Beethovenova Oda radosti
Povodom obilježavanja 250 godina rođenja Ludwiga van Beethovena prisjećamo se ovog glazbenog genija koji je često nazivan glazbenim divom i inovatorom. Središnje mjesto u njegovim instrumentalnim djelima pripada simfonijama, a kruna svih jest 9. simfonija koju je stvarao skoro deset godina. Nadahnuta je Odom radosti njemačkog pjesnika i filozofa Friedricha Schillera koja slavi ideal bratstva i ujedinjenosti čovječanstva. Zapanjuje da je Odu radosti završio i dirigirao praizvedbom kada je već sasvim izgubio sluh.
Ljepota postaje… glazba
O postanku glazbe postoje brojne teorije, a jedna od njih je da je glazba proizašla iz čovjekove čežnje za komunikacijom s božanskim. Prava se glazba uistinu rađa kada postoji nešto uzvišeno što se želi izraziti i prenijeti i duboki je izraz duhovne potrebe. Takva glazba glasnica je ljepote, ona dira naše najtananije strune i svojom nas ljepotom prožima i harmonizira. Sve su tradicije u glazbi prepoznavale njezinu moć, Pitagora je liječio pomoću glazbe, a moderna muzikoterapija ponovno otkriva njezinu terapijsku, etičku i estetsku ulogu.
Secesija
Secesija, stilski pravac s prekretnice XIX. u XX. stoljeće, zahvatila je cijelu Europu i prožela je sve umjetničke grane, a posebno upečatljiv trag ostavila je u arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti. Umjetnici nadahnuće pronalaze u prirodi; oponašajući njezine forme ostvaruju spoj lijepog i korisnog. Secesija se javlja kao odgovor na industrijalizaciju i bezlične proizvode masovne proizvodnje. Njezini pokretači rade na oživljavanju umjetničkih obrta te stvaranju predmeta oblikovanih ljudskom rukom, u nastojanju da oplemene čovjekov život.
Razgovori s Goetheom
Njemački književnik Johann Peter Eckermann bio je veliki štovatelj Johanna Wolfganga Goethea, a upoznao ga je u njegovim kasnim godinama. Ostao je u njegovoj službi sve do Goetheove smrti, kao suurednik njegovog skupnog izdanja književnih djela. Iz godina provedenih uz slavnog pisca proisteklo je djelo Razgovori s Goetheom u kojem je zabilježio njegove misli i poglede kao i vlastita zapažanja o njemu.
Klizalište
Klizališta, dio gradskih zimskih čari, već i letimičnom pogledu otkrivaju tri kruga klizača. Početnici se drže ograde i tek nakratko okušaju na ledu; oni u drugom krugu uče osnove samostalnog kretanja, dok središnji krug formiraju iskusni klizači. Pažljiviji pogled otkriva da je vježbanje, padanje i ustajanje sastavni dio procesa učenja i da postoji jasna analogija između umijeća klizanja i umijeća življenja, te da od sklada klizališta možemo izvući životne pouke.
Veliki sanjar Edward Burne-Jones
Jedan od posljednjih prerafaelita, engleski slikar Edward Burne-Jones, stvara poetsko-mistične kompozicije nadahnute mitologijom, legendama i književnim izvorima. U njegovim djelima bezvremene ljepote kao da se sluti ona nevidljiva stvarnost. Njegovo se stvaralaštvo poistovjećuje s umjetničkim preporodom tog vremena čija je temeljna odrednica bila ljubav prema lijepom, kojom se suprotstavio rastućem materijalizmu viktorijanske Engleske.
Orgulje – kraljica instrumenata
Veličanstven, raskošan zvuk orgulja od kojeg katedrale i crkve vibriraju iznutra i kao da otvaraju vrata neizrecivog prostor-vremena, opisali su mnogi glazbenici i književnici, a Mozart ih je nazvao Kraljicom instrumenata. Njihovo je zlatno doba u izvođačkom i skladateljskom smislu barok. Najveći doprinos orguljnoj glazbi dao je J. S. Bach čije najpoznatije fuge predstavljaju glazbena remek-djela.
Na krilima Galeba Jonathana
Američki avijatičar i književnik Richard Bach u svom djelu Galeb Jonathan Livingston govori o galebu koji, opčinjen letenjem, baš kao i sam autor, ustrajno usavršava svoje umijeće. Ujedno teži novim spoznajama, osvajanju visina, zbog čega biva izopćen iz jata okrenutog ovozemaljskom. Vjeran idealima koji su njegova uzdižuća snaga, razvija svoje skrivene potencijale, usavršava se, otkriva nova obzorja i snagu ljubavi… Slavna pripovijetka metafora je čovjekova nastojanja da se izdigne iznad ograničenja, oslobodi i spozna viši smisao života.
Rođenje zapadne glazbe
Iako su se na području istočnog Mediterana, Male Azije i Bliskog istoka stoljećima stapali razni etnički i kulturni utjecaji, Grci su bili ti koji su utemeljili prvi znanstveni i filozofski pristup glazbi, na čemu počiva današnja glazbena teorija i zvukovni ideal zapadne glazbe. Također su joj pridavali veliki odgojno-pedagoški značaj. Posredstvom Rima i islamske kulture temelji grčke glazbe preneseni su u srednji vijek, gdje su se asimilirani sačuvali do današnjih dana.
Omar Hajjam
Omar Hajam slavni je perzijski matematičar, astronom i filozof iz vremena kada je islamski svijet bio na svom vrhuncu. Bio je upravitelj opservatorija u Isfahanu, tada najvećeg na svijetu. Također je dao veliki doprinos matematici. Na zapadu je pak poznatiji po svojoj poeziji pisanoj u trenucima odmora od znanstvenog rada. Hajamove Rubaije ubrajaju se među najvažnija djela perzijske književnosti koja nadahnjuju i današnjeg čovjeka.
Ralph Waldo Emerson
Ralph Waldo Emerson, esejist, pjesnik i filozof, jedan je od utemeljitelja transcendentalizma, idealističkog pokreta u američkoj književnosti i filozofiji sredine 19. stoljeća, koji je nastao pod utjecajem njemačkog i engleskog romantizma. Njegov esej Priroda smatra se manifestom transcendentalizma; u njemu razmatra odnos Bog – Čovjek – Priroda, a Prirodu smatra očitovanjem božanstva. Nazivaju ga i ocem suvremene američke književnosti jer je snažno utjecao na brojne američke književnike.
Svaki je čovjek umjetnik
Sve prisutniji fenomen virtualnih zabava i druženja priziva u sjećanje građanske salone i seoska prela i sjela kada su se ljudi okupljali i bili stvaralački aktivni i kreativni. Umjetnost je tada bila dio društvenog života, zajedno se plesalo i pjevalo u različitim prigodama. Svijet kao da je izgubio čar jer smo se danas ograničili na pasivno konzumiranje umjetnosti, bez vlastitog doprinosa. A smisao je umjetnosti da nas oplemenjuje, produhovljuje, istančava naš karakter kao i našu okolinu. Posebno kada smo i sami aktivni, kada probudimo umjetnika u sebi.
