Promatrajući pčele u rano proljeće kada procvjetaju prve voćke i proljetnice, primjećujemo veliku aktivnost oko ulaza u košnicu. Sve vrvi od pčela, jedne dolaze, druge odlaze, nekolicina stražari na ulazu, a neke pak nadzirući košnicu samo lete ispred ulaza. Sve se očito odvija po jasno utvrđenom redu.
Za lijepih sunčanih dana lete od cvijeta do cvijeta, oprašuju ih, skupljaju nektar i pelud koji su njihova glavna hrana. Neke od njih sabiru propolis kojim oblažu zidove košnice i ispunjavaju pukotine, održavajući tako svoj dom čistim i zaštićenim od bolesti.
Pčele koje možemo vidjeti u rano proljeće rođene su krajem ljeta prethodne godine, u vrijeme kada se priroda već polako sprema za zimu. Cijelu jesen i zimu preživjele su na zalihama meda i peluda koje su za njih prikupile pčele koje su živjele tijekom prethodnog proljeća i ljeta.
Njihova briga je održavanje zajednice tijekom jeseni i zime. U ovom razdoblju mlade pčele se više ne rađaju, zajednica treba održavati dom toplim i čistim, tako da se aktivnosti uglavnom odvijaju unutar košnice. Iz košnice izlaze znatno manje jer se priroda već spremila na zimski san. Te pčele žive znatno duže, čak od šest do osam mjeseci, kako bi se u rano proljeće mogle brinuti o prvoj generaciji novih mladih pčela. Za sunčanih dana obilaze prvo proljetno cvijeće.
Početkom proljeća rađaju se pčele koje imaju sasvim drugačije dužnosti od pčela koje žive tijekom zime. Budući da žive kada je priroda sva u cvatu, intenzivno rade sakupljajući zalihe potrebne zajednici tijekom jeseni i zime, stoga žive najduže šest tjedana.
Zbog promjene potreba zajednice, količine i vrste posla koji obavljaju te vanjskih utjecaja, mijenjaju im se zadaci i način života. Kada je priroda u punom cvatu, neke pčele su zaokupljene obilaženjem cvjetova uz odgovarajuće vremenske uvjete, a druge se unutar košnice brinu za mlade i nerođene pčele. Dio njih se brine o zalihama hrane, dio da zajednica ima svježu vodu i svježi zrak koji osiguravaju mahanjem krilima, a neke od njih održavaju higijenu.
Svaki član zajednice ima određeni zadatak i kako odrastaju, tako mijenjaju zadatke, učeći od starijih članova. Život zajednice je vrlo aktivan, pčele marljivo rade i danju i noću, cijeli svoj život. Prvu polovicu života obavljaju dužnosti samo unutar košnice, a drugu izvan košnice. Imaju točno određene dužnosti i rijetko se miješaju u zadatke koji im nisu dodijeljeni. Iznimno, kada se ukaže potreba zajednice, pomažu u drugim poslovima, nakon čega se vraćaju svojim zadacima. Jedinstvo i sklad zajednice moguć je jedino kada svaki član obavlja dodijeljene dužnosti. Svaki član zajednice je jednako važan, pazi jedan na drugoga, zajedno brinu o potrebama košnice, održavajući dom za generacije pčela koje dolaze.
Bez obzira promatramo li ih izvan košnice kako dolaze i odlaze ili zavirimo malo u unutrašnjost njihova doma, možemo vidjeti kako obavljaju svoje dužnosti kao jedan savršeno usklađen organizam.
Promatrajući pčelinju zajednicu, mnogo toga možemo naučiti o važnosti brige jednih za druge, o ulozi i obavezama pojedinca u zajednici, o nesebičnom djelovanju, dužnostima, uzajamnom povjerenju… Ukratko, pčele nam pokazuju kako zajednica samo zajedničkim nastojanjem može biti jaka i živjeti skladno.
Autor: Rudolf Ernoić
