priroda – Stranica 4 – Nova Akropola

Upravljanje životom

Categories: Ex libris|Tags: 04-2024, američki filozof, čovjek, duh, filozofija, hinduistička filozofija, intelektualac, Kant, karakter, komunikacija, moral, neoplatonizam, obični čovjek, prijateljstvo, priroda, Ralph Waldo Emerson, Sanja Ćupić, sudbina, vrline|

Ralph Waldo Emerson, esejist, predavač, pjesnik i filozof, jedan je od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća u Sjedinjenim američkim državama. Njegova knjiga Upravljanje životom u Europi tog vremena predstavljana je kao "zrela filozofija transatlantskog mudraca". U toj zbirci eseja na različite životne teme Emerson poručuje čovjeku da nije žrtva vanjskih okolnosti ili nesretne sudbine, nego da je njegov život u njegovim rukama i da ima slobodu upravljati vlastitim životom kao kapetan brodom.

Je li priroda to ili ti?

Categories: Ekologija|Tags: 04-2024, Dan planeta Zemlje, Danijela Popović Šušić, drevne civilizacije, duhovna transformacija, ekološka kriza, ekosustav, Gaia, Ja i ti, James Gustav Speth, kineski filozof Zhang Zai, klimatske promjene, Majka Zemlja, Martin Buber, materijalizam, objektivizacija prirode, Pachamama, priroda, Prithvi, redukcionizam, Rhea, Sabine Leitner, svijest|

Ekološki problemi nezaustavljivo rastu, a sve dosadašnje mjere ne donose rezultate jer se ne bave uzrokom krize. Nužan je pomak u svijesti i u načinu na koji doživljavamo prirodu, naše mjesto i ulogu u njoj. Zapadna je civilizacija izdvojila čovjeka iz cjeline prirode, koju objektivizira i doživljava kao resurs, što je otvorilo put prema njenom prekomjernom iskorištavanju i uništavanju. Vraćanje čovjeka u prirodne okvire obnovit će osjećaj jedinstva s prirodom, poštovanje i odgovornost prema prirodi, a to će vratiti ekološku ravnotežu.

Cicely Mary Barker – Čarobni svijet vila

Categories: Umjetnost|Tags: 03-2024, art deco, Art Nouveau, Britansko društvo vilinskog folklora, Croydon, Croydon School of Art, dječja literatura, Gdje?, humanitarni rad, Kate Greenaway, knjiga ilustracija Cvjetne vile, legende, mitologija, Otvori oči!, Pjesma vile ljubičice, prerafaeliti, Prerafaelitsko bratstvo, priroda, Proljetna čarolija, Randolph Caldecott, Royal Botanical Society, Stela Zorić, Storrington, vile, Waddon|

Svijet prirode i vilinskih bića bile su popularne teme u engleskoj umjetnosti i književnosti pred najezdom industrijalizacije početkom 20. st. Pod utjecajem predrafaelita zadivljena i nadahnuta prirodom, Cicely Mary Barker stvorila je čarobni svijet cvjetnih vila u kojem je maštovito povezala dječju ljupkost s izvanrednom botaničkom preciznosti. Ilustracijama popraćenim razigranim stihovima dočarava mir i sklad prirode i potiče nas da obratimo pozornost na njezine ljepote.

San o nuklearnoj energiji

Categories: Znanost|Tags: 03-2024, astrofizičar Francoise Roddier, atomi helija, Černobilska katastrofa, cijepanje atoma, ekosustavi, električna energija, energetska tranzicija, fisija, Florimond Krins, fosilna goriva, fuzija, fuzijski reaktor ITER, fuzijski reaktori, Nada Krivokuća, naftna kriza, nuklearna energija, nuklearna fizika, nuklearne elektrane, obnovljiva energija, plazma, priroda, sunce, talijanski fizičar Cesare Marcchetti, zviježđe|

Zamijeniti fosilna goriva obnovljivim izvorima energije nešto je o čemu svijet sanja, dok u zbilji snažno ovisimo o fosilnim energentima. Iako su postojali izgledi da će ih zamijeniti nuklearna fisijska goriva, zastoj su izazvale nuklearne katastrofe. U novije doba istražuju se mogućnosti nuklearne fuzije, procesa koji se odvija u zvijezdama i oslobađa enormnu količinu energije koja daje život svemiru. Ipak, zbog teške izvedivosti fuzije na Zemlji znanstvenici tvrde da je jedina održiva nuklearna energija ona koja dolazi od Sunca.

Simbolička imaginacija i pamćenje u filozofiji Giordana Bruna

Categories: Filozofija|Tags: 02-2024, četiri elementa, elementalni svijet, filozof, filozofija, Frances Yates, Henrik III., ideja, intuicija, Jedno, Julian Scott, kontemplacija, Logos, mandala, Marina Miletić, memorijski sustavi, mit, Mjesec, mnemotehnika, nebeski svijet, O sjenama ideja, Palača sjećanja, Pjesma nad pjesmama, planeti, Platon, priroda, Raymond Lull, reminiscencija, renesansa, simbol, sinteza, sjena ideja, sjena sjena, sunce, sustav korespondencija, tarot, Umijeće pamćenja, Večera na Pepelnicu, znakovi zodijaka|

Giordano Bruno, filozof prirode, pjesnik i vizionar, poklonik hermetičke tradicije, najzaslužniji je za procvat umijeća pamćenja tijekom renesanse. Nadahnut Platonovim učenjem o idejama kao arhetipovima i simboličkim dijagramima Ramona Lulla, razrađuje sustav pomoću arhetipskih slika i korespondencija koje bude imaginaciju i pomažu uspinjanju prema samim idejama i intuitivnom poimanju jedinstva iza mnoštva. Brunov sustav zapravo je bio vid Platonove reminiscencije – prisjećanja urođenog znanja duše.

Korisnost filozofije

Categories: Filozofija|Tags: 01-2024, Andrija Jončić, atomizam, bezvremena filozofija, Bog, C. G. Jung, Ciceron, čovjek, Demokrit, duh, evolucija čovjeka, firentinska renesansa, grčki idealizam, humana dužnost, Konfucije, kozmos, kulturni suživot, ljudsko dostojanstvo, materija, mikrokozmos, Neoplatonska škola u Aleksandriji, nous, Pierre Hadot, pitagorejska škola, Platon, Platonova akademija, pozitivistička znanost, priroda, prirodna filozofija, Psiha, psyche, religija, renesansni filozofi, Ruđer Bošković, savjest, soma, stoicizam, svijest, tradicionalna filozofija, Zenon|

Svedena na teoretsku znanstvenu disciplinu, današnja filozofija nema previše dodira sa stvarnim životom pa je izgubila svoju izvornu ulogu. Za razliku od nje, učenja tradicionalnih filozofskih škola pružala su čovjeku odgovore na temeljna ljudska pitanja, podučavala ga kako se upoznati s vlastitom prirodom i ovladati njome te kako ostvarivati suživot s drugim ljudima. Njihova je živa filozofija poticala ono najplemenitije u čovjeku, nekada i danas, stoga je bezvremena i nadasve korisna.

Pasivnost je bolest našeg vremena

Categories: Aktualno|Tags: 01-2024, Atila Barta, energije, kriteriji, labirint, odgovornost, princip dualnosti, priroda, ravnoteža, Silva Deak, tamas, unutarnje vrijednosti, zdravlje|

Sve je podložno zakonu polariteta, u prirodi se smjenjuju dan - noć, svjetlo - tama, a u čovjeku aktivnost - pasivnost. Podjednak intenzitet tih energija i njihova izmjena primjerenim ritmom osiguravaju zdravlje, a odstupanje od tog ritma vodi u bolest. U današnjem društvu proširila se bolest pasivnosti i bezvoljnosti, koja se često krije i iza aktivnosti: radimo puno, ali ne ono što bismo trebali činiti. Lijek je u neizbjegavanju odgovornosti i pokretanju vlastitih snaga za opće dobro.

Hore – čuvarice sklada

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2023, Afrodita, Anatola, Auksa, cikličnost, Danijela Popović Šušić, Demetra, Dike, društveni odnosi, Eirene, Eunomia, evolucija, grčka mitologija, Harite, harmonija, Heba, Helije, Homer, humana svijest, jesen, Justicija, Karpa, Klorida, Kratil, ljeto, Marta Mihičić, mir, Mjesec, mladost, nebeske konstelacije, Odiseja, Olimp., Pandora, Perzefona, Pindar, Platon, Pluto, pravda, priroda, proljeće, red, Selena, simboli, sklad, sunce, Tala, Temida, zakoni prirode, Zeus|

Grčke božice Hore, povezane s pojmom vremena i pravilnom smjenom godišnjih doba, predstavljaju božanski zakon i red, kako u prirodi tako i u društvu. Tijek sati ili godišnjih doba simbolično je opisan njihovim plesom kojim prate Apolonovo sviranje na liri. Budući da simboliziraju aspekte harmonije, zakona, pravde, morala, često su spominjane u antičkim tekstovima, a Homer ih opisuje i kao čuvarice nebeskih vrata.

Rodin – Velikan kiparstva

Categories: Umjetnost|Tags: "nepotpune" skulpture, 10-2023, Antoine Bourdelle, asemblaži, Božanstvena komedija, Brončano doba (Age d'airan), Constantin Brancusi, Čovjek koji hoda, Donatello, ekspresionizam, Fidija, fragmenti, Francois Pompon, Grand Palais, Jules Desbois, kanon idealne ljepote, kiparstvo, Laura Winckler, Michelangelo, Mislilac, multiplikacije figura, Muzej Rodin u Meudonu, Muzej Rodin u Parizu, neoklasicistički kanon, Poljubac, priroda, realizam, Rodinova umjetnost, Sveti Ivan Krstitelj, tehnika non finito, Vesna Perhat, Vrata pakla|

Augusta Rodina smatra se začetnikom modernog kiparstva. Osim skulpturom, bavio se i crtanjem, no danas se smatra jednim od najvećih kipara svih vremena. Učio je od svojih suvremenika, ali i proučavajući djela renesansnih majstora. U Michelangelovom stvaralaštvu pronalazi trajno nadahnuće. Omiljena tema bilo mu je ljudsko tijelo. Svojim je djelima nastojao prikazati tragiku ljudske egzistencije, ali i nutarnju istinu koja se nazire ispod forme.

William Turner – slikar svjetla

Categories: Slikarstvo|Tags: 07-2023, akvarelist, Bojni brod Temeraire, brzina, Claude Lorraine, Galerija suvremene umjetnosti Turner u Margateu, impresionizam, John Constable, John Ruskin, Kiša, Kraljevska akademija, Ostavština naciji, para, Parlament u plamenu, pejzažno slikarstvo, priroda, prirodne sile, Richard Wilson, slikarske tehnike, slikarstvo romantizma, Stela Zorić, Tate Britain, transformacija, umjetnost, viktorijansko vrijeme, Willem van der Velde|

William Turner, vodeći slikar engleskog romantizma, najveći pejzažist 19. stoljeća i najpoznatiji britanski slikar svih vremena. Kao predstavniku romantizma, glavni izvor nadahnuća bila je priroda sa svojim dramatičnim očitovanjima. Veličanstvenost prizora naglašava pomoću svjetla kojim je bio očaran i kojim je ispunjavao veliki prostor svojih slika. Zbog toga je nazivan slikarom svjetla i pretečom impresionizma.