priroda – Stranica 4 – Nova Akropola

San o nuklearnoj energiji

Categories: Znanost|Tags: 03-2024, astrofizičar Francoise Roddier, atomi helija, Černobilska katastrofa, cijepanje atoma, ekosustavi, električna energija, energetska tranzicija, fisija, Florimond Krins, fosilna goriva, fuzija, fuzijski reaktor ITER, fuzijski reaktori, Nada Krivokuća, naftna kriza, nuklearna energija, nuklearna fizika, nuklearne elektrane, obnovljiva energija, plazma, priroda, sunce, talijanski fizičar Cesare Marcchetti, zviježđe|

Zamijeniti fosilna goriva obnovljivim izvorima energije nešto je o čemu svijet sanja, dok u zbilji snažno ovisimo o fosilnim energentima. Iako su postojali izgledi da će ih zamijeniti nuklearna fisijska goriva, zastoj su izazvale nuklearne katastrofe. U novije doba istražuju se mogućnosti nuklearne fuzije, procesa koji se odvija u zvijezdama i oslobađa enormnu količinu energije koja daje život svemiru. Ipak, zbog teške izvedivosti fuzije na Zemlji znanstvenici tvrde da je jedina održiva nuklearna energija ona koja dolazi od Sunca.

Simbolička imaginacija i pamćenje u filozofiji Giordana Bruna

Categories: Filozofija|Tags: 02-2024, četiri elementa, elementalni svijet, filozof, filozofija, Frances Yates, Henrik III., ideja, intuicija, Jedno, Julian Scott, kontemplacija, Logos, mandala, Marina Miletić, memorijski sustavi, mit, Mjesec, mnemotehnika, nebeski svijet, O sjenama ideja, Palača sjećanja, Pjesma nad pjesmama, planeti, Platon, priroda, Raymond Lull, reminiscencija, renesansa, simbol, sinteza, sjena ideja, sjena sjena, sunce, sustav korespondencija, tarot, Umijeće pamćenja, Večera na Pepelnicu, znakovi zodijaka|

Giordano Bruno, filozof prirode, pjesnik i vizionar, poklonik hermetičke tradicije, najzaslužniji je za procvat umijeća pamćenja tijekom renesanse. Nadahnut Platonovim učenjem o idejama kao arhetipovima i simboličkim dijagramima Ramona Lulla, razrađuje sustav pomoću arhetipskih slika i korespondencija koje bude imaginaciju i pomažu uspinjanju prema samim idejama i intuitivnom poimanju jedinstva iza mnoštva. Brunov sustav zapravo je bio vid Platonove reminiscencije – prisjećanja urođenog znanja duše.

Korisnost filozofije

Categories: Filozofija|Tags: 01-2024, Andrija Jončić, atomizam, bezvremena filozofija, Bog, C. G. Jung, Ciceron, čovjek, Demokrit, duh, evolucija čovjeka, firentinska renesansa, grčki idealizam, humana dužnost, Konfucije, kozmos, kulturni suživot, ljudsko dostojanstvo, materija, mikrokozmos, Neoplatonska škola u Aleksandriji, nous, Pierre Hadot, pitagorejska škola, Platon, Platonova akademija, pozitivistička znanost, priroda, prirodna filozofija, Psiha, psyche, religija, renesansni filozofi, Ruđer Bošković, savjest, soma, stoicizam, svijest, tradicionalna filozofija, Zenon|

Svedena na teoretsku znanstvenu disciplinu, današnja filozofija nema previše dodira sa stvarnim životom pa je izgubila svoju izvornu ulogu. Za razliku od nje, učenja tradicionalnih filozofskih škola pružala su čovjeku odgovore na temeljna ljudska pitanja, podučavala ga kako se upoznati s vlastitom prirodom i ovladati njome te kako ostvarivati suživot s drugim ljudima. Njihova je živa filozofija poticala ono najplemenitije u čovjeku, nekada i danas, stoga je bezvremena i nadasve korisna.

Pasivnost je bolest našeg vremena

Categories: Aktualno|Tags: 01-2024, Atila Barta, energije, kriteriji, labirint, odgovornost, princip dualnosti, priroda, ravnoteža, Silva Deak, tamas, unutarnje vrijednosti, zdravlje|

Sve je podložno zakonu polariteta, u prirodi se smjenjuju dan - noć, svjetlo - tama, a u čovjeku aktivnost - pasivnost. Podjednak intenzitet tih energija i njihova izmjena primjerenim ritmom osiguravaju zdravlje, a odstupanje od tog ritma vodi u bolest. U današnjem društvu proširila se bolest pasivnosti i bezvoljnosti, koja se često krije i iza aktivnosti: radimo puno, ali ne ono što bismo trebali činiti. Lijek je u neizbjegavanju odgovornosti i pokretanju vlastitih snaga za opće dobro.

Hore – čuvarice sklada

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2023, Afrodita, Anatola, Auksa, cikličnost, Danijela Popović Šušić, Demetra, Dike, društveni odnosi, Eirene, Eunomia, evolucija, grčka mitologija, Harite, harmonija, Heba, Helije, Homer, humana svijest, jesen, Justicija, Karpa, Klorida, Kratil, ljeto, Marta Mihičić, mir, Mjesec, mladost, nebeske konstelacije, Odiseja, Olimp., Pandora, Perzefona, Pindar, Platon, Pluto, pravda, priroda, proljeće, red, Selena, simboli, sklad, sunce, Tala, Temida, zakoni prirode, Zeus|

Grčke božice Hore, povezane s pojmom vremena i pravilnom smjenom godišnjih doba, predstavljaju božanski zakon i red, kako u prirodi tako i u društvu. Tijek sati ili godišnjih doba simbolično je opisan njihovim plesom kojim prate Apolonovo sviranje na liri. Budući da simboliziraju aspekte harmonije, zakona, pravde, morala, često su spominjane u antičkim tekstovima, a Homer ih opisuje i kao čuvarice nebeskih vrata.

Rodin – Velikan kiparstva

Categories: Umjetnost|Tags: "nepotpune" skulpture, 10-2023, Antoine Bourdelle, asemblaži, Božanstvena komedija, Brončano doba (Age d'airan), Constantin Brancusi, Čovjek koji hoda, Donatello, ekspresionizam, Fidija, fragmenti, Francois Pompon, Grand Palais, Jules Desbois, kanon idealne ljepote, kiparstvo, Laura Winckler, Michelangelo, Mislilac, multiplikacije figura, Muzej Rodin u Meudonu, Muzej Rodin u Parizu, neoklasicistički kanon, Poljubac, priroda, realizam, Rodinova umjetnost, Sveti Ivan Krstitelj, tehnika non finito, Vesna Perhat, Vrata pakla|

Augusta Rodina smatra se začetnikom modernog kiparstva. Osim skulpturom, bavio se i crtanjem, no danas se smatra jednim od najvećih kipara svih vremena. Učio je od svojih suvremenika, ali i proučavajući djela renesansnih majstora. U Michelangelovom stvaralaštvu pronalazi trajno nadahnuće. Omiljena tema bilo mu je ljudsko tijelo. Svojim je djelima nastojao prikazati tragiku ljudske egzistencije, ali i nutarnju istinu koja se nazire ispod forme.

William Turner – slikar svjetla

Categories: Slikarstvo|Tags: 07-2023, akvarelist, Bojni brod Temeraire, brzina, Claude Lorraine, Galerija suvremene umjetnosti Turner u Margateu, impresionizam, John Constable, John Ruskin, Kiša, Kraljevska akademija, Ostavština naciji, para, Parlament u plamenu, pejzažno slikarstvo, priroda, prirodne sile, Richard Wilson, slikarske tehnike, slikarstvo romantizma, Stela Zorić, Tate Britain, transformacija, umjetnost, viktorijansko vrijeme, Willem van der Velde|

William Turner, vodeći slikar engleskog romantizma, najveći pejzažist 19. stoljeća i najpoznatiji britanski slikar svih vremena. Kao predstavniku romantizma, glavni izvor nadahnuća bila je priroda sa svojim dramatičnim očitovanjima. Veličanstvenost prizora naglašava pomoću svjetla kojim je bio očaran i kojim je ispunjavao veliki prostor svojih slika. Zbog toga je nazivan slikarom svjetla i pretečom impresionizma.

Umjetnost i poezija bardskog ideala

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "rob harfe", "tri božanske kapi", 06-2023, Ana Mustać, bardi, bardska tradicija Britanije i Irske, Ceridwen, druidi, inspiracija, keltski narodi, kontemplacija, ljepota, ovati, pjesnički genij, poetska trijada, pravda, priroda, Siobhan Farrar, Teliesin, trijade, ustrajnost|

Keltska tradicija, gotovo izumrla s Rimskim Carstvom, najduže se očuvala na britanskom i irskom otočju u vidu bardske umjetnosti. U keltskom društvu pjesnici ili bardi bili su zaduženi za čuvanje sjećanja i učenja o miru, istini i pravdi. Najvećim umijećem smatrali su sažeti određeni smisao u malo riječi, u obliku trijada, sjedinjujući pritom ljepotu s pravdom. Ideal barda ima korijene u pažljivom promatranju Prirode, a ključne sastavnice pjesničkog genija bile su: oko za vidjeti Prirodu, srce za osjetiti Prirodu i odlučnost za slijediti Prirodu.

Alternativne budućnosti – Koncept Buen Vivir

Categories: Aktualno|Tags: "dobro živjeti", 04-2023, Ana Maslać, čovječanstvo, harmonija s prirodom, Julian Scott, Južna Amerika, koncept odgovornog upravljanja, koncept prava ekosustava, koncept vlasništva, liberalni kapitalizam, Occupy, održivost, Pachamama, prava pojedinca, prava Prirode, prava zajednice, priroda, Priroda živo biće, Sumak Kawsay, Swaraj, Ubuntu, Ustav|

Nastao kao odgovor na stanje suvremenog svijeta, južnoamerički koncept Buen Vivir naglašava da je neograničeni gospodarski rast utemeljen na iscrpljivanju prirodnih resursa neodrživ. Zagovara solidarnost i suživot unutar ljudske zajednice, harmoničan odnos s prirodnim okruženjem, dok prava pojedinaca podređuje pravima ljudske zajednice i Prirode. Koncept potekao od starosjedilačkih kultura poziva na promjenu stava: čovjek je dio prirode, nije njezin gospodar nego upravitelj. Buen Vivir nudi razboritu alternativu nezasitnom rastu osuđenom na propast.

Albert Einstein – o čovječanstvu, životu i smrti

Categories: Ex libris|Tags: 04-2023, Albert Einstein, Alice Calaprice, kreativne mogućnosti, ljudska zajednica, ljudski odnosi, međuovisnost, međusobno razumijevanje, povezanost stvari, priroda, smisao života, sreća, The Ultimate Quotable Einstein, Željko Glodić, životne vrijednosti|

Albert Einstein je u nastupajućem dobu znanosti dao golemi doprinos njezinu razvoju. Ipak, njegovi su interesi i obzori nadilazili okvire moderne znanosti. U nastojanju da iza mnoštva raznolikih pojava dokuči zakone prirode, njegove su znanstvene teorije, posebno o prostoru i vremenu, imale polazište u filozofskim razmatranjima. Njegov temeljno filozofski pogled na svijet vidljiv je i u njegovim promišljanjima o čovječanstvu, životu i smrti.