Danas sam vidjela zvijezdu…
Pogled na zvijezdama osuto nebo ispunjava nas divljenjem i strahopoštovanjem; osjećamo se tako udaljenima i malima, a opet tajanstveno povezanima s njihovim treperenjem. Dok jedne blistaju jasnim sjajem, druge tinjaju i gasnu, odražavajući nepromjenjivi zakon ciklusa koji je isti i za zvijezde i za ljude. Opet se u nekim očima svjetlost zanavijek gasi, u nekim mekim tek počinju da plamte snovi. Dok mi utiremo brazde na Zemlji, one prelaze svoje staze i svojim svjetlom s nebeskih visina pokazuju nam put i pomažu dokučiti sudbinu.
Odanost jednom boljem svijetu
U današnjem svijetu pritisnutom mnogim gorućim problemima javljaju se brojne inicijative za očuvanje mira. Rijetke su one koje dotiču korijen problema pa takva nastojanja samo odgađaju sukobe. Preduvjet je miru u svijetu sklad i mir koji se ostvaruju u samom čovjeku, a koji se izražavaju kao etičnost, velikodušnost, mudrost i ljubav. To su vrijednosti koje se uzdižu poput mosta iznad svega onoga što nas razdvaja i zalog su pravednijeg, mirnijeg i boljeg svijeta.
Znati što je dobro
U svijetu uzdrmanih vrijednosti čini se da zapravo ne znamo što je za nas dobro. Da bismo znali što je dobro, važno je imati vlastiti nutarnji kompas koji se ravna prema moralnim vrijednostima. Tada ćemo znati da je dobro ono što je dobro za sve nas, a ne samo za nekolicinu, te da je dobro ono što nas čini sretnijima na trajniji način.
Što znači biti slobodan?
Svi želimo biti slobodni, slobodni od svake prisile ili ograničenja, slobodni birati i raditi što god poželimo. Ne želimo žrtvovati svoju slobodu ni zbog koga ili čega. Tako je sloboda svedena na udovoljavanje vlastitim željama i pronalaženje ugode, bez ograničavajućih obaveza. Je li to sloboda ili samo njen privid? Klasična filozofija smatra slobodu darom koji dolazi udružen s odgovornosti te pripada onima koji vladaju sobom i biraju žrtvovati osobne želje i kratkoročne koristi za postizanje individualne i kolektivne slobode.
Moderna tehnologija
Galopirajući razvoj tehnologije, a posebno masovnih medija i interneta, promijenio je svijet, dok su ljudska bića ostala ista. Mnogi od tih brojnih novih izuma i tehnologija korisni su i pomažu nam u svakodnevnom životu, ali nose i skrivene opasnosti. Zato moramo usvojiti inteligentne kriterije za upotrebu tehnologije, a prije svega moramo naučiti vladati sobom da bismo mogli vladati tehnologijom. Moramo birati razborito, ono što je dugoročno najbolje za čovječanstvo i za naš planet u cjelini.
Za hrabre
Hrabrost kao spremnost da se po slobodnom izboru čini ono što je potrebno, unatoč teškoćama i opasnostima, sve je manje viđena vrlina. U današnjem vremenu premetnula se u agresivnost, hvalisanje, cinizam i poruge. Onome koji nastoji nadići životna iskušenja, traži mudrost i teži uzvišenim ciljevima potrebna je hrabrost kao duboko uvjerenje u vlastitu snagu, a izražava se mirnoćom i sigurnošću u sebe. Hrabrost je esencijalna kvaliteta filozofa i izazov je za svakog čovjeka.
Na početku Nove Godine…
Približavanjem svake nove godine mediji bruje o "novogodišnjim rezolucijama". Pitamo se kako ostvariti ono što nismo uspjeli u prethodnoj godini i napraviti korak naprijed. Stari mudraci uspoređivali su rast čovjeka s rastom stabla koje zahvaljujući dobrom vrtlarenju polako napreduje i postaje sve snažnije. Preporučili su marljivo zalijevati naše unutarnje stablo, stup stabilnosti, i svakodnevno voditi brigu o njemu te neopterećeni napretkom u svaku novu godinu ući s dobrom vjerom, mirom i radosti.
Temelj dostojanstva
Ono što najviše nedostaje modernom potrošačkom društvu, koje se voli nazivati slobodnim, je ljudsko dostojanstvo. Nedovoljno je svijetlih primjera dostojanstva koje se zasniva na poštenju, čistoći namjera i djela. Ali, ako bi svatko od nas temeljio svoj vlastiti život na moralnim vrijednostima i trudio se živjeti u skladu s njima, čitav bi svijet bio bolji. To bi bio temelj dostojanstva i časti, što bi dalo poticaj cijelom čovječanstvu za smisleniji i skladniji život.
Važnost kulture
Kao što su biljci za cvatnju potrebni određeni preduvjeti, preduvjet razvoja čovjekovih potencijala je kultura. Različite kulture izvlače na površinu različite strane naše prirode. Steve Peters, autor knjige Paradoks čimpanze, kaže da suvremeno potrošačko društvo aktivira naše impulse, unutarnju čimpanzu, koja traži najkraći put do užitaka. Važno je naučiti reći ne nutarnjoj čimpanzi radi dugoročnih humanih ciljeva. Drugim riječima, trebamo kulturu koja će pogodovati razvoju onog najboljeg u čovjeku.
Nelson Mandela
Nelson Mandela, borac za pravdu i ljudsko dostojanstvo, život je posvetio idealu ravnopravnosti crnaca i bijelaca u južnoj Africi. Rasistički režim osudio ga je za veleizdaju zbog čega je gotovo tri desetljeća proveo u zatvoru. No to nije pokolebalo njegovu nadu u ostvarenje ideala. Po izlasku iz zatvora dobio je Nobelovu nagradu za mir, a 1994. postao je predsjednikom Južnoafričke Republike. Danas je simbol trijumfa ljudskog duha i nepokolebljive borbe za slobodu i pravednost.
U potrazi za jednim prirodnim rješenjem
Ljudi su nekada živjeli u neposrednom dodiru s prirodom pa su i civilizacije nastajale u suradnji s njom. Primjer takve jedne civilizacije je rimska civilizacija. Našu tehničku civilizaciju zaokupljenu materijalnim napretkom nauštrb duhovnog obilježavaju ovladavanje, izrabljivanje i uništavanje prirode, uz nepoštovanje njezinih zakona. Ono što nije u skladu s prirodom osuđeno je na propast. Izlaz je u ponovnom nutarnjem povratku prirodi i nama samima.
Svijet je gladan
Glad obično povezujemo uz najsiromašnije zemlje svijeta, najčešće subsaharske Afrike, gdje zbog nestašice hrane umiru milijuni ljudi. Istodobno se u bogatim zemljama bacaju velike količine hrane, a pojedinci dobrovoljno gladuju kao žrtve idolatrije savršenog izgleda… No, glad ili neadekvatna hrana ne zahvaća samo tijelo, ona se širi i postupno nagriza sve planove postojanja čovjeka i čovječanstva. Ta glad je mentalna, emocionalna, moralna i duhovna. Svijet je gladan jer je uspavan i zato se nameće potreba za buđenjem na svim planovima kako bismo iskorijenili glad.
