Obrazovanje i umjetnost
Ljepotu i značenje istinskih umjetničkih djela ne bismo mogli percipirati bez odgovarajućeg obrazovanja. Samo gledanje i slušanje nisu dovoljni; potrebno je obrazovati nutarnja osjetila. Ona razvijaju našu estetsku inteligenciju i omogućuju nam prepoznati ono što je dobro, ispravno i lijepo. Otvaraju nam pristup višoj stvarnosti gdje jasnije zamjećujemo ljepotu i smisao. Umjetničko obrazovanje je neophodno i zato da bi velika umjetnička djela nastavila biti izvor iz kojeg će budući naraštaji crpiti snagu i nadahnuće.
Johann Sebastian Bach
Njemačka obitelj s tradicijom srednjovjekovnog glazbenog zanatstva, koja je dala nekoliko glazbenih majstora, iznjedrila je i "majstora nad majstorima", virtuoza i sjajnog skladatelja Johanna Sebastiana Bacha. Svirao je mnoge instrumente, no najuzvišeniju glazbu napisao je za orgulje. Bio je vođen snažnim porivom da pronikne u srž i značenje glazbe. O njegovoj gotovo pobožnoj predanosti glazbi govori natpis kojim je označavao svoje partiture: S. D. G. (Soli Deo Gloria – Samo u slavu Boga).
Zlatna harfa
Harfa, čiji zvuk dočarava prirodne elemente vode, vatre i vjetra te mističnu atmosferu, jedno je od najstarijih glazbala čovječanstva. Nalazimo je u raznim oblicima u gotovo svim kulturama i u svim povijesnim razdobljima. Smatra se da europska harfa potječe od Kelta gdje je bila stalni pratilac njihovih barda. Stari su narodi poznavali blagotvorno djelovanje njezina baršunasta zvuka koji donosi mir i harmoniju, ugađa čovjekove žice i dovodi ih u rezonanciju s božanskim, povezujući tako nebo i zemlju.
Šibenska katedrala
Katedralu sv. Jakova u Šibeniku, građenu u kasnogotičko-renesansnom stilu, UNESCO je 2001. godine uvrstio u popis svjetske spomeničke baštine. Izgradnja katedrale potrajala je čitavo stoljeće, a svoj izgled najviše duguje Juraju Dalmatincu koji ju je svojim inventivnim rješenjima učinio jedinstvenom u odnosu na druge europske katedrale i kršćanske crkve. Priča o izgradnji šibenske katedrale svjedoči o golemoj volji i trudu uloženom za ostvarenje takvog bisera utkanog u kulturnu baštinu Hrvatske.
Vlaho Bukovac
Vlaho Bukovac, naš vodeći slikar s kraja 19. stoljeća, ujedno je i najbolji portretist i majstor velikih figuralnih kompozicija svoga vremena. Nadahnuće je crpio iz antike, a motiv koji je davao slikarski potpis svim njegovim djelima bile su ruke. Svoje je cjelokupno majstorsko umijeće sažeo u djelu Gundulićev san. Snažno je utjecao na mlađu generaciju slikara te je začetnik hrvatskog modernog slikarstva. Potaknuo je izgradnju Umjetničkog paviljona u Zagrebu te osnivanje Društva hrvatskih umjetnika.
Marija Jurić Zagorka
Marija Jurić Zagorka po mnogočemu je bila žena ispred svog vremena, kao prva hrvatska novinarka, prva žena izvjestiteljica iz Sabora te dopisnica iz Budimpešte i Beča. Sama je pokrenula dva časopisa za žene. Zalagala se za ravnopravnost spolova, pravo žena na obrazovanje, za javnu upotrebu hrvatskog jezika u Austro-ugarskoj monarhiji, itd. Danas je najpoznatija po svojim romanima u koje je unijela elemente hrvatske povijesti 16.-18. stoljeća te svojim suvremenicima dala poučno štivo na materinjem jeziku.
Poziv proljeća
Poslije duge hladne zime Proljeće nas opet zove: "Iz ladica izvadite One vaše lijepe snove I krenite sada za mnom;
Parsifal
Richard Wagner svoju je operu Parsifal nazvao "sakralnom muzičkom dramom". U njoj objedinjuje tekst, glazbu i scensku radnju u težnji da po uzoru na antičko kazalište gledatelja učiniti sudionikom drame. Radnja se zasniva na mitu o vitezovima Okruglog stola i svetom Gralu te vječnom sukobu između dobra i zla. Podlegavši kušnji, ranjeni kralj ne može obavljati dužnosti čuvara Grala pa ni očuvanja mira i pravde u kraljevstvu. Čist i prostodušan Parsifal pomoći će uspostavi narušene harmonije i postati čuvar svetog Grala.
Pansori – Korejska opera
Pansori, tradicionalna korejska umjetnička forma, sastoji se od pjesme, naracije, geste i mimike. Često se uspoređuje sa zapadnom operom, no pansori izvodi samo jedan pjevač u pratnji jednog bubnjara. Pjevač uz pomoć lepeze igra uloge svih likova koji se pojavljuju u određenom djelu. Stoga pjevači prolaze dugu i zahtjevnu obuku da bi ovladali širokim rasponom različitih vokalnih tonova. Ugrožen modernizacijskim tokovima, pansori je 1964. proglašen nacionalnim kulturnim blagom, što je potaknulo oživljavanje ove tradicije.
Slavljenje života u umjetnosti Warli
Slikarstvo Warli dočarava tradicionalni način života istoimenog plemena iz zapadnog dijela Indije. Njegova glavna značajka jest jednostavnost prikaza i odsustvo živih boja; obično koriste bijeli pigment na zemljanoj podlozi. Slikarstvo Warli odražava njihovu sjedinjenost s ritmovima prirode i poštovanje temeljnih ekoloških principa: povezanosti i međuovisnosti čitavog života. Za njih je Zemlja živo biće koje treba štovati, a na život gledaju kao na dar koji treba slaviti.
Klasično putovanje: Glazba i život
Klasična glazbena djela odišu jednostavnošću, jasnoćom i skladom. Njihovi suptilni zvučni oblici satkani od harmoničnih i proporcionalnih odnosa najveći su doseg u približavanju arhetipu Ljepote. Klasična djela stvaraju utisak bezvremenosti jer slijede zakone srodne vječnim zakonima prirode. Ona su povratak bitnome te obogaćuju izvođača i publiku. Tako se i život čovjeka koji u svoja djela nastoji utiskivati vječne vrijednosti može nazvati klasičnim putovanjem. To pojedinca čini plemenitim, a društvo etičnim.
August Šenoa – klasik hrvatske književnosti
August Šenoa, otac hrvatskog romana, bio je dramaturg Hrvatskog zemaljskog kazališta, predsjednik Matice hrvatske te urednik časopisa Vijenac. U svom bogatom književnom opusu u kojem se ogledaju domoljublje, čovjekoljublje i moralnost, Šenoa vješto spaja realizam s idealizmom pa je čitava epoha u hrvatskoj književnosti nazvana "Šenoino doba". Smatrao je da književnost ne smije biti svrha samoj sebi, nego sredstvo odgoja, razvoja i usavršavanja humaniteta, na što se dobro podsjetiti u našem vremenu zaborava temeljnih zasada.