Albert Einstein – O znanosti i znastvenicima
Albert Einstein najveći je dio svog radnog vijeka proveo na američkom Sveučilištu Princeton, koje mu je posthumno posvetilo knjigu u kojoj su sabrane njegove izjave i stavovi o različitim područjima života. U ovom broju donosimo izvatke na temu znanosti i znanstvenika. Komentirajući svoja istraživanja, često je govorio da Priroda rijetko odaje svoje tajne te da je univerzum veliki i vječni misterij.
Leonardovi izumi
Leonardo da Vinci, oličenje Homo Universalisa, poznatiji kao umjetnik i slikar, bio je također izumitelj, inženjer, arhitekt, konstruktor strojeva, itd. Iznimno svestran, krajnje raznolikih interesa, proučavao je žive i nežive oblike i na temelju toga crtao, radio skice i nacrte. Golemo mnoštvo njegovih crteža jedinstven je spoj umjetničke senzibilnosti i znanstvenog pristupa. Zadivljuje lucidnost i domišljatost kojima je osmislio stotine strojeva daleko ispred svog vremena. Iako većina izuma nije realizirana, doprinio je razvoju mnogih područja znanosti.
Tippi
Tippi Degre, dijete profesionalnih fotografa životinjskog svijeta i prirode, do svoje desete godine živjela je daleko od civilizacije, okružena životinjama. Kao glavne prijatelje navodila je slona Abua, mladunče lava Mufasu i leoparda J&B. Zahvaljujući video zapisima svojih roditelja, Tippi je osvojila svijet djetinjom vedrinom i otvorenošću koji su joj omogućili bliskost i nesvakidašnju neverbalnu komunikaciju sa životinjama.
Genijalni um Johna Nasha
Američki matematičar John Nash veliki je znanstveni um našeg doba, dobitnik mnogih nagrada na području matematike i ekonomije te Nobelove nagrade za pionirski rad na području teorije igara. Njegov su životni put, pored genijalnog uma i znanstvenih proboja, obilježile i godine borbe sa šizofrenijom koju je zauzdao snagom vlastite volje. Zanimljivo je da je i tijekom razdoblja bolesti uspijevao racionalno razmišljati i rješavati znanstvene probleme.
LiDAR – laserska arheologija
Tehnologija laserskog skeniranja, LiDAR, moderna je metoda prikupljanja prostornih podataka. Razvila ju je NASA za potrebe svemirskih istraživanja, a sve se više pokazuje kao široko primjenjiva tehnologija u brojnim područjima ljudske djelatnosti, pa i za pronalaženje ostataka drevnih kultura. Zahvaljujući LiDAR-u locirani su fascinantni majanski ostaci u Hondurasu, Gvatemali, golemi urbani kompleksi nedaleko od Angkor Wata u Kambodži, vikinški ostaci u Danskoj. LiDAR, ukratko, označava radikalnu promjenu u arheologiji.
Isaac Newton
Isaac Newton je jedan od najutjecajnijih znanstvenika u povijesti čiji su doprinosi na području fizike, matematike, astronomije i kemije u XVII. stoljeću doveli do znanstvene revolucije. Spisi koji su u javnost dospjeli 1936. godine, otkrili su pažljivo skrivano područje njegova dugogodišnjeg rada – alkemiju. Najzaslužniji za to otkriće bio je John Maynard Keynes koji je bio fasciniran Newtonovim genijem i nazvao ga "posljednjim od maga". Newton je univerzum smatrao tajnom, kriptogramom Svevišnjega, u koju je moguće proniknuti čistom mišlju i intuitivnim i metodičnim pristupom.
Jantar – zlato sjevera
Jantar je fosilizirana biljna smola koja je tijekom desetaka milijuna godina prošla mnoge fizičke i kemijske promjene i vrlo je cijenjen u draguljarstvu. Smola sama po sebi skrutnuti je sok koje stablo izlučuje prilikom oštećenja kore kao prirodni antibiotik. Najpoznatiji je baltički jantar koji potječe od borovine. Budući da se u jantaru nalaze mumificirani primjerci flore i faune, čiji je DNK tako zaštićen, znanstvenicima predstavlja ''prozor u prošlost''.
Marie Tharp – Prva karta oceanskog dna
Početkom 1950-tih oceansko dno smatralo se muljevitom ravnicom, sve dok tada moderna metoda sondiranja oceanskog dna nije osigurala nove podatke. Prva koja je tumačila te signale nalik EKG-u i pretvarala ih u crteže bila je Marie Tharp, američka geologinja i oceanografkinja. Obradom seizmičkih i topografskih podataka iz oceana otkrila je krajolik bogat planinskim lancima, grebenima i kanjonima, a došla je i do drugih revolucionarnih geoloških otkrića. Izradila je kartu oceanskog dna, a satelitske će snimke godinama kasnije potvrditi točnost njezinih karata koje se danas nalaze na Google Earthu.
Solarna sonda Parker
Početkom kolovoza NASA je prema Suncu uputila sondu Parker koja će putovati kroz koronu, područje njegove atmosfere koje nikada ranije nije istraženo, u uvjetima izuzetno snažnog zračenja i visoke temperature. Solarna sonda Parker opremljena je instrumentima namijenjenim proučavanju magnetnog polja, plazme, visokoenergetskih čestica i solarnog vjetra, a sve u cilju boljeg upoznavanja središnje zvijezde našeg Sunčevog sustava kojoj dugujemo život na Zemlji.
Ružmarin
Ružmarin, zimzeleni mediteranski grm aromatičnog mirisa, upleten je u mitove, legende i narodne običaje kao simbol besmrtnosti i vjernosti. U staroj Grčkoj bio je posvećen božici ljepote Afroditi, ali i božici mudrosti Ateni. Znanstvenici su dokazali da ružmarin povećava budnost, poboljšava koncentraciju i pamćenje, što samo potvrđuje da staro vjerovanje da ružmarin vraća sjećanje nije neutemeljeno.
Orijentacijske sposobnosti mravi
Mravljem svijetu obično pripisujemo marljivost i radišnost. Također nas zadivljuju svojom sposobnošću da mogu vući teret mnogostruko teži od vlastite težine. No najnovija istraživanja pokazuju i njihove iznimne orijentacijske sposobnosti. Znanstvenici se nadaju da će im rezultati istraživanja provedenih s ciljem razvoja robotike olakšati izradu robota koji bi imali orijentacijske sposobnosti poput mravi.
Težnja za izvrsnošću – Maryam Mirzakhani
Maryam Mirzakhani prva je i jedina žena koja je dobila Fieldsovu medalju, matematičku nagradu za rad na složenoj geometriji i hiperboličkim sustavima. Znanstvenici smatraju da bi njezin rad mogao značajno doprinijeti fizici, i to u dijelu koji se bavi postankom svemira, ali i na drugim područjima. Ostat će upamćena kao izuzetna matematičarka i kao čovjek koji strpljivošću i upornošću dolazi do postavljenih ciljeva.
