Michelangelo Buonarroti
Michelangelo Buonarroti, renesansni slikar, kipar i arhitekt, jedan je od najsvestranijih i najupečatljivijih umjetnika svih vremena. Pohađao je neoplatoničku firentinsku Akademiju gdje su ga poučavali najveći filozofi toga doba. Uz njihovu pomoć te posredstvom bogate umjetničke zbirke i knjižnice Medicija, stekao je široko znanje i duboke uvide. Njegova su izvanredna djela spoj inspiracije, spoznaje i tehnike, a njihova svježina i jednostavnost odražavaju izvore neprolazne ljepote.
Arthur Rackham – ilustrator vilinskog pera
Arthur Rackham, engleski ilustrator viktorijanskog doba, proslavio se još za života oslikavanjem priča, bajki i poznatih književnih klasika. Njegove ilustracije prate skrivenu dušu priče, a mnoštvom detalja daje uvjerljivost i živost slikama i likovima. Likovi su mu najčešće čudesna stvorenja poput vila, vilenjaka, gnoma, goblina, patuljaka. Rackhamove ilustracije podsjećaju nas da je svijet koji nas okružuje daleko bogatiji, ispunjeniji i življi nego što nam se to čini.
Shakespeare – raj i pakao u nama
William Shakespeare najsjajnija je zvijezda elizabetinskog kazališta čija djela danas čine okosnicu kazališnih repertoara širom svijeta. Njegova djela istodobno otkrivaju dušu genija koja se uzdigla do visina i zaronila u dubine ljudskog iskustva rasvjetljavajući psihički svijet čovjeka. Shakespeareove likove ne vidimo kao loše ili dobre, već kao ljudska bića sposobna za najuzvišenija, ali i najstrašnija djela, kao i svi mi. Tako nas potiče da shvatimo da trebamo slušati vlastitu savjest, da raj i pakao nisu nešto izvan nas, već da su posljedica naših vlastitih životnih odabira.
Ana Pavlova – legenda ruskog baleta
Rusku primabalerinu Anu Pavlovu balet je opčinio u osmoj godini. Zahvaljujući nadarenosti, ali i potpunoj posvećenosti baletu, postala je najslavnija balerina svog vremena čiji je umjetnički genij bio spoj plesa, glazbe i glume. Izdvajala se ne toliko virtuoznom tehnikom koliko gracioznošću i profinjenošću. Vlastitu je trupu osnovala 1913. godine i s njom godinama putovala Europom, Azijom, Amerikom i Australijom. Njezin zaštitni znak postao je balet Umirući labud kojim je zadivila cijeli svijet.
Pitagorejci i muzika
Pitagorejci su dali prvi sustavni filozofski i znanstveni pristup muzici. Njihove postavke na kojima počiva cjelokupna teorija muzičkih intervala i ljestvica, kao i ideal zvukovne ljepote zapadne glazbe, nisu se do danas bitno promijenili. Pitagorejci su veliku pažnju pridavali odgojnom elementu muzike jer ima sposobnost neposredno utjecati na dušu: istančati je, pročistiti i oplemeniti. Stoga su se tim purifikacijskim elementom muzike služili u svom dnevnom ritmu jer je Pitagora učio da muzika potiče vrlinu.
Grčki hram
Grčki hram svojom arhitekturom predstavlja vrhunac klasičnog graditeljstva, ali i klasičnog idealizma koji se bavi idealnom formom hrama i idealnom formom ljudskog tijela. Grčki su mislioci otkrili da postoje iste zakonitosti unutar čovjeka i prirode te da harmonični razmjer zlatnog reza postoji u prirodi kao i u mjerama ljudskog tijela. Taj je razmjer postao osnova za proporcioniranje hrama. Stoga je grčki hram istovremeno simbolička slika čovjeka i slika prirode, odnosno svijeta, što govori o dubini i širini imaginacije starih Grka.
Nedodirljiva ljepota
Estetika je relativno nov pojam za tradicionalnu filozofsku disciplinu koja je umjetnost dovodila u vezu s božanskim arhetipovima Ljepote i Dobra. Prema tom konceptu istinski se umjetnik uzdiže do dimenzije čiste ljepote, kontemplira o njoj i interpretira je u sebi kako bi je u stvaralačkom procesu mogao predstaviti u oblicima i tijelima. Ova nedodirljiva i suptilna Ljepota za umjetnika je najveće nadahnuće, ali i izvor duhovnosti. Tako shvaćena umjetnost put je kojim se dolazi do Jedinstva.
Neobičan svijet Beatrix Potter
Beatrix Potter, engleska viktorijanska spisateljica i ilustratorica, najpoznatija je po svojim ljupko ilustriranim pričama o životinjama odjevenim u ljudsku odjeću i zaokupljenima ljudskim poslovima i pustolovinama. Zanimala se i za svijet kukaca, izučavala je rast i razmnožavanje gljiva te je nacrtala veliki broj botaničkih crteža. Sveukupno je napisala oko trideset knjiga, od kojih su dvadeset i četiri dječje slikovnice po kojima je stekla slavu i priznanje.
Indijanska poezija
Živeći u bliskom dodiru s prirodom, Indijanci su bili izuzetno istančani, poetični promatrači svega oko sebe. Snaga njihovih riječi bila je u jednostavnosti i jasnoći. Iako je sačuvan mali dio indijanskog kulturnog naslijeđa, ono što je stiglo do nas odražava njihovu povezanost s nevidljivim snagama svijeta prirode te poštovanje prema svemu što živi.
Frank Lloyd Wright – Organička arhitektura
Američki arhitekt Frank Lloyd Wright oblikovao je modernu arhitekturu primjerenu XX. stoljeću, u kojoj je funkcija primarna, a forma i izgled prateći elementi. Polazeći od tog koncepta vremenom je razvio filozofiju organičke arhitekture, utemeljenu na funkcionalizmu i na povratku čovjeka prirodi. Ona odražava ideal slobode duha modernog čovjeka, a inspiraciju crpi iz prirode. Principe organičke arhitekture najbolje utjelovljuje Wrightovo remek-djelo Fallingwater (Kuća slapova).
U zagrljaju proljeća
Proviri cvjetić iz kore,
A šuma plava
Šafrana glava
K’o oči, k’o nebo, k’o more.
Samoćo moja,
Ma digni glavu gore!
Ti imaš sluha i uha
Za […]
Jagoda Truhelka
Jagoda Truhelka hrvatska je spisateljica za djecu i pedagoginja, čije je najpoznatije djelo knjiga pripovijedaka Zlatni danci. Posao učiteljice i ravnateljice obavljala je u nizu djevojačkih škola. Obrazovanje nije odvajala od odgoja, smatrajući i jedno i drugo zadacima pravog učitelja, a pravi učitelj za nju je bio prosvjetitelj. Djeci je iznad svega nastojala usaditi ideale dobrote, ljepote i ljubavi, a nadahnuće za svoj rad nalazila je u djelima klasične filozofije. Sintezu svojih praktičnih promišljanja dala je u epistolaru U carstvu duše.
