Stara engleska izreka kaže: “Ono što je dobro za gusku dobro je i za guska”, što znači da je ono što je dobro za jednu osobu dobro i za drugu. Obratimo li pažnju na ponašanje gusaka, možemo pronaći još mnogo toga što možemo naučiti od njih. Posebno se to odnosi na njihov nevjerojatan duh suradnje i zajedničkog rada.
Jeste li primijetili, na primjer, da jato gusaka u letu tvori “V” formaciju? Ptica na čelu formacije savladava najveći otpor zraka, čime olakšava let cijelom jatu. Slijedeći predvodnicu, druge se ptice smještaju u stepenastoj formaciji iza vrhova krila drugih ptica u jatu jer ih uzlazna struja zraka tako najbolje podiže. Iako se čini da guske slijede vođu jata dok elegantno jedre nebom na svojim selidbenim rutama, ne radi se o hijerarhijskom položaju. Članovi jata stalno se smjenjuju na čelu formacije; kad se ptica predvodnica umori, vraća se na kraj formacije, a njezino mjesto zauzima druga ptica koja se dotad odmarala na začelju. Time se opterećenje ravnomjerno raspoređuje i jato može letjeti oko 70 % duže bez odmora. Tako cijelo jato doprinosi djelotvornosti leta, a zajednički let ima veći učinak od zbroja njihovih pojedinačnih letova.
Budući da se letom u stepenastoj formaciji smanjuje otpor zraka, smanjuje se i “pogonska” energija potrebna za let pa se značajno štedi energija. Slikovito rečeno, to je poput kretanja utabanom stazom u snijegu, kako je to rekao britanski istraživač ptičjeg leta Steven Portugal. Zahvaljujući takvoj suradnji, ptice mogu putovati stotinama kilometara dnevno.
Ali, nije sve u učinkovitosti. Jato pokazuje i suosjećanje. Kada se koja od ptica u jatu razboli ili bude ranjena, uz nju još dvije guske napuste formaciju i prate je kako bi joj pomogle i zaštitile je dok se ne oporavi ili ugine.
Suprotno ideji da je priroda okrutna, znanstvenici sve više uviđaju drugi mehanizam osim rivalstva u prirodi: suradnju. Možemo je vidjeti kod gusaka i kod pingvina. Mnogo je primjera koji pokazuju da ako bića rade kao tim, mogu postići više i bolje, uz manje truda, jednostavno koristeći zakone prirode i radeći zajedno. Zar se to ne odnosi i na ljudska bića, koja su također dio prirode?
Priredio: Ištvan Orban
