Ljudski interes
Istaknuto obilježje modernog društva je i razvoj brojnih organizacija. Čovjek pronalazi okrilje u okviru različitih organizacija osnovanih radi stvaranja dobara i usluga, kao i ostvarivanja raznovrsnih ciljeva, dok njegov humanitet pada u drugi plan. Dok se okružujemo pogodnostima i stvarima koje organizacije pružaju, interes za drugog čovjeka postaje sve slabiji. No, upravo je ljudski interes nužan za njegovanje međuljudskih odnosa kao vezivnog tkiva i spasonosnog lijeka za prevladavanje razjedinjenosti modernog svijeta.
Višak informacija – Novi oblik zagađenja
Svakodnevno smo izloženi mnoštvu podataka i informacija putem medija do te mjere da se sve više govori o sindromu informacijskog zamora te infoksikaciji. Imati više podataka i informacija ne znači i više znati ili bolje razumjeti ono što se događa. Da bismo stekli znanje, potrebna nam je sposobnost razlučivanja. Filozofija je ta koja uči razvoju vlastitih kriterija, poticanju razlučivanja te u mnoštvu informacija odvajanju nebitnog od bitnog, bezvrijednog od vrijednog.
Pasivnost je bolest našeg vremena
Sve je podložno zakonu polariteta, u prirodi se smjenjuju dan - noć, svjetlo - tama, a u čovjeku aktivnost - pasivnost. Podjednak intenzitet tih energija i njihova izmjena primjerenim ritmom osiguravaju zdravlje, a odstupanje od tog ritma vodi u bolest. U današnjem društvu proširila se bolest pasivnosti i bezvoljnosti, koja se često krije i iza aktivnosti: radimo puno, ali ne ono što bismo trebali činiti. Lijek je u neizbjegavanju odgovornosti i pokretanju vlastitih snaga za opće dobro.
Suradnja, zakoni i mit – temelji civilizacije
Nesuglasja i polarizacije u društvu, nepovjerenje u sustave i u napredak općenito, povlačenje u vlastite tvrđave, stvarnost je našeg vremena. Želimo li prevladati podjele i postići slogu, trebamo izaći iz vlastitih utvrda i ponovno naučiti međusobno surađivati. Da bismo ostvarili suradnju, nužno je poštivati pravila i zakone koji su temelj civilizacije. Također je nužno da umjesto pasivnih promatrača postanemo aktivni graditelji zdravih sustava za buduće generacije.
Dva polariteta edukacije
U današnjim polarizirajućim vremenima obrazovanje kao prijenos znanja, vještina i iskustava na sljedeću generaciju čest je predmet nesuglasica. Dok su škole nekada oblikovale i obučavale djecu kako bi ih se uklopilo u društvenu sredinu, s naglaskom na stjecanje potrebne razine kvalifikacije, današnje "mekše" obrazovanje više je usmjereno na buđenje i izvlačenje prirođenog potencijala djeteta. Međutim, oba polariteta imaju svoju vrijednost i trebaju se međusobno dopunjavati.
Rasizam – fenomen modernog doba
Uskogrudno neprihvaćanje drugih i drugačijih postoji u različitim oblicima oduvijek. Stoga su moralna učenja svih filozofija i religija promicala toleranciju i bolje razumijevanje drugih. Rasizam kao ideologija razvio se u 18. stoljeću, stvorivši jaz između napredne Europe i ostatka svijeta. Iako naše razlike život čine bogatijim i življim, u današnjem svijetu iza privida otvorenosti i tolerancije izbija potisnuto neprihvaćanje. Razlike je potrebno prihvatiti jer svako ljudsko biće je različito, a čovječnost je zajednički korijen koji nas povezuje.
Što čini avanturu avanturom?
S nestrpljenjem očekujemo ljetni predah. Ususret novim doživljajima i iskustvima, jedva čekamo ostaviti uobičajeno okruženje, zamornu kolotečinu, ponavljajuće misli… Ljeto može biti prilika i da se odmaknemo i odmorimo od stalnih izvanjskih poticaja, napravimo nutarnju reviziju, prizovemo zaboravljene snove i osvježeni krenemo u avanturu zvanu život.
Kako će se zvati naše doba?
Tehnološki razvoj s valom informatičkih inovacija preplavio je naše doba, promijenio sustav vrijednosti i ustoličio nove ideale. Naše će doba vjerojatno ostati zapamćeno po internetu kojim smo umrežili svijet i pretvorili ga u globalno selo, po nezapamćenom mnoštvu dostupnih informacija, po presađivanju srca i putovanju u svemir. Ali i po pokušajima "ispravljanja" zakona prirode, osamljenosti, otuđenosti… To naličje zove da razvoj i korištenje vanjskih tehnoalata svedemo na razumnu mjeru i okrenemo se razvoju nutarnjih, ljudskih.
Ponovno otkriti trezvenost
Globalna energetska kriza primorava vlade na uvođenje trezvenijeg pristupa potrošnji energije. To je tek izvanjska, tehnička mjera kojom se nastoji očuvati postojeći društveni model razvoja zasnovan na konzumerizmu. Za izlazak iz neodrživog obrasca pretjerane potrošnje potrebno je ponovno otkriti trezvenost koja je za antičke filozofe bila u uskoj vezi s vrlinama umjerenosti i štedljivosti. Takvom udruženom individualnom i kolektivnom trezvenošću društveni bi se razvoj mogao preusmjeriti na ostvarenje humane dimenzije ljudskog bića.
Mnogo kultura, jedno čovječanstvo
Kulturna sredina u kojoj odrastamo bitno nas određuje jer iz našeg okruženja usvajamo sustav vrijednosti, način na koji razmišljamo, osjećamo i djelujemo. Da smo rođeni u drugim okolnostima, drugačije bismo razmišljali i živjeli. Uvjerenost da je naš način života najbolji stvara jaz i otvara prostor za sukobe. Bez obzira na sve naše razlike, treba znati da smo svi dio ljudskog roda, a kulturni izrazi samo su različiti modaliteti života jednog jedinstvenog čovječanstva.
Alternativne budućnosti – Koncept Buen Vivir
Nastao kao odgovor na stanje suvremenog svijeta, južnoamerički koncept Buen Vivir naglašava da je neograničeni gospodarski rast utemeljen na iscrpljivanju prirodnih resursa neodrživ. Zagovara solidarnost i suživot unutar ljudske zajednice, harmoničan odnos s prirodnim okruženjem, dok prava pojedinaca podređuje pravima ljudske zajednice i Prirode. Koncept potekao od starosjedilačkih kultura poziva na promjenu stava: čovjek je dio prirode, nije njezin gospodar nego upravitelj. Buen Vivir nudi razboritu alternativu nezasitnom rastu osuđenom na propast.
Suvremeno informiranje
Tehnički napredak omogućio nam je putem računala, mobitela i televizije dostupnost mnoštva podataka u svakom trenutku. U tom mnoštvu, od šume je teško razabrati stablo, a vjerodostojnost mnogih podataka je upitna. Ta hiperprodukcija premašuje našu sposobnost asimilacije i stvara oblik globalnog zagađenja. Otuda proizlaze mnogi oblici otuđenja koje zahvaća sve aspekte i slojeve društva. Protulijek infoksikaciji odgovorno je i afirmativno informiranje.