Važnost kulture
Kao što su biljci za cvatnju potrebni određeni preduvjeti, preduvjet razvoja čovjekovih potencijala je kultura. Različite kulture izvlače na površinu različite strane naše prirode. Steve Peters, autor knjige Paradoks čimpanze, kaže da suvremeno potrošačko društvo aktivira naše impulse, unutarnju čimpanzu, koja traži najkraći put do užitaka. Važno je naučiti reći ne nutarnjoj čimpanzi radi dugoročnih humanih ciljeva. Drugim riječima, trebamo kulturu koja će pogodovati razvoju onog najboljeg u čovjeku.
Nelson Mandela
Nelson Mandela, borac za pravdu i ljudsko dostojanstvo, život je posvetio idealu ravnopravnosti crnaca i bijelaca u južnoj Africi. Rasistički režim osudio ga je za veleizdaju zbog čega je gotovo tri desetljeća proveo u zatvoru. No to nije pokolebalo njegovu nadu u ostvarenje ideala. Po izlasku iz zatvora dobio je Nobelovu nagradu za mir, a 1994. postao je predsjednikom Južnoafričke Republike. Danas je simbol trijumfa ljudskog duha i nepokolebljive borbe za slobodu i pravednost.
U potrazi za jednim prirodnim rješenjem
Ljudi su nekada živjeli u neposrednom dodiru s prirodom pa su i civilizacije nastajale u suradnji s njom. Primjer takve jedne civilizacije je rimska civilizacija. Našu tehničku civilizaciju zaokupljenu materijalnim napretkom nauštrb duhovnog obilježavaju ovladavanje, izrabljivanje i uništavanje prirode, uz nepoštovanje njezinih zakona. Ono što nije u skladu s prirodom osuđeno je na propast. Izlaz je u ponovnom nutarnjem povratku prirodi i nama samima.
Svijet je gladan
Glad obično povezujemo uz najsiromašnije zemlje svijeta, najčešće subsaharske Afrike, gdje zbog nestašice hrane umiru milijuni ljudi. Istodobno se u bogatim zemljama bacaju velike količine hrane, a pojedinci dobrovoljno gladuju kao žrtve idolatrije savršenog izgleda… No, glad ili neadekvatna hrana ne zahvaća samo tijelo, ona se širi i postupno nagriza sve planove postojanja čovjeka i čovječanstva. Ta glad je mentalna, emocionalna, moralna i duhovna. Svijet je gladan jer je uspavan i zato se nameće potreba za buđenjem na svim planovima kako bismo iskorijenili glad.
Zdrav duh u zdravom tijelu
Zdrav duh u zdravom tijelu ili U zdravom tijelu zdravi duh? Suvremeni kult tijela u prvi plan stavlja zdravo tijelo. Čovjek je sve više rob tijela i njegovih potreba, dok plamen njegova duha tek što tinja. Filozofski gledano, tijelo je fizičko boravište ljudskog duha od rođenja do smrti. Antički su filozofi govorili da prednost treba dati duhu jer zdrav duh harmonizira sve aspekte ljudskog bića i zato je važno promicati zdrav duh u zdravom tijelu!
Himalajski inovator i edukator – Sonam Wangchuk
Sonam Wangchuk, himalajski inženjer i inovator, sinonim je za obrazovnu reformu i održivost u Ladakhu. Utemeljitelj je pokreta kojim je pokrenuo temeljitu i iznimno učinkovitu reformu školskog sustava. Osnovao je i kampus za srednjoškolce u kojem potiče inovativnost među mladima, a glavni su im projekti primjena solarne energije te ledene stupe za učinkovito korištenje vode ledenjaka. Inovacijom ledene stupe osvojio je prestižnu nagradu švicarske Zaklade Rolex. Sam kampus prerastao je u globalno ekoselo koje vodi pod motom Bistra glava – vješte ruke – ljubazno srce.
Početak i kraj tehnološkog čovjeka
Tehnologija u ovom ili onom obliku postoji od početaka čovječanstva, a u našem vremenu znanstveno-tehničkog uzleta postala je kultom. S tog gledišta stupanj napretka prošlih civilizacija vrednujemo razinama tehničkog napretka. No, tehnički napredak nije jedini izraz ljudske kulture, mnoge su civilizacije stavljale naglasak na posve druga područja. Ipak, bujni razvoj tehnologije i s tim povezano materijalno blagostanje prati osjećaj egzistencijalne praznine, što pokazuje da moderna tehnologija ne može zadovoljiti sve čovjekove potrebe. Čovjek se nužno sve češće okreće neprolaznim vrijednostima koje mu vraćaju dostojanstvo. Više je nego očita goruća potreba za izgradnjom novog i neophodnog humanizma.
Oživljavanje renesanse
Svijet u kojem živimo vapi za temeljitom nutarnjom promjenom. Povijesni primjer za to nalazimo u renesansi, filozofskom pokretu koji je od XIV. do XVI. stoljeća korjenito promijenio svijet. To buđenje povijest pripisuje se utjecaju mnogih vanjskih faktora, no poticaj je nesumnjivo došao iznutra. Težnja renesanse bila je vratiti se izvorima, ponovno pronaći dublji smisao života, preporoditi se. To isto je nasušno potrebno današnjem svijetu i polazište je za preporod čovjeka i svijeta.
Suradnja – novi oblik rada
Suradnja kao novi koncept rada u poduzetništvu nastao je u SAD-u početkom ovog stoljeća. Podrazumijeva okupljanje i povezivanje ljudi radi udruživanja znanja i vještina, što potiče kreativnost i inovativnost. Svaki suradnik osvještava svoje vrijednosti i ograničenja, dok je u prvom planu zajednički doprinos ostvarenju projekta. Ovaj moderni koncept na tragu je Platonova ideala države u kojoj svaki čovjek treba raditi ono što najbolje odgovara njegovoj prirodi jer tako najbolje doprinosi vlastitoj dobrobiti i sreći zajednice.
Sindrom panike – II. dio
Panika, strah od straha, vrsta je dezorganizacije ličnosti koja rezultira nemogućnošću odgovarajućeg suočenja s kriznom situacijom. Može se pojaviti kod bilo koga, a pretjerana zaštita kojoj smo skloni te uvjerenje da smo na sigurnom, čini nas još ranjivijima i podložnijima panici. No panika se može izbjeći odgovarajućom pripremom: ako izgradimo stabilno nutarnje stanje koje će nam omogućiti mirno i sabrano reagiranje te hrabro nošenje s bilo kakvim okolnostima.
Sindrom panike – I. dio
Strah je mehanizam upozorenja koji sva naša osjetila stavlja u stanje pripravnosti za obranu. On naše reakcije može aktivirati ili inhibirati, što je slučaj kod panike koja paralizira sposobnost rasuđivanja. Tada reagiramo instinktivno, poput životinje, što se svodi na reflekse bijega ili agresije. Humanizacija se sastoji u upravljanju našim strahovima koje trebamo prepoznati i prihvatiti, što znači kanalizirati izazove života.
Filozofija kao način života
Filozofija je nekada bila način života. Filozofsko učenje bilo je samo okvir za mali broj maksima po kojima je filozof živio svoj život. Biti filozof značilo je nastojati usavršavati se u umijeću življenja. Kao što umjetnik vježba da bi usavršio svoje umijeće, tako je i filozof usavršavao svoje umijeće življenja. No, i danas postoji potreba "filozofskog stava prema životu" koji podrazumijeva sposobnost da se ostane mirnim i zadovoljnim i u najvećim nedaćama, što predstavlja filozofski ideal.
