocvalo cvijeće vraća se u zemlju u obliku sjemena da bi s novim proljećem opet bilo probuđeno Suncem. Tako i čovjek prolazi kroz ciklična buđenja i iz ciklusa u ciklus sve je svjetliji i čišći.

Snaga jedinstva

Život u svojoj cjelovitosti primjer je jedinstva iz kojeg ništa nije izuzeto, jer ništa ne može opstati izdvojeno. Sve je povezano poput karika u lancu i ima svoju ulogu. Stoga se rastućem separatizmu, razdvajanju i otuđenju treba suprotstaviti snaženjem humanih odnosa, razvijanjem međusobnog povjerenja, solidarnosti i velikodušnosti. Trebamo graditi jedinstvo kako bismo se opet osjetili članovima velike složne obitelji koja se zove čovječanstvo.

Ima li znanost sve odgovore?

S industrijskom revolucijom znanost je preuzela kormilo kao ona koja ima pouzdane odgovore na čovjekova pitanja i probleme. Znanstveno-tehnološko doba donijelo nam je mnoge neporecive dobrobiti, no sve je problematičnije tamno naličje tog silovitog uzleta, kao što je zagađenje prirode na svim razinama. Materijalistička znanost samo je jedan od pristupa istraživanju svijeta prirode i čovjeka, i kao takva nema sve odgovore. Nužno je da preispita svoj pravac kretanja i da se usmjeri na ono što je ekološki i etički prihvatljivo.

Kako se ostvaruju snovi

Svi imamo različite snove koji čekaju pogodne uvjete i trenutak za ostvarenje. Ti arhetipski obrasci u nama snažan su poziv našem izražavanju i usavršavanju. Kad se taj zov usadi u naš razum i srce, na putu smo ostvarenja sna. No, da bismo omogućili ostvarenje sna, što se odvija korak po korak, trebamo ga hraniti i usmjeriti snage u tom pravcu. Ako nemamo vlastiti san, možemo slijediti zraku svjetlosti u tami – ideju koja će nas uzdići i učiniti da sanjamo boljeg čovjeka koji će se rađati u nama i oko nas.