William Blake – Vidjeti svijet u zrnu pijeska
William Blake, pjesnik vizionar snažne imaginacije, slikar i bakrorezac, čovjek ispred svog vremena, za života je bio malo poznat široj javnosti. Danas je priznat njegov autentičan doprinos engleskoj književnosti i umjetnosti. Nadahnut učenjima mudrih, osuđuje materijalistički pogled na svijet svog vremena te ga povezuje s čovjekovim padom u kojem je izgubio iz vida vječnost. Svojim djelima, u kojima izražava bezvremene istine, nastojao je probuditi čovjekovu imaginaciju i upraviti mu pogled prema onom vrijednom i bitnom.
Roger Scruton: Zašto je ljepota važna?
Suvremeni engleski profesor filozofije i estetike Roger Scruton autor je pedesetak knjiga iz područja filozofije i etike. U dokumentarnom filmu Zašto je ljepota važna? ističe da je umjetnost 20. stoljeća prognala ljepotu, otvorila vrata kultu ružnoće i dovela nas u "duhovnu pustinju". Tvrdi da je ljepota univerzalna ljudska potreba, a ne zastarjela stvar prošlosti, koja nas uzdiže i povezuje s vječnim i daje smisao životu. Gubeći ljepotu, u opasnosti smo da izgubimo smisao i svrhu života te mogućnost da se ostvarimo kao ljudska bića.
Milka Trnina – diva i dobrotvorka
Milka Trnina, jedna od najvećih opernih umjetnica s prijelaza 19. u 20. stoljeće, uživala je golem ugled u velikim europskim i američkim opernim kućama. Svojim je ulogama oduševljavala publiku diljem svijeta, a glazbeni kritičari su njezin dramski sopran i izražajni način interpretacije smatrali "neusporedivim". Milka Trnina sav je svoj rad posvetila jednom cilju: poticanju umjetnosti i putem nje izražavanju i prenošenju ljepote. Njezin životni put bio je ispunjen najdubljim umjetničkim i humanim nastojanjima.
Arhitektonski dragulji Ivana Meštrovića
Arhitektonska ostavština Ivana Meštrovića, iako ne tako impresivna kao kiparska, otkriva ga i kao velikog umjetnika oblikovanja prostora. Za svoje je građevine, uglavnom memorijalne i sakralne namjene, birao posebna, istaknuta mjesta koja ostavljaju dojam kao da se ulazi u jedan drugi svijet. Njegova arhitektura uklopljena u pejzaž spaja različite stilove no najviše je nadahnuta antičkim uzorima te oživljava klasične ideale reda i harmonije.
Cicely Mary Barker – Čarobni svijet vila
Svijet prirode i vilinskih bića bile su popularne teme u engleskoj umjetnosti i književnosti pred najezdom industrijalizacije početkom 20. st. Pod utjecajem predrafaelita zadivljena i nadahnuta prirodom, Cicely Mary Barker stvorila je čarobni svijet cvjetnih vila u kojem je maštovito povezala dječju ljupkost s izvanrednom botaničkom preciznosti. Ilustracijama popraćenim razigranim stihovima dočarava mir i sklad prirode i potiče nas da obratimo pozornost na njezine ljepote.
Antun Branko Šimić
Pjesnik Antun Branko Šimić živio je kratko, smiono, beskompromisno. Pisao je i prozu, eseje o likovnoj umjetnosti te književne kritike. Objavio je samo jednu zbirku pjesama nazvanu Preobraženja. Naslov zbirke ujedno je i osnovni motiv koji se provlači kroz pjesme u kojima se isprepleću ljubav i smrt, svjetlo i tama, zemaljsko i nebesko, a duboke emocije zgusnute su u misaone stihove. Čest su mu motiv i zvijezde, sjajne i vječne, kao životni orijentir i opomena čovjeku da ne ide malen ispod zvijezda.
Marko Marulić – otac hrvatske književnosti
Sa svojim epovima Judita, Davidijada i Susana, Marko Marulić predstavlja početke hrvatske književnosti pa je nazvan "ocem hrvatske književnosti". No, njegova latinska djela daleko nadmašuju rad na hrvatskom jeziku. Prevođena su i doživjela su brojna izdanja, što mu je pronijelo ime širom tadašnje Europe. U doba punog zamaha talijanske renesanse, i pored humanističke naobrazbe, Marulić je ostao vezan za srednjovjekovnu tradiciju i najveći dio svog književnog rada posvetio je učvršćivanju kršćanskog morala i duhovnosti.
Hans Christian Andersen
Nekolicina dječjih autora svrstana je u književne besmrtnike, a među njima je i danski pisac Hans Christian Andersen. Iako je pisao kazališne komade, novele, pjesme i putopise, Andersen je svjetsku slavu i ugled stekao kao pisac dječjih bajki, a sam ih je namijenio najširoj publici. Odrastao je u sredini u kojoj su stari skandinavski mitovi i predaje još bili živi pa je taj ugođaj utkao u priče koje na jednostavan, ali upečatljiv način izražavaju univerzalnu mudrost.
Rodin – Velikan kiparstva
Augusta Rodina smatra se začetnikom modernog kiparstva. Osim skulpturom, bavio se i crtanjem, no danas se smatra jednim od najvećih kipara svih vremena. Učio je od svojih suvremenika, ali i proučavajući djela renesansnih majstora. U Michelangelovom stvaralaštvu pronalazi trajno nadahnuće. Omiljena tema bilo mu je ljudsko tijelo. Svojim je djelima nastojao prikazati tragiku ljudske egzistencije, ali i nutarnju istinu koja se nazire ispod forme.
Magareći putevi preobrazbe
Nadahnuto autorovim iskustvom, Metamorfoze ili Zlatni magarac, Apulejevo satirično djelo iz razdoblja helenizma, ukazuje na besciljnost lutanja od jedne do druge senzacije i nužnost zauzdavanja nagona. Ponesen niskim porivima, mladić biva pretvoren u magarca, iako zadržava sposobnost mišljenja. Apulej opisuje njegovu metamorfozu i duhovnu preobrazbu od magarca do čovjeka te ističe važnost oslobađanja od animalne prirode koja čovjeka veže za pojavnosti fizičkog svijeta i udaljava od ljudskog identiteta.
Tajne špiljske umjetnosti
Ukorijenjeno je mišljenje da je čovjek kamenog doba živio u špiljama, zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom, te da crteži u špiljama predstavljaju prizore iz lova. Međutim, otkrića iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća donose novo viđenje prapovijesti. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike i posjedovao kultove, najrazličitija znanja i tehnološke vještine. Sve su glasnije pretpostavke znanstvenika da su oslikane mreže hodnika i dvorana služile u inicijatske svrhe. Ova otkrića mogla bi izmijeniti uvriježene stavove.
William Turner – slikar svjetla
William Turner, vodeći slikar engleskog romantizma, najveći pejzažist 19. stoljeća i najpoznatiji britanski slikar svih vremena. Kao predstavniku romantizma, glavni izvor nadahnuća bila je priroda sa svojim dramatičnim očitovanjima. Veličanstvenost prizora naglašava pomoću svjetla kojim je bio očaran i kojim je ispunjavao veliki prostor svojih slika. Zbog toga je nazivan slikarom svjetla i pretečom impresionizma.