Lapis lazuli – kamen zvjezdanog neba
Modri poludragi kamen lapis lazuli ili lazurit, prošaran bijelim prugama kalcita te zlatnim zrncima pirita, oduvijek je čovjeka podsjećao na nebo osuto zvijezdama. Koristio se u svim poznatim nam tradicijama u izradi simboličkih prikaza te u ukrašavanju carskih palača i hramova. Najcjenjeniji lazurit nalazi se u negostoljubivim planinskim goletima afganistanskog sjeveroistoka.
Morfička polja, II. dio – razgovor s Rupertom Sheldrakeom
U nastavku intervjua znanstvenik Rupert Sheldrake analizira današnju mehanicističku sliku svijeta i čovjeka na koju smo navikli, a koja nas je dovela do podvojenog načina života. Budući da smo ugrozili Zemlju, a time i sebe, Sheldrake smatra da bi nova slika svijeta trebala proizaći iz holističkog pristupa znanosti, a u tom ponovnom povezivanju čovjeka i prirode važnu ulogu može imati filozofija prirode.
Metafora u znanosti
Iako je prvenstveno povezujemo s umjetnošću, metafora je važna i u znanosti, pa su tako znanstvenici atom objasnili pomoću analogije sa Sunčevim sustavom, a Darwin je evoluciju predočio slikom stabla. Metafora služi za povezivanje apstraktnih činjenica i složenih ideja s nečim poznatim iz svakodnevnog iskustva na temelju njihove sličnosti. Taj "prijevod" na poznati, živi jezik olakšava razumijevanje, potiče maštu i rađa nove ideje, što vodi novim otkrićima.
Morfička polja – razgovor s Rupertom Sheldrakeom
Znanstvenik Rupert Sheldrake pokušava pronaći odgovor na zagonetno pitanje: kako se diferenciraju različite biološke forme? Kako sjemenka "zna" kako treba izgledati buduća odrasla biljka? Njegov odgovor su "morfička polja" koja predstavljaju nevidljivu organizirajuću strukturu, u kojoj je sadržan plan organizama, i koja rezonancijom privlače jedinku ka njenom posebnom obliku i svrsi u prostoru i vremenu. Svojim istraživanjima dokazuje da su jata ptica, jata riba, pa i društvene grupe, organizirani kroz ta morfička polja u kojima su jedinke povezane s kolektivnim pamćenjem i mogu telepatski komunicirati.
Besmrtna meduza
Turritopsis dohrnii vrsta je meduze i jedina za sada poznata vrsta kojoj uspijeva prekinuti proces starenja i izbjeći smrt. Kada dosegne vrhunac zrelosti, ta se meduza može transformirati u polip i tako ponovno započeti životni ciklus. Otkriće njezine "besmrtnosti" potvrdilo je da zagonetke postoje i u onim područjima koja smatramo istraženim i poznatim.
Čudo rezonancije
Rezonancija je jedan od univerzalnih zakona, a nastaje kada su dva sustava usklađena. Čovjek je složeni sustav, mikrokozmos, koji se sastoji od ogromnog mnoštva sustava, a istovremeno je dio veće cjeline - makrokozmosa. Da bismo bili usklađeni s makrokozmosom, moramo prvo ugoditi svoj vlastiti instrument kako bi stvarali skladan zvuk.
Tajne životinjskih migracija
Impresivna je udaljenost koju tijekom svojih migracija prevale određene životinjske vrste, ali je zapravo čudesna i nevjerojatna njihova navigacijska sposobnost pronalaska puta, čak i ako njime nisu nikada prošle. Puno je hipoteza koje nastoje objasniti taj fenomen, ali su se pokazale bezuspješnim jer se tajne prirode prije mogu intuitivno razumjeti nego što se mogu objasniti materijalističkim jezikom znanosti.
Biomimikrija – Ljudsko stvaralaštvo nadahnuto prirodom
Biomimikrija je pristup u tehnologiji i dizajnu koji u usklađivanju funkcionalnosti, ekonomičnosti i ljepote koristi pouke iz prirode. Čovjek može stvoriti razne izume, ali niti jedan koji već ne postoji u prirodi. U prirodi ništa nije slučajno, svaka stvar ima svoje mjesto i oblik tako da što bolje služi cjelini. Mudrost prirode je neiscrpna i još puno toga možemo od nje naučiti.
Kvadrivijum
Kvadrivium, u doslovnom prijevodu s latinskog jezika "mjesto gdje se susreću četiri puta", sustav je obrazovanja na srednjovjekovnim sveučilištima koji se sastojao od četiriju disciplina: glazbe, aritmetike, geometrije i astronomije. Uveli su ga pitagorejci koji su te četiri znanosti povezivali s matematikom, smatrajući brojeve univerzalnim principima koji prožimaju sve prirodne pojave. Prema pitagorejcima, oni koji su ovladali matematičkim znanostima, postizali su razumijevanje svijeta u cjelini.
Hessdalenska svjetlost
Hessdalen je malo mjesto i dolina u središnjoj Norveškoj iznad koje se pojavljuju neobična svjetla različitih boja i oblika. Brojni su pokušaji objašnjenja njihova nastanka, ali je unatoč njima uzrok ovog fenomena još uvijek tajna.
Pauk koji se smije
Pauk je vjerojatno posljednje stvorenje od kojega bismo očekivali da nam se nasmiješi. Čudesna priroda i tu nas je iznenadila 1973. godine kada se znanstvenicima "nasmiješio" jedan pripadnik te vrste. Riječ je o Therionu grallatoru, pauku na čijem su tijelu šare raspoređene tako da izgledaju kao nasmiješeno lice.
Matematika kroz prošlost
Najstariji prapovijesni predmeti izrađeni ljudskom rukom koji označavaju dane u lunarnom kalendaru, kao i špiljski crteži, potvrđuju da je matematika nastala u pradavnoj prošlosti. Iako je nesumnjiva njezina praktična uloga u ljudskom životu, matematika je, kao i poezija, slikarstvo, umjetnost općenito, isto tako odraz čovjekovih duhovnih potreba.
