mit – Nova Akropola

Raffaele Monti – Mramorni velovi

Categories: Kiparstvo|Tags: "Nevjesta", 09-2025, 6. vojvoda od Devonshirea William Cavendish, Ajant brani tijelo Patrokla, Aleksandar kroti Bukefala, Antonio Canova, božica ognjišta, Gaetano Matteo Monti, Giuseppe Sanmartin, ideje, John Copeland, kapela Sansevero u Napulju, kasni barok, kipar, Kuća vestalki, kult, kult vatre, ljepota, Mađarski nacionalni muzej, mit, mramor, Numa Pompilije, Pompeji, Prva svjetska izložba, remek-djelo, simboli, skulptura, skulptura Prekrivenog Isusa, Stela Zorić, svetište, Troja, umjetnička tehnika, Vesta, Vestalka s velom|

Talijanski kipar Raffaele Monti najpoznatiji je po iznimnoj vještini stvaranja iluzije prozirnih velova u mramoru. U svojim djelima spaja tehničko majstorstvo nad mramorom, slojevitu simboliku i sposobnost prenošenja uzvišenih osjećaja kroz kamen. Njegovo remek-djelo Vestalka s velom predstavlja svećenicu božice Veste koja je svetu rimsku vatru održavala živom. Od svog nastanka do danas, Vestalka s mramornim velom izaziva divljenje i čuđenje svojom izvedbom i bezvremenom ljepotom, šireći oko sebe neobičan mir koji poziva na kontemplaciju.

Filozofija náhuatl – izbor iz knjige

Categories: Ex libris|Tags: 08-2025, antropolog, Aristotel, Azteci, bog kiše Tlaloc, božanske sile, filozofi, Filozofija náhuatl, Heraklit, kozmološke ideje, kultura náhuatl, Lehmann, Meksička dolina, Meksičke pjesme, metafizika, Miguel León-Portilla, mit, mitogonija, mudraci, Nahue, Nataša Žaja, nepokretni pokretač, Platon, povjesničar, prethispanska Amerika, Sahagun, teološke ideje, teološki simboli, Tlalocan, tlamatini, topan, univerzum, vrhovno počelo, Werner Jaeger|

Zadivljeni smo i začuđeni pred materijalnom ostavštinom starih naroda Meksika, no ništa manje ne zadivljuje dubina uvida njihovih mudraca, tlamatinija. Smatrali su da božanske sile prožimaju sve, da su izvor života i da ga održavaju. Njihova promišljanja o svijetu, o čovjeku i o onome što ih nadilazi, kao i njihove metafizičke i teološke ideje, nalazimo pojašnjene u knjizi Filozofija náhuatl meksičkog antropologa i povjesničara Miguela Leóna-Portille, autoriteta za kulturu náhuatl, vodeću kulturu prethispanske Amerike.

O kulturi

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "građanin svijeta", 07-2025, Andrija Jončić, animalno, beskonačni napredak, četiri aspekta kulture, civilizacija, deklaracija, dobrota, drevni Egipat, društveni odnosi, ekološka niša, fanatizam, filozofija, humana evolucija, humane potrebe, humane vrijednosti, humani odnosi, humano, humano pravo, individualnost, istina, kompeticija, kreativnost, kriza, kulturno nasljeđe, ljepota, ljudska prava, ljudsko društvo, mit, moralna obaveza, moralne vrijednosti, Opća enciklopedija Leksikografskog zavoda, planet, pojam kultura, potrošačko društvo, povijest, pravda, primijenjena znanost, priroda, religija, stroj, sustav vrijednosti, suživot, tehnologija, umjetne potrebe, umjetnost, UNESCO|

Pojam kulture u modernom je svijetu obezvrijeđen i obično se poistovjećuje s popularnom umjetnošću i zabavom. No, kultura predstavlja sve ono što nas određuje kao ljude i obuhvaća sveukupno kreativno humano djelovanje izraženo kroz znanost, umjetnost, religiju i društvene odnose. Riječ "kultura" etimološki se odnosi na kultiviranje zemlje, ali i duha. S kulturom se ne rađamo, ona se usvaja, način je na koji se čovjek "kultivira" i oplemenjuje, a u suživotu s drugim ljudima ostvaruje smisao svojih životnih nastojanja.

Perzej – Kako se postaje herojem?

Categories: Mitologije|Tags: 01-2025, Ahilej, Akrizije, Alkmena, Andromeda, Antonio Canova, Argos, astronom Ptolemej, Atena Palada, Atlas, atletska natjecanja, August Rodin, Benvenuto Cellini, Calderón de la Barce, Ciklus o Perzeju, čudovište Ketus, Danaja, Dragan Savović, Edward Burne-Jones, Euripide, Gorgona Meduza, Graje, grčki heroji, Had, Heraklo, Hermes, Hesperide, hrabrost, inteligencija, izazovi, Joseph Campbell, kiša meteora, kralj Kefej, kraljica Kasiopeja, krilati konj, legenda, Marta Mihičić, meduza, Mikena, mit, mit o Perzeju, morske nimfe, nutarnja transformacija, Odisej, P. Corneille, Pegaz, Perzeide, Perzej, Perzej s glavom Meduze, Pitija, pobjednici, Polidekt, pomagači, Posejdon, proročanstvo, put, sudbinski zadatak, Suze sv. Lovre, Tezej, Vergilije, vrline, Zeus, zmije, zviježđe Kasiopeje, zviježđe Perzej, zvjezdani katalog|

Mitski heroj Perzej, trajna inspiracija i motiv umjetnicima, ovjekovječen je i u zviježđu koje nosi njegovo ime. Kao i svi heroji, dvojne je prirode, smrtne i besmrtne, podložan slabostima, dok istodobno posjeduje neizmjernu snagu. Dug put prepun izazova i kušnji koji mu je namijenila sudbina budi u njemu dotad nepoznate snage i vodi nutarnjoj transformaciji. Vraća se kao pobjednik donoseći blagostanje svom gradu. Mit o Perzeju simboličkim jezikom govori o načinu čovjekova ostvarenja.

Simboli nekad i danas

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2024, Ana Mustać, arhetip, C. G. Jung, Gospodar prstenova, Homo sapiens, Homo symbolicus, kolektivno nesvjesno, kriza, Logos, Mirce Eliade, mit, Platon, polarizacija, priroda, Sabine Leitner, svjetlost, tetoviranje, univerzalni zakoni, vatra, znanje|

Simboli su pratili ljudska bića od njihovih dalekih početaka. Prisutni su i danas, iako ih dominantna znanstveno-tehnička racionalnost marginalizira. Posredstvom simbola dolazimo do dubljeg razumijevanja života i nas samih. Sveopća kriza suvremenog svijeta posljedica je našeg odvajanja od dimenzije dohvatljive jedino simbolima. Za cjelovitiji pogled na svijet potrebno je sjediniti racionalno i simboličko mišljenje kako bi se razjedinjeni svijet iznova ujedinio.

Drevna Olimpija

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 08-2024, Alfej, Antipater iz Sidona, Apolonovo svetište, Archaia Olympia, arheološka iskapanja, arheološki nalazi, Arhiloh, baklja, dvanaest zadataka, elidski kralj Ifit, Fidija, filozofi, Geja, grčka religija, grčka skulptura, grčke kolonije, grčki bogovi, Helada, Heraklo, Heraklova junačka djela, Hermes s malim Dionizom, heroji, hram boga Zeusa, hram božice Here, kip Zeus Horkija, kip Zeusa Olimpijskog, Kladej, kultovi, maslina, maslinove grančice, mikensko doba, mit, nagrada, Nika, Olimpijske igre, Olimpijske ode, olimpijski duh, olimpijski plamen, olimpijski pobjednici, panhelenske igre, Pauzanija, Peonije, Pindar, pjesnici i govornici, planina Olimp, povjesničari, Praksitel, proročište u Delfima, rimski car Teodozije I., sedam čuda drevnog svijeta, spartanski kralj Likurg, stadion, svećenice Demetre Hamine, sveti gaj Altis, sveti mir, svetište, Temida, Vesna Perhat, Vijenac, zavjetni darovi, zemlja Hiperborejaca, Zeus|

Olimpija, najveće svetište starog grčkog svijeta, mjesto je u kojem su se u antičko doba održavale igre posvećene Zeusu. Usporedno s atletskim, održavala su se natjecanja u umjetnosti i govorništvu te filozofske rasprave jer su se na Igrama slavile različite vrline i vještine. Igre su ukinute u 4. stoljeću, no ostavile su iskru koja će planuti krajem 19. stoljeća, potaknuta iskapanjem zadivljujućih spomenika u Olimpiji, te dovesti do oživljavanja modernih Olimpijskih igara. Plamen iz Olimpije i danas prenosi nešto od starog grčkog duha zajedništva, nadilaženja granica i prikaza postignuća.

U mjesecu travnju – Sveti Juraj

Categories: Simbolizam|Tags: 04-2024, arhetipska borba, čast, dama, Delia Steinberg Guzmán, Dobro, Kapadokija, Ksenija Nikčević, legenda, ljepota, mit, plemeniti čovjek, pravda, simbol, svetac, viteštvo, vjera, zaštitnik vitezova, zmaj|

Lik junaka koji savladava zmaja postoji od pamtivijeka širom svijeta. Kršćanska tradicija slavi sv. Jurja, rimskog vojnika iz Dioklecijanova doba koji umire kao mučenik, i štuje ga kao uzor viteštva, časnosti i požrtvovnosti, a slava mu počiva na savladavanju zmaja! Mitski motiv zmaja upućuje na arhetipsku borbu viteza u njegovom unutrašnjem biću i označava oslobađanje duše od njezinih okova, od tjelesnog "zmaja". Po uzoru na mitski obrazac, borba sa zmajem je i nastojanje ovladavanja našom vlastitom nižom prirodom.

Simbolička imaginacija i pamćenje u filozofiji Giordana Bruna

Categories: Filozofija|Tags: 02-2024, četiri elementa, elementalni svijet, filozof, filozofija, Frances Yates, Henrik III., ideja, intuicija, Jedno, Julian Scott, kontemplacija, Logos, mandala, Marina Miletić, memorijski sustavi, mit, Mjesec, mnemotehnika, nebeski svijet, O sjenama ideja, Palača sjećanja, Pjesma nad pjesmama, planeti, Platon, priroda, Raymond Lull, reminiscencija, renesansa, simbol, sinteza, sjena ideja, sjena sjena, sunce, sustav korespondencija, tarot, Umijeće pamćenja, Večera na Pepelnicu, znakovi zodijaka|

Giordano Bruno, filozof prirode, pjesnik i vizionar, poklonik hermetičke tradicije, najzaslužniji je za procvat umijeća pamćenja tijekom renesanse. Nadahnut Platonovim učenjem o idejama kao arhetipovima i simboličkim dijagramima Ramona Lulla, razrađuje sustav pomoću arhetipskih slika i korespondencija koje bude imaginaciju i pomažu uspinjanju prema samim idejama i intuitivnom poimanju jedinstva iza mnoštva. Brunov sustav zapravo je bio vid Platonove reminiscencije – prisjećanja urođenog znanja duše.

Mojre – Zeusove kćeri suđenice

Categories: Simbolizam|Tags: 01-2024, Aisa, Ananka, Atropa, Decima, Delfi, država, Edip, Eileitija, Epikur, Ereb, Erinija, Fatum, Filostrat, Geja, Gigantomahija, Heraklo, Heziod, horoskop, kaos, Ker, Klota, Ksenija Nikčević, ktonska božanstva, Lahesa, Marta Mihičić, mit, moros, Morta, Nemezis, Nikta, Nona, nužnost, Ode, Olimp., Ovidije, Parke, Pindar, Platon, Prelja, Prometej, prvobitni princip, rođenje, Seneka, simbol, sloboda izbora, smrt, sudbina, Tanatos, Temida, Titani, zakon, Život Apolonija iz Tijane|

Novija povijest, a naročito moderni svijet snažno naglašavaju vrijednost slobode, no u čemu se ona zapravo sastoji? Prema grčkom mitu, čovjek je nemoćan pred Mojrama, Zeusovim kćerima suđenicama. One se pojave pri rođenju svakog čovjeka, ispredu nit njegova života pomoću prethodnih djela, odmjere njezinu dužinu te je na kraju prerežu. Bez obzira na sudbinu, čovjek ima slobodu volje i mogućnost izbora, te s tim vezanu odgovornost za svoje postupke.

Suradnja, zakoni i mit – temelji civilizacije

Categories: Aktualno|Tags: 12-2023, aktivni graditelj, Anthony Clifford Grayling, barbarstvo, civilizacija, eho-komore, Gospodar prstenova, Homo Deus, individualizam, mit, moral, odgovornost, pasivni primatelj, polarizacije, prava, pripovijedanje, Sabine Leitner, sapiens, Sofija Stepanovska, Tolkien, Unstoppable Us, Yuval Noah Harari|

Nesuglasja i polarizacije u društvu, nepovjerenje u sustave i u napredak općenito, povlačenje u vlastite tvrđave, stvarnost je našeg vremena. Želimo li prevladati podjele i postići slogu, trebamo izaći iz vlastitih utvrda i ponovno naučiti međusobno surađivati. Da bismo ostvarili suradnju, nužno je poštivati pravila i zakone koji su temelj civilizacije. Također je nužno da umjesto pasivnih promatrača postanemo aktivni graditelji zdravih sustava za buduće generacije.